2018
Ngaahi Moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, Ngaahi Moʻoni fekauʻaki mo Koé
March 2018


Ngaahi Moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, Ngaahi Moʻoni Fekauʻaki mo Koé

ʻE lava ke poupouʻi kitautolu ʻi he mahino kiate kitautolu ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne moʻuí ke tau tui te tau lava ʻo muimui ʻiate Ia.

ʻĪmisi
Facts about Jesus Christ, Facts about You

ʻOku maʻongoʻonga ange ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he tapa kotoa pē, ʻi ha toe taha ʻiate kitautolu (vakai, ʻĪsaia 55:8–9; ʻĒpalahame 3:19). Naʻe ʻikai fakatuʻupakē ʻEne hoko ko e “ʻOfaʻanga mo e Tokotaha kuo Fili [ʻe he Tamaí] talu mei he kamataʻangá” (Mōsese 4:2) pea naʻá Ne aʻusia e nāunau ʻokú Ne maʻú.

Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku tau vā mamaʻo mo e Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻEne maʻongoʻongá ʻo ngali taʻe-malava ai ʻEne fakaafe ke tau muimui ʻiate Iá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakahā ʻo e onopōní ke tau vakai ki he faingofua ʻo e taumuʻa ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Ko ha ngaahi moʻoni ʻeni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo koe. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ke ke ʻilo te ke lava ʻo muimui ʻi he hala fononga tatau naʻá Ne fouá ke maʻu e ngaahi tāpuaki kakato kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú.

Sīsū Kalaisi …

Ko koe …

“Naʻe ʻi he kamataʻangá ia, ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní” (T&F 93:7).

“Naʻa mou ʻi he kamataʻangá foki mo e Tamaí” (T&F 93:23).

“Naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa” (T&F 93:12). Ko hono ʻuhingá naʻe ʻikai ke Ne mafeia kakato Hono tūkungá mo e misioná ʻi Heʻene fuofua hāʻele mai ki he māmaní, pe te Ne maʻu ʻe ngaahi mālohí kotoa. Naʻá Ne tupulaki ʻi he ʻilo mo e mālohi mei he ʻOtuá ʻi Heʻene talangofuá.

Naʻe ʻikai te ke ʻilo kakato ko hai koe mo hoʻo taumuʻá ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai koé ka kuó ke tupulaki ke maʻu māmālie e ʻilo ko iá. ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ʻilo mo ha mālohi fakalaumālie kiate kitautolu, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30).

“Naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu ʻa hono fonú” (T&F 93:13).

Te ke lava foki ʻo maʻu hono kakató ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi—kapau te ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, T&F 93:27).

“Mālohi [tupu] ʻi he laumālié” (Luke 2:40).

Mālohi ange ʻi he laumālié ʻi hono ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

“Tupulaki ʻi he poto …

Tupulaki ʻi he poto ʻo fakafou ʻi he akó, ngaahi fili leleí, mo e aʻusiá.

“Pea ʻi he lahi,

Tupu fakatuʻasino.

“Pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá …

ʻE lava ke hōifua e Tamai Hēvaní kiate koe ʻi hoʻo tauhi e ngaahi fekaú.

“Mo e tangatá” (Luke 2:52).

Te ke lava ʻo maʻu e falala ʻa hoʻo ongomātuʻá mo e niʻihi kehé ʻaki hoʻo fakamatuʻotuʻa ange mo fua ho ngaahi fatongiá.

“Naʻe ʻahiʻahiʻi tatau ʻi he meʻa kotoa pē, …

ʻOku ʻahiʻahiʻi.

“Naʻe ʻikai haʻane angahala” (Hepelū 4:15).

Kuo faiangahala (ʻo hangē ko e kakai kotoa pē)—ka ʻe lava pē ke fakamaʻa ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki e fakatomala, papitaiso, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, mo maʻu e sākalamēnití.

ʻE lava ʻe he ngaahi moʻoni kehe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻo fakahaaʻi atu e founga ʻokú ke muimui ai pe te ke lava ʻo muimui ai kiate Iá (fakatātā ʻaki ʻeni, naʻá Ne papitaiso, hangē pē ko koé—pe lava—ke ke papitaiso foki mo koe). Pea ʻe ala tokoni hoʻo ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ke ke ʻiloʻi ko e taimi ʻoku fekauʻaki ai mo hoʻo hala fononga ʻi he moʻuí, naʻá Ne “toʻo ʻa e ipú, peá Ne ʻoatu” (“Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Hymns, fika 105).