2018
Mana ʻo e Hao Moʻui mei he Peau Kula ʻi Haʻamoa he 2009
March 2018


Mana ʻo e Hao Moʻui mei he Peau Kula ʻi Haʻamoa he 2009

ʻOku maile ʻe tolungofulu mā nima e mamaʻo ʻo e kolo ko Malaelaá mei he kolomuʻá, ʻa ia ko ʻApia. Ka ʻi ai ha taha ʻe fie fononga ki kolo, ʻe mavahe ia he hoko ʻa e faá pe nima pongipongí koeʻuhi ke aʻu pongipongia.

Ko ha tokotaha ngāue tuʻumaʻu ʻa Sisitā ʻUpu ʻEimi Peseli Lātū ʻi he Temipale ʻApia Haʻamoá. Ko hono ʻaho ngāué ʻa e Pulelulú mo e Tuʻapulelulú he taimi pongipongí. ʻOku ʻalu fakataha he pasí (ko ha fononga faingataʻa) mo hono kaungāmeʻa ko Sisitā Moli Makei mo Sisitā ʻIuni Masefau pe ʻi ha meʻalele pē ʻanautolú ki he temipalé.

ʻI he ʻosi siʻi ʻa e 7 pongipongi he ʻaho Tūsite ko hono 29 ʻo Sepitema 2009, hili ha mavahe atu e fānau akó ki he akó, pea tokolahi ha kakai ne ʻalu pasi ki ʻApia ki he ngāué. Ne luluʻi ʻe ha mofuike (8.3 Richter Scale) e motu ko Haʻamoá. Ne pehē ʻe ʻEimi ne lolotonga fai haʻane fō nusinusi ko e teuteu ke ʻalu ki he temipalé he ʻaho Pulelulú, ne kamata ke ngalulululu e kelekelé. Ne ʻikai ke fuʻu mālohi e lulú, pea naʻá ne lolotonga tuʻu he musié. Ne ʻi ai ha kiʻi ngaʻunu māmālie. Naʻá ne fakatokangaʻi ko ʻene kato temipalé ʻoku faʻo ai hono vala temipalé (mo ʻene lekomení) ʻa ia naʻe hili he funga mohengá, ne ngangana ia ki he falikí. Naʻá ne toʻo hake ia ʻo toe hili ki he mohengá. Ka naʻe taimi nounou pē mei ai kuo toe ngangana pē ia ki he falikí.

Naʻá ne fanongo ki ha taha ʻoku lele, peá ne sio hake ko hono ʻofefine ko Melé ʻa ia naʻe lolotonga māhina 8 ʻene feitamá, ʻoku lele ki ha feituʻu māʻolunga ange. Ne lele ki he matātahí mo e hala puleʻangá ha tangata ne fai haʻane taumātaʻu he vaitafe ʻi muʻa pē honau falé mo kaikaila, “ʻOKU HAʻU E PEAÚ! ʻOKU HAʻU! PEAU! LELE!”

Ne tafoki ʻa ʻEimi ʻo sio ki ha fuʻu peau lahi ʻoku māʻolunga ange ia he ʻotu mei hono veʻe falé ʻoku vilo mo afe vave mai kiate ia. Ne fakapōpōʻuli mo lanu ʻuliʻuli e peaú ʻo hangē ʻoku ʻi ai hano mata ke ne keina ha tahá! Ko ha fuʻu manu fakailifia moʻoni ke fai ha sio ki ai! Naʻá ne tafoki mei he fuʻu peaú ʻo feinga ke lele. Naʻá ne sio ki he palesiteni fakasiteikí (ko hano kāinga) ʻoku heka heʻene lolí. Naʻá ne ui tokoni ki ai, ka naʻe ʻikai lava ke aʻu ia ki ai. Naʻá ne sio ki he kamata mavahe atu ʻene lolí ʻo meimei ki ha mita ʻe 100 mei he feituʻu ʻokú ne ʻi aí. Naʻe ongo mai ha leʻo ʻo pehē, “MAMI, tali mai!” Naʻá ne ongoʻi ha taha ʻokú ne kuku hono nima toʻomataʻú. Ko hono foha ia ko ʻAnisi (Hans). Ne taimi nounou pē ʻene kuku hono nimá pea fakafokifā ʻene homo ʻo puliá.

Ne pehē ʻe ʻEimi, “Ne hangē ʻoku ou uku ʻi ha fuʻu tahi moana vavalé. Ne taimi siʻi mei ai kuo tuʻu ia ʻi ʻolunga ʻi ha fuʻu fau. Ne pikitai hoku ongo nimá ki he vaʻa ʻo ha ongo fuʻu ʻakau. Ne ʻikai ke u manatuʻi pe naʻe anga fēfē ʻene hoko iá. Ne u sio hifo ki lalo ki he momoʻi maká, mo e ngaahi ʻato kapa kuo laikí.” Ne ʻi ai ha ngaahi meʻa kehekehe naʻá ne ʻātakaiʻi ia. Ne taʻofi ʻe he fuʻu faú e vevé, pea hangē ʻoku ʻi ai ha meʻa maluʻi ʻokú ne ʻātakaiʻi ia. Naʻá ne sio ki he loli ʻa e palesiteni siteikí ʻoku hilifakia ʻi ha funga ʻakau. Naʻá ne sio atu ki heʻene fusi hake hono ʻofefiné ki he funga lolí. Naʻá ne fanongo ki he tangi mo e ui tokoni ʻa e kakaí! Ne faingataʻaʻia e kakaí ʻi he vaí. ʻI he taimi ne tuʻu ai e fetafeaki ʻa e vaí, naʻá ne hifo mei he fuʻu ʻakaú ki he fuʻu vai lanu ʻuliʻulí. Ne aʻu hake e vaí ki hono kiá.

