2014
ʻOua Naʻá ke Taʻe Tali e Telefoní
Māʻasi 2014


ʻOua Naʻá ke Taʻe Tali e Telefoní

ʻI he konifelenisi lahi kotoa pē, kuo pau pē ke ʻi ai ha pōpoaki maʻau. ʻOua naʻá ke tō ai!

Fakakaukau ʻokú ke ʻamanaki atu ki ha telefoni mahuʻinga moʻoni. Fakakaukau, hangē ko ʻení, kuó ke tohi kole ki ha ngaahi ʻunivēsiti lahi pea ne fie maʻu ʻe he ngaahi ʻapiako ʻokú ke saiʻia taha aí ke telefoni atu ʻi he pō Tuʻapulelulú ke ke ʻilo pe kuo tali koe pe ʻikai. Ka ʻoku ʻi ai ha kiʻi palopalema: ʻoku lōloa ʻenau lisi ʻo e kakai ke nau tā ki aí pea ʻe fakafisingaʻi koe he taimi pē ko iá kapau he ʻikai ke ke lava ʻo talanoa mo kinautolu ʻo kau ki he fakaikiikí.

Kapau ʻoku fuʻu taumamaʻo e fakakaukau ki he ʻunivēsití, fakakaukauloto ki ha meʻa kehe he ʻikai te ke faʻa lava ʻo tatali ki ai. Mahalo pē ʻoku tā mai ha taha ke ke ʻilo pe kuo tali koe ki ha timi sipoti, kalasi hulohula, pe ko e faiva hiva ʻa e akó—ha faʻahinga meʻa pē ʻe mahuʻinga moʻoni kiate koe.

Ko e fehuʻí leva: te ke nofo ofi ki hoʻo telefoní ke tali e tā mai ko iá?

Ko hono moʻoní, kapau naʻe mahuʻinga kiate koe, he ʻikai te ke loto ke ke mavahe mei he telefoni ko iá! He ʻikai te ke loto ke taʻe tali e telefoní.

Ko e meʻa tatau pē, ko e māhina ʻe ono kotoa pē ʻoku ʻi ai ha pōpoaki mahuʻinga ʻaupito ki hoʻo moʻui fakatāutahá ʻoku tatali mai kiate koe. Ka ʻoku ʻi ai ha kiʻi palopalema: kuo pau ke ke ʻi ai ke maʻu ʻa e pōpoakí.

Ko ha Taumalingi Mai ʻo e Fakahaá

Ko e konifelenisi lahí ko ha taimi ke langaki hake, ueʻi fakalaumālie, mo fakamālohia fakalaumālie. Ko ha faingamālie mahuʻinga ʻaupito ke maʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻi fakatāutahá.

Kuo akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e konifelenisi lahi ʻo e Siasí ni—ko hano fakahaaʻi fakamāmani lahi kuo fakaava ʻa e langí, pea ʻoku moʻoni ʻa e tataki fakalangí he ahó ni ʻo hangē ko ia ki he fale ʻo ʻIsilelí he kuonga muʻá, ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu mo folofola mai ʻa Hono finangaló ʻo fakafou ʻi ha palōfita moʻui.”1

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi kuo ke lotua fekauʻaki mo e, ʻe lava ke hoko e taimi ʻo e konifelenisi lahí ko ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá. Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ha ngaahi fehuʻi pau ʻi ho lotó, he ʻikai te ke teitei ʻilo ʻa e pōpoaki pe ko e ngaahi pōpoaki ʻoku fe maʻu moʻoni ke ke fanongo ki ai mei he konifelenisi lahí. Ko e ueʻi fakalaumālie mahuʻinga taha ʻoku tau faʻa maʻú ko ʻetau ʻilo e founga ke tokoniʻi lelei ange ai e niʻihi kehé.

Ne lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahí ʻo fekauʻaki mo e konifelenisi lahí.

