2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Maama ʻo Māmani
Māʻasi 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Maama ʻo Māmani

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea feinga ke ke ʻilo e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ʻa e moʻui mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí ʻo hoʻo tui kiate Iá mo faitāpuekina ai kinautolu ʻokú ke tokangaʻí ʻo fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻI he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu ko Sīsū Kalaisí ko e Maama ʻo e Māmaní, te tau fakatupulaki ai ʻetau tui kiate Iá pea tau hoko ko ha maama ki he niʻihi kehé. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Kalaisí ki Hono fatongia ko e “maama moʻoni ʻoku fakamaama ʻa e tangata [mo e fefine kotoa] ʻoku haʻu ki he māmaní” (T&F 93:2) pea kuó Ne kole mai ke tau “hiki hake [ʻEne] māmá ke ulo atu ki he māmaní” (3 Nīfai 18:24).

Kuo fakamoʻoni foki ʻa hotau kau palōfita ʻo kau ki he Maama ʻo Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fili ai ke ke feinga ke moʻui ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, te ke fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoní. Te ke ʻiloʻi tonu ai ko Ia ʻa e Maama ʻo e Māmaní. … Te ke fakahaaʻi ai ki he niʻihi kehé ʻa e Maama ʻo Kalaisi ʻoku ʻi hoʻo moʻuí.”1

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki heʻetau hoko ko ha maama ki he māmaní: “ʻOku fie maʻu ke maluʻi hotau ngaahi fāmilí pea tau takimuʻa fakataha mo e kakai angalelei kotoa pē ʻi hono fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke paotoloaki ʻaki e māmá, ʻamanaki leleí, mo e angamaʻá ʻi hotau tukui koló.”2

Mei he Folofolá

Sione 8:12; Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 50: 24; 115: 5

Mei Hotau Hisitōliá

ʻOku hokohoko atu he ʻahó ni hono hiki hake ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí ʻenau māmá.

ʻI he fungavaka fika 80 ʻo ha fale māʻolunga ʻi Hongo Kongo, Siaina, naʻe fokotuʻu ai ʻe ha fefine tāutaha ne faingataʻaʻia fakaesino—ko ia tokotaha pē naʻe Siasi ʻi hono fāmilí—ha ʻapi ko ha maluʻanga, naʻe lava ke ne ongoʻi ai mo e kau ʻaʻahí e tākiekina ʻa e Laumālié. Naʻá ne tauhi ʻene folofolá, tohi lēsoni Fineʻofá mo ʻene tohi himí ʻi hono veʻe tafaʻakí pē. Naʻá ne fononga ki he temipalé ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ki heʻene ngaahi kuí.3

Naʻe ʻohake ʻe ha faʻē angamāʻoniʻoni ʻi Palāsila ʻa ʻene fānaú ʻi he maama ʻo e ongoongoleleí. Naʻe hivaʻi e ngaahi hiva palaimelí ʻi hono ʻapi fale piliki kulokulá, mo e ngaahi fakatātā mei he Liahona ʻo e temipalé, kau palōfita ʻa e ʻOtuá, mo e Fakamoʻuí ʻi he holisí. Naʻe feilaulau mo hono husepānití ke silaʻi kinautolu ʻi he temipalé kae lava ke fāʻeleʻi ʻena fānaú ʻi he fuakavá. Naʻá ne lotu maʻu pē ke tokoni ange ʻa e ʻEikí ke ohi hake ʻene fānaú ʻi he maama, moʻoni mo e mālohi ʻo e ongoongoleleí.4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui,” Liahona, Mē 2011, 128.

  2. Quentin L. Cook, “Tuku Ke Ulo!” Liahona, Nōv. 2010, 27.

  3. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 59.

  4. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 141.