2014
Simipāpuē: Fonua ʻo e Fakaʻofoʻofá, Kakai ʻo e Tuí
Māʻasi 2014


Ko e Kau Paioniá ʻi he Fonua Kotoa Pē

Simipāpuē Fonua Fakaʻofoʻofá, Kakai ʻo e Tuí

ʻOku ʻi Simipāpuē ha tukui kolo longomoʻui ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí.

Ko e Fakaʻofoʻofa ʻo Simipāpuē

Fakakaukau ki ha taha ʻo e Ngaahi Meʻa Fakaofo fakanatula ʻe Fitu ʻo e Māmaní, ko e Vaitō Vikatōlia ʻi he kauʻāfonua ʻo Simipapuē ʻoku ʻikai kau ʻi he vaitō fālahi pe loloto taha ʻi he māmaní—ka ʻoku pehē ʻe he tokolahi ko e vai lahi tahá ʻoku maʻu ʻi ai. ʻOku maile ʻe taha (kilomita ʻe 1.6) hono fālahí, pea ʻoku tafe hifo ʻa e vaitoó ni ʻi ha fute ʻe laungeau (mita ʻe 108) ʻo tō hifo ʻi he ngaahi foʻi maka ʻi laló. ʻI he mālohi ko ia e aafu e vaitoó, ʻoku ʻikai ke ke lava ai ʻo sio ki he ngataʻanga ʻo e vaitoó lolotonga e faʻahitaʻu ʻuhoʻuhá.

Ko e Vaitō Vikatōliá ko e taha ia ʻo e ngaahi mātanga fakaʻofoʻofa ʻi Simipāpuē. ʻOku tuʻu ʻi he fakatonga hahake ʻo ʻAfiliká (ʻa ia ne ʻiloa ki muʻa ko e Fakatonga ʻo Lotīsia), ʻokú ne tohoakiʻi atu ʻa e kau folaú mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ke nau aʻusia ʻa hono ngaahi paʻake fakafonua, fanga monumanu kaivaó, fakaʻofoʻofá, mo e anga fakafonuá.

Tatau ai pē pe ʻokú ke loto ke ʻeveʻeva ʻo mamata ʻi he fanga monumanu kaivaó pe ʻahiʻahi ʻaʻalo ʻi he Vaitafe Samipesi lahí, ʻoku lahi e ngaahi meʻa ke fai ʻi Simipāpuē—kau ai ha kolo longomoʻui ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí.

Ko e Siasí ʻi Simipāpuē

ʻOku laka hake ʻi he toko 23,000 ʻa e kīngalotu ʻo e Siasí ʻoku nofo ʻi Simipāpuē. Kuo vave e tupu e mēmipasipí ʻi he taʻu ʻe 35 kuo hilí. Hangē ko ʻení, kimuʻa he 1980, naʻe toko 1,000 tupu pē ʻa e kāingalotú.

Ne ʻi ai e ola lelei ʻo e fakahā fakapalōfita ne fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻi he ʻaho 8 ʻo Sune 1978, “ko e kāingalotu tangata kotoa pē ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku feʻunga mo tāú ʻe lava ʻo fakanofo ʻa kinautolu ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻo tatau ai pē pe ko e matakali fē ʻoku nau haʻu mei aí pe ko e hā ʻa e lanu ʻo honau kilí” (Fanongonongo Fakamafaiʻi 2) ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi Simipāpuē.

Kuo tokoni ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ke fakamālohia ʻa e Siasí ʻi Simipāpuē. Ko ʻeni ʻa e kiʻi vakai nounou ki ha niʻihi ʻo e kau paionia ko iá.

Kau Paionia ʻo Onopooni ʻi Simipāpuē

Hiupeti Henelī Hotikisi

Naʻe fekauʻi atu ha kau faifekau ki he feituʻu fakatonga ʻo Lotīsiá ʻi ha taimi nounou pē ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1930. Ka ʻi he 1935 naʻe ʻave e kau faifekau kotoa pē mei he feituʻu Fakatonga ʻo Lotīsiá (ne hoko he taimi ko iá ko e konga ʻo e Misiona Saute ʻAfiliká) pea tāpuni ʻa e feituʻú koeʻuhí ko e tokosiʻi ʻa e kau faifekaú mo e mamaʻo mei he ʻapi fakamisiona ʻi Keipi Tauni, Saute ʻAfiliká.