ʻOku tau fakataha mai he māhina ʻe ono kotoa pē ke fefakamālohiaʻaki pea fai ha fakalotolahi, ʻoatu ha fakafiemālie mo langaki ʻetau tuí. ʻOku tau ʻi hení ke tau ako. Mahalo ʻoku fekumi hamou niʻihi ki ha tali ki ha ngaahi fehuʻi mo ha faingataʻa ʻoku mou tofanga ai ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi mo e ʻamanaki tōnoá pe ko ha mole. ʻE lava ke fakamaama mo langaki hake pea fakafiemālieʻi kitautolu heʻetau ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí.2

ʻOku hangē ko e folofolá kiate kitautolu ʻa e ngaahi pōpoaki ʻoku fai mai ʻi he konifelenisi lahí ʻi hotau kuongá ni. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “Neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38).

Kapau ʻokú ke teuteuʻi fakalaumālie koe ki he konifelenisí pea tautautefito kapau ʻokú ke mātuʻaki tokanga ki he ngaahi pōpoakí, te ke lava ʻo maʻu ha fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie pau kiate koe—neongo pe ko e hā ho ngaahi tūkungá.

Teuteu ke Ueʻi Fakalaumālie

ʻOku tokoni maʻu pē ke tuku ha taimi kimuʻa he konifelenisí ke teuteu ke maʻu ha fakahā. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fekumi ki he fakahaá: “Kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 42:61).

Neongo ʻoku malava pē ke maʻu ha fakahā fakatāutahá ʻi ha feituʻu mo ha taimi pē, ʻoku ʻikai totonu ke tau teitei tuku ke taʻofi kitautolu ʻe he foʻi moʻoni ko iá mei hono ako fakamātoato ʻo e konifelenisi lahí. Ngata pē ʻi he konifelenisi lahi ʻe lava ke tau fanongo ai ʻo lahi ki he kau palōfitá, kau ʻaposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2013, naʻe akonaki mai ai ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ki he kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí, ʻoku ou palōmesi atu kapau te mou fakafanongo, te mou ongoʻi hono nofoʻia kimoutolu ʻe he Laumālié. ʻE fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke fai ʻaki hoʻo moʻuí.”3

ʻOku Mahuʻinga ʻa e Fakataha Kotoa Pē

Foki ki he telefoni mahuʻinga ko iá. Kapau naʻá ke ʻilo naʻe fai mai ha telefoni pehē, mahalo he ʻikai te ke mavahe mei he telefoní tukukehe ʻo kapau ne fuʻu fie maʻu. ʻI he konifelenisi lahí, ʻoku ʻuhingamālie nai ke liʻaki ha fakataha ʻe taha pe ua koeʻuhí he naʻá ke fie fai ha ngaahi meʻa kehe ʻi he konga ʻo e fakaʻosinga ʻo e uiké? Fēfē kapau naʻá ke loto ke ʻalu ʻo ʻeva lue lalo ʻi he pongipongi Tokonakí—ʻo ʻikai maʻu “pē” ʻa e ʻuluaki fakataha ko iá—ka naʻe hoko ia ko e fakataha naʻe fie maʻu taha ke ke fanongo ki aí?

Tatau ai pē pe ʻoku mou nofo ʻi ha konga ʻo e māmaní te ke lava ʻo mamata hangatonu ai ki ha fakamafola ʻo e konifelenisi lahí pe fie maʻu ke tatali ʻi ha taimi kimuʻa pea toki aʻu atu ki homou feituʻú, ʻoku mahuʻinga e taimi mo e feinga ke tokanga ʻaupito ki he lea takitaha ʻi hono maʻu atu iá.

Fakakaukau ke ke fili he ʻahó ni ke ʻalu atu kuó ke mateuteu ke fanongo ki ai mo loto fiemālie ke fefakafanongoʻaki, tokanga ʻaupito ki he ueʻi fakalaumālie ʻokú ke fie maʻu taha ke fanongo ki aí.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi e taimi ʻe tatangi ai e telefoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, Nov. 1996, 82.

  2. Thomas S. Monson, “ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Liahona, Mē 2012, 4.3.

  3. Robert D. Hales, “Konifeleni Lahí: Ko Hono Fakamālohia ʻo e Tuí mo e Fakamoʻoní,” Liahona, Nōvema 2013, 6.