Naʻá ne ʻohovale kae toe fiefia ke ʻilo ʻoku moʻui pē hono fohá. Ne lavea lahi hono ʻulú pea toto, ka ʻokú ne moʻui pē. Ne tau ha konga maka lahi pe konga piliki ʻi hono ʻulú ʻo pongia ai. Ko e ʻuhinga ia ne homo ai ʻene puké mei he nima ʻo ʻene faʻeé. Ne lele hono ʻofefine lahi tahá ko Malelenga, ki he mohengá ʻa ia ne mohe ai ʻa Siosefa Lānoló, ko hono mokopuna tangata taʻu tolú. Naʻá ne fua ia ʻo feinga ke fakahaofi, ka naʻe tafiʻi ia mo e kiʻi valevale ko Siosefá. Ne hanga ʻe he mālohi ʻo e foʻi peaú ʻo hamusi ʻa e pēpeé mei he nima ʻo ʻene kui fefiné. Ne toki maʻu hono sinó hili ha ʻaho ʻe nima, ʻi ha fokotuʻunga veve ne ʻomi ʻe he peau fakatupu maumau ko ʻení ki he kolo ko Malaelaá.

Ne pehē ʻe Mele ʻa ia ko e ʻofefine ʻo Sisitā Lātū ne māhina valu ʻene feitamá, naʻá ne hao ʻi haʻane piki ki ha fuʻu niu. ʻI he taimi ne foki ai e peaú ki tahí naʻá ne sio ki ha meʻa ʻoku pulopula hake mo ha louʻulu loloa ʻoku ʻasi hake he fukahi vaí. Naʻe piki maʻu hono nima hemá ki he sinoʻi niú, kae kakapa atu hono nima toʻomataʻú ʻo fusi mai e louʻulú. Ko hono taʻokete ia ko Malelengá, ko e kui fefine ʻa Siosefa Lānoló.

Ne teʻeki ai ke fakatapui e siteiki senitā foʻou ʻo Malaelá. Ne nau palani ke fakatapui ia he ʻaho Sāpate hili ʻa e Konifelenisi Lahí. Ne matuʻuaki ʻe he fale ne langa leleí e mālohi ʻo e peau kulá. Ka kuo fonu e falé he ngaahi veve ne ʻomi ʻe he peaú. Ne maumau e meʻa kotoa ʻi aí, ʻa e ngaahi lekooti mahuʻinga, tohi lēsoni, palakipoe, ngaahi himi, komipiuta, mo e ʻū fakatātā. Ko e ʻuluaki meʻa ke faí ko hono fokotuʻu ha feituʻu ke malu ki ai ʻa kinautolu kuo maumau honau ʻapí. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi uooti kehé ʻaki haʻanau tokoni ki hono toe langa ha ngaahi fale. ʻE toki fai ha ngāue ia kimui ke monomono mo fakaleleiʻi e siteiki senitaá.

Ne manavasiʻi ʻa Sisitā ʻEimi Lātū naʻa ʻikai ke toe lava ʻo ngāue he temipalé koeʻuhi ko e mole ʻene lekomení. Ne fakamahino ange ʻe Palesiteni Hanks (ko e palesiteni temipalé) ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni feʻunga ki he faivelenga ʻa e kau ngāue temipale kotoa pē ne maʻu ʻe he peau kulá pea ʻe lava pē ia ke fakaleleiʻi. Ne tokolahi ha niʻihi ne mole ha kau mēmipa honau fāmilí. Ne mole honau ʻapí, meʻalelé, ʻū koloa fakatāutahá, valá, vala temipalé, ʻū tohi folofolá, fakatātaá, meʻangāué, nāunau ki he feimeʻatokoní, visá, mo e laisení. ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pea toki lava ke foki e tahí ki hono tūkunga totonú. Kuo pau ke toe kumi ʻe kinautolu ne maʻu moʻui mei tahí ha founga ʻe taha ke tokoniʻi ai kinautolu.

ʻI he meimei tuku e taimi ngāue temipale ʻa Sisitā Lātū he ʻaho Falaité, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku kei toe ha ngaahi hingoa ʻo ha houʻeiki fafine ʻe toko 30 ke fakahoko ki ai e ouau ʻinisitolí. Ka naʻe ʻikai toe ʻi ai ha pataloni ia ke ne fai e ngāué. Naʻá ne fetongi fakavave leva ke ne lava ʻo fai e ouau fakafofongá maʻanautolu. Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEimi ko e taimi ko ia naʻá ne ʻi ʻolunga aí, naʻá ne sio takai. Naʻá ne fakakaukau ko e kau fafine ʻe toko tolungofulu naʻá ne ngāue ki aí naʻe fakafofongaʻi ia ʻe he ngaahi vaʻa faú. Naʻá ne ongoʻi ne nau ʻi ai ke hiki hake ia mo maluʻi ia mei he fakaʻauhá. ʻOku houngaʻia ʻa Sisita Lātū ʻi heʻene hao moʻuí mo e faingamālie ke ne ngāue ai ʻi he Fale toputapu ʻo e ʻEikí.