ʻI Sepitema ʻo e 1950, naʻe ʻoatu ha kau faifekau ʻe toko valu ke toe fakaava ʻa e feituʻu Fakatonga ʻo Lotīsiá. Hili ha māhina ʻe nima mei ai, ne fakahoko e fuofua papitaiso ʻi he feituʻú.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hiupeti Henelī Hotikisi ʻi ʻIngilani ʻi he 1926, peá ne hiki ki Salisipeli, Fakatonga ʻo Lotīsiá ʻi he 1949. Naʻá ne fuofua ako ki he Siasí mei hano kaungāmeʻa naʻá ne vakaiʻi ʻa e ongoongoleleí. Ne veiveiua ʻa Hiu fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea feinga ke fakamoʻoniʻi ki hono kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke moʻoni ʻa e Siasí. Ka hili haʻane fekumi lahi ki he ongoongoleleí, ne fakatupulaki ʻe Hiu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní pea loto ke papitaiso. Naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻá, “Naʻá ku maʻu hala.” “Te u kau ki he Saisí.”1

Naʻe papitaiso ʻa Hiu ʻi he ʻaho 1 ʻo Fēpueli 1951, pea fakaʻilongaʻi ai ʻa e fuofua papitaiso ʻi he Fakatonga ʻo Lotīsiá. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene feohi mo e kakaí pea ʻi ai hono kaungāmeʻa he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu aí. Naʻe hanga ʻe hono natula anga fakakaumeʻá ʻo ʻai ke ne fai ha ngaahi tokoni lahi ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ko iá.

ʻI he 1959 ne hoko ʻa Hiu ko e palesiteni ʻo e Kolo Salisipelí. Ko hono ongo tokoní ko ha kāingalotu fakalotofonua foki. Ko e fuofua taimi ʻeni ne hoko ai ha kāingalotu fakalotofonua ko e kau palesitenisī fakakoló. Kimuʻa aí, ne fakahoko maʻu pē ʻe he kau faifekau taimi kakató e ngaahi fatongia ʻo e kau palesitenisī fakakoló.

ʻEneasi Sipanitā

Naʻe fetaulaki ʻa ʻEneasi Sipanitā mo ha ongo faifekau Māmonga ne na heka pasikala—ko ʻEletā Palaki mo ʻEletā Keilini—ʻi Tīsema ʻo e 1978. Naʻá na ʻoange ki ai ha Tohi ʻa Molomona. Kimuʻa heʻena ʻaʻahí, ne ʻosi taʻu lahi e ako lēsoni fakalotu ʻa ʻEneasi. Ko hono moʻoní, naʻá ne hoko ko ha faiako ʻi hono siasí ʻi ha taʻu ʻe hiva pea ko ha faifekau ʻi ha taʻu ʻe tolu.

ʻI he pō naʻe maʻu ai ʻe ʻEneasi ʻene tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne nofo hifo ʻo lau loto vēkeveke ia ʻo aʻu ki he 2:00 hengihengi. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe talaange ʻe ʻEneasi naʻá ne ako lahi ange meia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he kau faifekau kotoa pē naʻá ne feʻiloaki mo iá. Naʻe papitaiso ʻa ʻEneasi hili ha taimi nounou mei ai, pea hoko atu ai hono uaifí mo e fānaú ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai.

Naʻá ne tohi ʻo kau ki hono papitaisó ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi tauʻatāina ʻaupito. Naʻá ku ongoʻi ne vete ange au mei he kovi kotoa pē. Naʻá ku ʻilo ne u maʻu he ʻofa ki hoku fāmilí. Naʻá ku ʻilo ne u ʻofa he Siasí.”2

Ne hoko moʻoni ʻa ʻEneasi Sipanitā ko ha ivi lahi ki he Siasí. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e Lautohi Fakasāpaté, kalake ʻo e koló, mo e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī fakakoló. Naʻá ne fakahoko foki ha ngāue ne vahe mai ʻe he palesiteni ʻo e Misiona Saute ʻAfiliká ke liliu ʻa e ngaahi himí mei he lea faka-Pilitāniá ki he lea faka-Souná.

ʻEtuate Tupei

ʻĪmisi
ʻEletā ʻEtuate Tupei

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013, naʻe ui ai ʻa ʻEtuate Tupei ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo ne hoko ai ko e fuofua Taki Māʻolunga ʻo e Siasí mei Simipāpuē. Ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kuo hoko fakamuimuitaha kia ʻEletā Tupeí. Naʻá ne hoko foki ko e fuofua tangataʻifonua ke hoko ko ha palesiteni fakasiteiki, ʻuluaki tangataʻifonua ke hoko ko ha palesiteni fakamisiona, pea mo e fuofua tangataʻifonua ke hoko ko ha fitungofulu fakaʻēlia mei Simipāpuē. Kuo hoko ʻa ʻEletā Tupei ko ha paionia moʻoni ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa māʻoniʻoní.

Kimuʻa kotoa iá, ne toe ʻi ai ha ʻuluaki meʻa ne hoko kia ʻEletā Tupei: ʻa e ʻuluaki ʻaho ne ʻalu ai ki he lotú. ʻI he taʻu ʻe ua kimuʻa ʻi heʻene fuofua ʻalu ki he lotú, ne ʻoange ki ai ha Tohi ʻa Molomona ʻe he tangata ko e mēmipa ʻo e Siasí naʻá ne ngāue ki aí. Ne lau ʻe ʻEletā Tupei e Tohi ʻa Molomoná pea ongoʻi ʻa hono ivi takiekiná mo e mālohí.

