2018
Fonongaʻia e Falefehikitaki ʻo Onoʻahó
March 2018


Fonongaʻia e Falefehikitaki ʻo Onoʻahó

Hange ko e ngaahi temipale ʻi ʻonopōní, ʻoku lava ke akoʻi kitautolu ʻe he fakataipe ʻi he falefehikitakí, ʻo fekauʻaki mo hotau halafononga foki ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá.

Kuo lau afe e ngaahi taʻu e hoko ʻa e temipalé ko ha feituʻu ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻOtuá e ngaahi ouau ‘o e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi fuakava toputapú, ke akoʻi ki Heʻene fanaú e ngaahi moʻoni taʻengata fekauʻaki mo ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí.

Lolotonga ʻenau faifononga ʻi he toafá, naʻe fekau ki he kakai ʻo ʻIsilelí ke langa ha fale fehikitaki ke lava ʻa e ʻOtuá ʻo “nofoʻia ʻiate kinautolu” (ʻEkesōtosi 29:46). ʻOku ʻuhinga e “fale fehikitakí ki he ʻfeituʻu ʻo e nofo’ pea naʻe ui pehē ia ʻi he tui naʻe ʻafio e ʻOtuá ʻi hono ngaahi potu toputapú. ʻI he taimi ʻo e ʻapitanga ʻo ʻIsilelí, naʻe fokotuʻu ʻa e fale fehikitakí ʻi lotomalie ʻo e ʻapitangá (ko e fakataipe ʻo e fakakaukau ke fakatefito e moʻui ʻa e kakaí ʻi he ʻOtuá).”1

Fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni ʻi he fale fehikitakí, mo e meʻa te nau lava ʻo akoʻi mai fekauʻaki mo ʻetau toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
tabernacle

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Creitz / licensed from GoodSalt.com

Fale Fehikitakí: Naʻe vahe tolu ʻa e fale fehikitakí, pea naʻe pau ke fou kotoa ai e taha kotoa ke ne aʻu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá: ko e konga ki tuʻá, ko e potu maʻoniʻoní, pea mo e Potu Toputapú (vakai, ʻEkesōtosi 25–30)

ʻĪmisi
altar

ʻŌlita: ʻOku ʻomi ʻe he fono ʻa Mōsesé ʻa e ngaahi feilaulau ke fai hení, kikiteʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau “lahi mo fakaʻosí”(vakai ʻAlamā 34:10) ʻOku hanga ʻe he feilaulaú ʻo fakataipe foki ʻetau fakatomalá- ʻa hono tukuange ʻetau ngaahi angahalá kae ʻoatu ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá (vakai 3 Nīfai 9:19–20; Fakahinohino ki he Folofolá, “Feilaulau”).

ʻĪmisi
laver of water

Sene vai: Kimuʻa pea toki hū ki he potu toputapú, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he taulaʻeikí ʻa e sene palasa ʻo e vaí ke fufulu honau nimá mo e vaʻé (vakai ʻEkesōtosi 30:19–21), ko e fakamanatu kiate kitautolu ʻa e fie maʻu ke tau maʻa ʻi heʻetau teuteu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻEikí (vakai, 3 Nīfai 27:19–20).

ʻĪmisi
table of shewbread

Tuʻuʻanga teʻelango: Naʻe ulo e ngaahi maama ʻe fitú ʻi he lolo ʻōlive maʻa, ke fakamaama e potu toputapú (vakai Levitiko 24:2–4). ʻE lava ke fakamanatu mai ai kiate kitautolu e Maama ʻo Kalaisí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e ongo maʻuʻanga maama fakalaumālié.

ʻĪmisi
candlestick

[Tēpile ʻo e Maá]: Ko e foʻi mā taʻe fakalēvani ia ʻe hongofulu mā ua ne tuku ʻi he Sapate takitaha ʻi he tēpile maá, ko e ʻuhinga faka-Hepeluú, ko e “mā ʻo e ʻaó” (vakai, ʻEkesōtosi 25:30). Naʻe kai e ngaahi foʻi mā ko iá he Sāpate kotoa pē ʻi he potu toputapú, “ko ha fuakava taʻengata” (vakai, Levitiko 24:5–9

ʻĪmisi
altar of incense

Feilaulauʻanga ʻo e Meʻa Namu Kakalá: ʻOku tutu ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e meʻa namu kakalá ʻi he funga ʻōlita ʻi muʻa ʻi he veilí, he pongipongi mo e poʻuli kotoa pē. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he kohu ʻoku ʻalu haké ʻa e ngaahi lotu ʻoku ʻohake ki he langí (vakai, Fakahā 5:8).

ʻĪmisi
veil

Veilí: ʻOku hū ʻa e taulaʻeiki lahí ki he Potu Toputapú ʻo fakafou ʻi he veilí. Naʻe tui lalanga ki he veilí e Selupimí pe kau ʻāngeló (vakai, ʻEkesōtosi 26:30–33; T&F 132:19). ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he veilí kiate kitautolu, ʻoku fakapuliki kitautolu ʻe ha veili mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ko e Taulaʻeiki Lahi maʻongoʻongá pē—ʻa Sīsū Kalaisi—te ne lava ʻo tatala ʻa e veilí.

ʻĪmisi
holy of holies

Potu Toputapu ʻAupitó: ʻOku hū tuʻo taha he taʻu ʻa e taulaʻeiki lahí ki he konga toputapu tahá ni, ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí. ʻOku hanga ʻe he Potu Toputapu ʻaupitó ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tuku ai e puha ʻo e fuakavá, pea ko hono tāpuní naʻe ui ia ko e nofoʻanga ʻaloʻofá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsese, “Pea te u fakafetaulaki ʻi ai kiate koe, pea te ta alea ai mo koe” (ʻEkesōtosi 25:22; vakai foki, ʻEkesōtosi 29:43; 30:36).2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. The Life and Teachings of Jesus and His Apostles (1979), 390.

  2. ʻI he tohi ʻa Paula ki he kakai Hepeluú (vahe 8–10), ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e fale fehikitakí ke akoʻi ai ʻa e founga ne hanga ʻe he Taulaʻeiki Lahi maʻongoʻonga ko Sīsū Kalaisí, “ʻi hono taʻataʻa ʻoʻoná, naʻá ne hū tuʻo taha pē ki he potu tapú, kuó ne fai maʻatautolu hotau huhuʻi taʻengatá” (9:12). Koeʻuhi ko e huhuʻi ko ʻení, ʻoku tau malava foki ai ke “hū ki he potu [toputapu] tahá ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsuú” (10:19).