2018
Tāpuekina Heʻene Ngāué
March 2018


Tāpuekina Heʻene Ngāué

Ne fakapapauʻi mai maʻu pē ʻe he kakaí ʻe tāpuekina hoku fāmilí lolotonga ʻeku ngāue faivelenga ko ha faifekau taimi kakató. Ne u tui kakato ki ai. Ka neongo iá, ne ʻikai te u teitei lavelave ʻiloa ʻoku hanganaki mai mei muʻa e taha ʻo e ngaahi sivi faingataʻa taha ʻo e tuí.

Ne fakaului pea papitaiso au ki he Siasí ʻi hoku taʻu 18. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai ne u ongoʻi mālohi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ne u lotu pea ko hono olá ko ha fakapapauʻi taʻe toe veiveiua mai ʻoku tonu ia; ko e meʻa ʻeni ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke u faí. Hili ha taʻu lōloa ʻe tolu ne u ʻalu atu ke fakahoko ia.

Kuo meimei taʻu ʻe taha ʻeku ngāué, pea ne u toki hiki ki ha motu. Hili ha ngaahi māhina ʻo ʻeku fefaʻuhi mo e loto-mafasiá, ne u mateuteu ke fai ha liliu, ki ha kamata foʻou mo ha moʻui foʻou. Ne u ongoʻi ko e hili ʻeku fefaʻuhi mo e loto-mafasiá te u hoko atu ki ha taimi ʻo e nongá. Ne ʻomi ʻe he feituʻu foʻoú ha vēkeveke ke fai e ngāué, ʻamanaki lelei lahi ange mo ha tui mālohi.

Ne u fakakaukau ke ʻī-meili ki heʻeku fineʻeikí ʻi ha ʻaho Mōnite ʻe taha. Ne kiʻi fuoloa ʻeku taʻe ongona mei aí pea ne u loto ke sio ki he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí. Ne u fiefia heʻene tali mai he taimi pē ko iá. Ka neongo ia, ne vave pē e liliu ʻeku fiefiá ki he mamahí. Kuo mafuli e meʻa kotoa ʻi ha lau sekoni pē.

Ne fakaakeake ʻeku fineʻeikí mei he maʻunimā ʻe he kava mālohí pea kuó ne lava ʻo taʻofi ia ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu. Ko ha lavameʻa maʻongoʻonga moʻoni ʻeni pea ne u laukau ʻaki ia. Ne u ʻiloʻi ʻe lava pē ke ne toe foki ʻo inu kava mālohi peá u mohe ʻo misi kuó ne ʻosi fai pehē. Ne u tekeʻi e ngaahi fakakaukau ko iá ki he tafaʻakí ʻi heʻeku tui he ʻikai lava ke hoko ha meʻa pehē koeʻuhí ʻoku ou lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato maʻá e ʻEikí.

Ka naʻe liliu kotoa ʻeni ʻi heʻeku lau e ʻī-meili ʻeku faʻeé ʻo ʻiloʻi kuó ne toe foki ʻo inu kava mālohí. Ne u fuʻu ʻohovale peá u tangutu pē ʻo tangi fakalongolongo he veʻe komipiutá. Ne hangē ʻoku ʻikai ke u tui ki aí.

Kuo hoko e meʻa ne u manavasiʻi ʻe hokó. ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻá, ne hangē ne u ʻaluʻalu pē he ʻeá, mo mateuteu ke u fai ʻosi-kia-velenga ʻi he ngaahi māhina siʻi ʻoku toe heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ka ʻi he taimi ní, ʻoku ou ongoʻi hangē kuo siva kotoa ʻeku ʻamanakí pea ʻikai ha toe taulanga.

Ne vave ʻeku ongoʻi tāfuʻua ki he ʻOtuá. Ne ʻikai ko ha faifekau haohaoa au ka ne u ongoʻi ʻoku ou faifeinga ke pehē mo fakakaukau ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo tāpuekina au heʻeku ngāué. Kuó u feinga ke fai hoku lelei tahá. Ne u loto ke u tangi, mo kuku hoku tuké ʻo sio ki he langí pea fakafisi mei he ngāué. Ne u loto ke tuku ā ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne u ongoʻi ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻeku ngāué pea ko e ʻuhinga ia ne hoko ai e meʻá ni. Ko e hā leva ha ʻuhinga ke u toe hoko atu? Ko e hā hano ʻaonga?