ʻI Fēpueli 1984, ne tali ʻe ʻEletā Tupei ha fakaafe ki ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻi ha kolo fakalotofonua. Naʻá ne ongoʻi manavasiʻi ʻi he taimi naʻá ne hū atu ai ki he falelotú peá ne meimei tafoki ʻi he taimi pē ko iá ʻo hū ki tuʻa.

Ka ne taimi siʻi pē, ne kamata ke liliu ʻa e ongo ʻa ʻEletā Tupeí ʻi he taimi pē ne tuʻu ai e palesiteni ʻo e koló ʻo fakamoʻoni kau ki he Tohi ʻa Molomoná. Ko e fakamoʻoni ko ia kau ki he Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻa ia ne pehē ʻe ʻEletā Tupei ʻoku nau faitatau ai. Naʻá ne tuʻu ʻo vahevahe ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo kau ki he Tohi ʻa Molomoná hili ha fakamoʻoni ʻa ha kau mēmipa kehe.

Naʻe ʻikai fuoloa mei he fuofua houalotu sākalamēniti ko iá, naʻe kamata ke fekumi fakamātoato ʻa ʻEletā Tupei ki he Siasí. Naʻe papitaiso ia hili ha ngaahi māhina siʻi. Naʻá ne ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Simipāpuē Halalé. Naʻe mali ʻa ʻEletā Tupei mo Naume Kelēsia Salisani ʻi he ʻaho 9 ʻo Tīsema 1989. ʻOku ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fā.

Kuo mātā ʻe ʻEletā Tupei e ngaahi lavameʻa mo e faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ʻi Simipāpuē ko e ola ʻo e moveuveu fakapolitikalé. Neongo ʻeni kotoa, naʻá ne falala ki he ʻEikí ke maʻu ha ivi mo ha fakahinohino. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou manatu ki heʻeku moʻuí pea ʻoku ou ongoʻi houngaʻia.” “ʻOku hoko e ongoongoleleí ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí.”3

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kifi R. ʻEtuate, ko ha mēmipa kimuʻa ʻo e Kau Fitungofulú ka ʻokú ne lolotonga hoko ko e palesiteni ʻo e Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, “Kiate au, ʻoku hangē ʻa ʻEletā Tupei ko ha Pilikihami ʻIongi pe Uilifooti Utalafi ʻo Simipāpuē.” Naʻe hoko ʻa Palesiteni ʻEtuate ko e palesiteni fakamisiona ʻo e Misiona Simipāpuē Halalé mei he taʻu 2000 ki he 2003 pea ngāue lahi mo ʻEletā Tupei, ʻa ia naʻe hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi he taimi ko iá. “ʻOku ʻi ai ha visione ʻa ʻEletā Tupei ki he meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he ongoongoleleí mo e founga ke fakahoko ʻaki iá.”4

Ko e Ngāue Fakafaifekaú ʻi Simipāpuē

Lolotonga ʻene ʻi Simipāpuē, ne mamata tonu ʻa Palesiteni ʻEtuate ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi ha fonua ʻokú ne tali lahi ange ʻa e ongoongoleleí. ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻEtuate, “ʻOku moʻui fiefia e kakai ʻo Simipāpuē.” “ʻOku nau fiefia mo, anga fakalaumālie ʻaupito. ʻOku fuʻu faingofua ke akoʻi kinautolu.”

ʻOku fakamatala ʻa Palesiteni ʻEtuate ʻo pehē ko e pine faifekaú—koeʻuhí ʻoku ʻi ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí—ko e taha ʻo e ngaahi founga faingofua taha ke kamataʻi ʻaki ʻe he kau faifekaú ha fepōtalanoaʻaki ʻo e ongoongoleleí mo e kakai ʻo Simipāpueé. ʻOku faʻa lau ʻe he kakai tuʻu fonuá ʻa e hingoa ʻo e Siasí pea nau tokanga. “ʻOku nau pehē, ‘Ko e kaungāmeʻa foki kimautolu ʻo Sīsū Kalaisi.’ ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻEtuate, Ko ha fehokotaki ia ʻoku hoko he taimi pē ko iá.”

ʻOku tokolahi ha kau taki ʻi he kahaʻú pea mo e kau paionia ʻoku nau kau mai ki he Siasí he taimi kotoa ʻi Simipāpuē. ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻEtuate, “ʻOku femoʻuekina maʻu pē e kau faifekaú.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mei he fakamatala piokalafi ʻo Greg Hodgkiss, Hubert Henry Hodgkiss, ʻaho 26 ʻo Sune 2012, Zimbabwe country case file, Church History Library, Salt Lake City.

  2. All are alike unto God, ed. E. Dale LeBaron (1990), 129.

  3. Edward Dube, ʻi he R. Scott Lloyd, “New General Authority: Elder Edward Dube,” Church News, Apr. 20, 2013, ldschurchnews.com.

  4. Mei ha ʻinitaviu mo e Keith R. Edwards, ʻaho 24 ʻo ʻEpeleli 2013.