2018
Tautehina Maʻu Pē
March 2018


Tautehina Maʻu Pē

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAioua, USA.

“ʻOku ou fie maʻu ke u ʻi ai mo e fāmilí, pea fakahā mai ʻe he ʻEikí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98).

ʻĪmisi
always brothers

Naʻe punopuna ʻa Seti ʻi he sea ʻi muí mo hiva noaʻia pē. Naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí, “Tangutu muʻa ki lalo Seti.” “ʻOku fie maʻu ke u tokanga ki he fakaʻulí.”

Naʻe talaange ʻe Seti, “ʻOku ʻikai ke u lava au ʻo tangutu ki lalo.” “ʻOku fuʻu fakafiefia!”

Ne malimali pē Tangataʻeikí. “ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo vēkeveke ke fetaulaki mo ho tokoua siʻisiʻí.”

ʻI heʻena aʻu ki he falemahakí, naʻe lele oma ʻa Seti ki he loki ʻo e Fineʻeikí. Naʻá ne ʻilo e lokí koeʻuhí ko e ʻaho ʻeni ʻe nima ʻo e ʻi ai ʻa e Fineʻeikí. Naʻe fie maʻu ia ke nofo ʻi he falemahakí koeʻuhí naʻe puke ʻa e pēpē ko Kēlepí, pea naʻe kiʻi puke mo e Fineʻeikí. Kuo ta tuʻo lahi e toutou kole ʻa Seti ke sio kia Kēlepí ka naʻe talaange ʻe he Fineʻeikí, “ʻIkai, ʻoku teʻeki taimi.” Naʻá ne talaange ʻe toki talamai pē ʻe he kau toketaá e taimi lelei ke ʻaʻahi ange ai kia Kēlepí.

Naʻe tā ange e toketaá he ʻahó ni. Ko e ʻahó ʻeni.

ʻI he taimi naʻe hū atu ai ʻa Seti ki he loki ʻo e fineʻeikí ʻi he falemahakí, naʻá ne ʻosi huki mai ʻa Kēlepi. Naʻe lele atu ʻa Seti ke sio ki hono kiʻi tokouá. Naʻe kei valevale ʻa Kēlepi. Naʻe siʻisiʻi ange ia ʻi he fanga kiʻi kāsini ʻo Setí. Pea naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe ngali kehe ʻi hono ihú mo e telingá. Naʻá ne hangē ha kiʻi fēlí (elf)!

Naʻe pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Mālō e lelei Seti.” “Haʻu ʻo fanofano ho nimá, peá ke toki fua ʻa e pēpeé.”

Naʻe fanofano ʻaki ʻe Seti hono nimá ha koa makehe. Naʻá ne kaka hake ki he funga mohenga ʻo e falemahakí ki he tafaʻaki ʻo e Fineʻeikí. Naʻá ne ʻunuʻunu mai ke ʻoange kiate ia ʻa e pēpeé. Naʻe fakahinohino ange ʻe he Tangataʻeikí ʻa e founga puke ʻo e pēpeé.

Naʻe sio hifo ʻa Seti kia Kēlepi. Naʻá ne pehē hifo, “Mālō lelei, Kēlepi.” “Ko ho tokoua au ko Setí. Te ke mohe ʻi hoku lokí pea te u lava ʻo fakaʻaliʻali atu ʻeku ʻū meʻa vaʻingá, pea te ta lava ʻo vaʻinga ʻi he pāká.”

Naʻe sio hake ʻa Kēlepi kia Seti. Naʻe fakakaukau ʻa Seti ko e pēpē fakaʻofoʻofa tahá pē ia.

ʻI he mamate e nima ʻo Setí, naʻe huki leva ʻe he Tangataʻeikí ʻa Kēlepi. Naʻe puke hake ʻe he Fineʻeikí e nima ʻe taha ʻo Setí mo sio ki hono matá.

Naʻá ne pehē ange, “Seti.” “ʻOkú ke manatuʻi hoʻo ako fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he Palaimelí?”

Naʻe kamokamo ʻa Seti. Ne hoko ia ko ha ʻaho lelei. Naʻe tautau ʻe Sisitā Lōpesi e foʻi māhiná, fetuʻú mo ha foʻi palanite fōlahi ʻo e māmaní ʻi ha fanga kiʻi vaʻakau. Naʻe puke ʻe Seti ʻa e laʻaá.

“ʻOkú ke manatuʻi ʻetau ʻuluaki nofo ʻi hēvani kimuʻa pea tau omi ki he māmaní mo e founga te tau foki ai ki hēvani hili ʻetau maté?”

Naʻe toe kamokamo ʻa Seti.

“ʻOku kei fuʻu puke pē ʻa Kēlepi. Pea naʻe talamai ʻe he toketaá he ʻikai fuoloa ʻene moʻuí. ʻE vave pē taimi ke ne mate ʻo foki ki hēvaní.”

Naʻe sio hake ʻa Seti ki he Fineʻeikí. Naʻá ne sio kia Kēlepi ʻi he uma ʻo e Tangataʻeikí. Naʻá ne mata mamahi. Naʻá ne ongoʻi ʻoku manoʻosia hono mongá. “Ka ʻoku ou ʻofa ʻiate ia. ʻOku ou loto ke nofo heni ke ma loki fakataha mo vaʻinga mo au. ʻOku ʻikai fie nofo ia?”

Naʻe puke atu ʻe he Fineʻeikí ʻa Seti. “ʻIo ʻokú ne fie nofo mo kitautolu. Ko hono fāmilí kitautolu. Ka te ne toe sio mai pē kiate kitautolu.”

“Te ne toe sio mai?”

Naʻe kamo pē Fineʻeikí. “Naʻá ku mali mo e Tangataʻeikí ʻi he temipalé. Naʻe talaʻofa mai kiate kimaua ʻe taʻengata hotau fāmilí. Te ke hoko maʻu pē mo Kēlepi ko ʻema fānau.”

Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he Tangataʻeikí, “Ko hono ʻuhingá te ke hoko maʻu pē mo Kēlepi ko ha ongo tautehina.” “Pea te ke toe fetaulaki mo ia ʻi hēvani.”

Naʻe loto-mamahi ʻa Seti. Naʻá ne ongoʻi ʻita foki. Ka naʻá ne fakakaukau ki heʻene fetaulaki mo Kēlepi ʻi hēvaní pea naʻá ne malimali. Naʻá ne falala atu ʻo milimili e ʻulu o Kēlepí. “Te ta hoko ko ha tautehina ʻi hēvani? ʻOku fakaʻofoʻofa ia.”

Naʻe ʻuma ʻa e Fineʻeikí ki he kouʻahe ʻo Setí. “ʻOku fakaʻofoʻofa ia.”