Ne u fekumi he efiafi ko iá ke fai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kiate au. Ne u fakahaaʻi e ongo kotoa pē ʻo hoku lotó ki hoku hoá mo e kau taki he misioná. ʻI heʻemau tangutu fakaʻefihi honau kiʻi peitó mo e ʻōfisí, ne u fakahā kotoa ʻeku ongoʻi taʻe fiemālié, puputuʻú, mo e mole ʻa e ʻamanakí. Ne foaki mai e tāpuakí pea ko e ngaahi ʻuluaki foʻi leá ne peheni, “ʻOku ʻofeina koe ʻe he Tamai Hēvaní.”

Ko e meʻa tonu ia ne u fie maʻú. Ne u ongoʻi liʻekina mo taʻelata ka naʻe hanga ʻe he ngaahi foʻi lea ko iá ʻo ʻomi ha fakapapauʻi moʻoni kiate au ʻokú Ne ʻi ai pea ʻokú Ne ʻafioʻi au. ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ko iá ʻoku ou ʻiloʻi ne tokolahi ange e niʻihi naʻe ʻi he lokí he pō ko iá ʻo ʻikai ko kimautolu toko fā pē.

Ne u lau he ʻaho hono hokó e lea ʻa e ʻāngeló ʻi heʻene hā kia ʻAlamaá, “ʻOkú ke monūʻia koe, ʻe ʻAlamā; ko ia, hanga hake ho matá pea fiefia, he ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lahi ke ke fiefia …” (ʻAlamā 8:14–15). Ne u ongoʻi ne finangalo e ʻEikí ke hiki hake hoku matá ʻo fiefia he ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga lahi ke u fiefia ai! Ne u loto ke u houngaʻia.

Ne kamata ke u hiki e meʻa kotoa pē ʻoku ou houngaʻia aí. Ne tokoni e lisi ko ʻeni ʻo e fanga kiʻi meʻa iikí ʻo toki hoko ki ha ngaahi fuʻu meʻa lalahí ke u tomuʻa fakatokangaʻi mo fakahoungaʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku hokohoko lilingi mai ʻe he ʻOtuá ki hoku ʻulú.

ʻI he taimi ko iá ne u fifili pe ko e hā ʻoku fai ai ʻe he ʻOtuá e meʻá ni kiate aú, ka neongo iá talu mei ai mo ʻeku fakatokangaʻi ta ʻoku ʻikai ko ha tautea mei he ʻOtuá e foʻi ʻahiʻahi pe mahamahaki kotoa pē. ʻOku ʻikai ke pehē ia, ka ko ha tāpuaki ia. Kapau ne ʻikai ke u maʻu e faingamālie ko ʻeni ʻo e ako ke tupulakí mahalo ne u kei hangē pē ko e tuʻunga ki muʻá. Ka ko ha faingamālie ia ke fakamaʻa he fōnise afi ʻo e faingataʻá pea mapuna haké kuó u liliu—ʻo houngaʻia lahi ange mo faivelenga lahi ange.

ʻOku ou houngaʻia he ngaahi meʻa lahi. ʻOku ou houngaʻia ne tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke kātaki faivelenga ʻo lavaʻi kakato ʻeku ngāue fakafaifekaú mo fiefia ai. ʻOku ou fakamālō ki Heʻene ʻomi ha ngaahi faingamālie lahi ke tupulaki mo ako ke toe fakaleleiʻi e moʻuí. ʻOku ou fakamālō ki he ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmilí ʻi ʻapi, ne mamaʻo pe ofi mai ʻo hiki hake au heʻeku vaivaí pea mo kei hokohoko atu pē ʻenau fai ʻení. ʻOku ou fakamālō ki heʻeku faʻeé heʻene loto-toʻa ke ʻoua ʻe foʻi kae hokohoko atu pē ʻene tuku inu kava mālohí. ʻOku ou houngaʻia ʻia Kalaisi. ʻOku ou fakamālō he naʻá Ne fua au he taimi ne ʻikai ke u lava ai ʻo lué peá Ne ʻomi ha mālohi he taimi ne ʻikai ke u maʻu ai ha mālohí. ʻOku ou houngaʻia he ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi kotoa kitautolu.

Ne ngāue ʻa Sīmona ʻi he misiona Kilipatí mei Nōvema 2015–2017. ʻOkú ne lolotonga ʻi he uooti ʻuluaki YSA ʻi ʻAokalani.

ʻOku ʻi ai haʻo talanoa ngāue fakafaifekau ʻokú ke fie vahevahe? ʻĪ-meili kia Shilo ʻi he shilo.kino@ldschurch.org