2018
Ko e Kī ki hono Fakamolemoleʻi Pē Aú
March 2018


Ko e Kī ki hono Fakamolemoleʻi Pē Aú

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u kei tauteaʻi ai pē au koeʻuhí kuo ʻosi feilaulau ʻa Sīsū Kalaisi ia maʻa ʻeku ngaahi angahalá.

ʻĪmisi
young woman sitting with head down

Ngaahi tā mei he Getty Images

Kuo lava ha māhina ʻe nima, mo e teʻeki pē ke u lava ʻo fakamolemoleʻi au. Talu mei heʻeku fakahoko ha meʻa naʻá ku mā ai, mo ʻeku ongoʻi ʻoku ʻalu pe taimí mo e faingataʻa ange ʻeku mapuleʻi aú. Naʻe lahi ange ʻeku ongoʻi maá ʻi he taimi kotoa pē naʻá ku fai ai ha meʻa naʻá ku pehē ʻoku hala. Naʻe ʻikai ke u maʻu ha nonga.

Kuó u lotu ʻo kole ha fakamolemole peá u ongoʻi kuo fakamolemoleʻi au ʻe he ʻOtuá. Ka naʻe teʻeki ke u lava ʻo fakamolemoleʻi au. Te u lava fēfē ia hili ko iá kuó u faiangahalá? Naʻá ku kei fakahalaiaʻi pē au, ʻou taʻofi ʻeku tupulakí.

Lolotonga ʻeku ongoʻi peheé, naʻá ku ʻalu ki ha konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻi he faʻahitaʻu māfaná, ʻa ia ne nofotaha ʻemau akó ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku maʻu ai ha potu folofola ʻi he Tohi ʻa ʻĪnosí naʻe pehē: “ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe.

“Pea ko au, ʻĪnosi, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá; ko ia, naʻe matafi atu ʻa ʻeku ongoʻi halaiá” (ʻĪnosi 1:5–6).

Naʻe ongo mālohi ia kiate au. Naʻá ku ʻiloʻi, naʻe fai ʻe ʻĪnosi ha fehālaaki pea naʻá ne fie maʻu ke fakamolemoleʻi ia, hangē pē ko aú. Naʻá ne fakamatalaʻi foki ʻene fāinga hono kole ha fakamolemole ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻĪnosi 1:2). Ka naʻe faifai pē pea ongoʻi ʻe ʻĪnosi ha nonga, hili ʻene lotu ʻi he ʻahó mo e poó kakato. Pea ʻi he taimi naʻá ne fehuʻi ai, “ʻE ʻEiki, ʻoku fai fēfeeʻi ia?” naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí, “Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí” (ʻĪnosi 1:7, 8).

Ko e meʻá ia! Naʻe tui ʻa ʻĪnosi kia Sīsū Kalaisi. Kapau naʻe lava ʻe ʻĪnosi ʻo tuku ke toʻo ʻe he Fakamoʻuí ʻene ongoʻi halaiá, ko e hā ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo fakaʻatā Ia ke ne ʻomi ʻa e melino tatau ki heʻeku moʻuí? Talu mei he taimi ko iá, ko e taimi kotoa pē naʻá ku ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamolemoleʻi au, naʻá ku fakakaukau ki he ʻofa mo e fakamolemole ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ku lotua ke u lava ʻo tukuange ʻeku ongoʻi tauteá mo taʻofi ʻeku ongoʻi maá. Naʻe kiʻi fuoloa, kae hili haʻaku lotu lahi, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi tautea ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe faifai peá u ongoʻi nonga.

Naʻe akoʻi lahi au ʻe he aʻusia ko ʻení fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. Hili ʻeku faiangahalá, naʻá ku ongoʻi ha mamahi faka-ʻOua, lotu, fakatomala, mo ongoʻi ha fakapapau kuo fakamolemoleʻi au ʻe he ʻOtuá. Ka naʻá ku kei tauteaʻi pē au. Naʻe faifai peá u fakatokangaʻi naʻe ʻikai fie maʻu ke u kei fakamamahiʻi au heʻeku faiangahala ko iá, koeʻuhí kuo totongi ia ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. Pau pē naʻe faingataʻa mo fakamamahi kiate Ia, ka naʻá Ne kei afeitaulalo ke mamahi koeʻuhí ke ʻoua te u mamahi.

ʻĪmisi
Jesus Christ

ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā fakatātā ʻa Heinrich Hofmann

Kuó u ako mei ai ke u falala kia Sīsū Kalaisi pea tuku ke fakafonu Heʻene fiemālié ʻeku moʻuí ʻaki hono fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo Iá pea mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku ou feinga ke lotu mo lau e folofolá ʻi he ʻaho kotoa, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou feinga ke u kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī langaki moʻuí mo fakaʻaongaʻi e ngaahi mītia leleí.

ʻOku ou kei fakahoko pē ha ngaahi fehalaaki, ka ʻoku ou ʻiloʻi kapau te u fakatomala mo fai maʻu pē hoku lelei tahá, ʻe tāpuekina au ʻe Sīsū Kalaisi ʻaki ʻEne ʻaloʻofá. ʻI he taimi ʻoku ou falala ai kiate Ia pea mo e Tamai Hēvaní, ʻoku mole ʻa e ongoʻi halaiá mo e fakamāʻiá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e nonga ʻoku maʻu mei he tui kia Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ou mālohi ange koeʻuhí ko ia.