2014
Ngāue Tokoní mo e Moʻui Taʻengatá
Māʻasi 2014


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ngāue Tokoni mo e Moʻui Taʻengatá

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Ko e Fakamoʻuí hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue taʻe-siokitá. Naʻe līʻoa ʻene moʻui haohaoá ke tokoni ki he Tamai Hēvaní mo e meʻa kotoa pē ʻo e fānau ʻa ʻEne Tamaí. ʻOku faaitaha e taumuʻa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ke foaki kiate kitautolu hono kotoa ʻa e meʻafoaki ʻo e moʻui taʻe-faʻamaté mo e tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá (vakai, Mōsese 1:39).

Ke maʻu e moʻui taʻengatá, kuo pau ke tau liliu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—fanauʻi foʻou mo fakamaʻa kitautolu mei he angahalá. Ka ko e fānau siʻi hifo he taʻu valú, ʻoku ʻikai haʻanau angahala pea ʻoku huhuʻi kinautolu ʻi he Fakaleleí (vakai, Mōsaia 3:16, 21; Molonai 8: 10–12).

Kiate kitautolu kotoa pē kuo aʻu ki he taʻu ʻe ala fakamāua ai kitautolú, ʻoku ʻi ai ha palani fakaʻofoʻofa ʻoku fakaʻatā ai ke fakamaʻa kitautolu mei he angahalá mo teuteuʻi ki he moʻui taʻengatá. ʻOku kamata ʻa e teuteu ko iá ʻi he papitaiso ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea kuo pau ke tau manatuʻi maʻu ai pē ʻa e Fakamoʻuí mo tauhi e ngaahi fekau kuó Ne foaki maí.

Naʻe fakahā ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he ongoʻi ʻo e fakamolemole mei he angahalá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili iá naʻá ne akoʻi kinautolu ke paotoloaki e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, kuo pau ke nau akoʻi ʻa ʻenau fānaú ke nau fetauhiʻaki ʻiate kinautolu pea kuo pau ke nau angaʻofa ke feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa kinautolu ʻoku nau feohí. (Vakai, Mōsaia 4:11–16.)

Naʻá ne akonaki foki ʻo pehē, “Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

Naʻe hāʻele holo ʻa Sīsū ʻo akoʻi ʻEne ongoongoleleí mo fai lelei (vakai, Ngāue 10:38). Naʻá ne fakamoʻui e mahakí. Naʻá ne fokotuʻu ʻa e maté. Naʻá Ne fakaʻaongaʻi Hono mālohi ʻo fafanga ha lauiafe ʻi he taimi naʻa nau fiekaia kae ʻikai ha meʻakaí (vakai, Mātiu 14:14–21; Sione 6:2–13). Hili ʻEne Toetuʻú naʻá Ne foaki ha meʻakai ki ha niʻihi ʻo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi heʻenau hake mai he matātahi ʻo e Tahi Kālelí (vakai, Sione 21:12–13). ʻI he ongo ʻAmeliká, naʻá Ne fakamoʻui e mahakí mo Ne tāpuakiʻi tahataha ʻa e fānaú (vakai, 3 Nīfai 17: 7–9, 21).

Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻa e founga ʻoku tupu ai ʻa e holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé mei he ʻetau houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻatautolú:

“Ka ko ia ʻoku sio fakamamaʻu ki he fono haohaoa ʻo e tauʻatāiná, pea fai maʻu ai pē ki aí, pea ʻoku ʻikai fanongo mo ngaló, ka ʻoku fai ʻe ia ʻa e ngāué, ʻe monūʻia ʻa e tangatá ni ʻi heʻene ngāué. …

“Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ko ʻeni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fafine kuo mate honau ʻunohó, ʻi heʻenau mamahí, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe hano mele” (Sēmisi 1:25, 27).

Ko e taha ʻo e ngaahi tala fakapapau kuó ke maʻá, ko e tupulaki ko ia ʻetau holi ke fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻo tau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku hoko ʻa e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí ia ko ha fiefia kae ʻikai ko ha ngāue pē ke fai. ʻOkú ke loto vēkeveke ange ai ke tokoni ho taimí ʻi he ʻapiako homou feituʻú pe tokoni ʻi hono tokangaʻi e masivá ʻi homou tukui koló. Neongo ʻe lava ke maʻu ʻa e kiʻi paʻanga ke foaki kiate kinautolu ʻoku masivá, ka ʻokú ke fakaʻamu naʻe lahi ange meʻa ʻokú ke maʻú, ka ke foaki ʻo lahi ange (vakai, Mōsaia 4:24). ʻOkú ke loto vēkeveke ke tokoni ki hoʻo fānaú, pea ke fakahā kiate kinautolu ʻa e founga ke nau tokoniʻi ai e niʻihi kehé.

ʻI he liliu ho natulá, te ke ongoʻi ai ha holi ke fai ha tokoni lahi ange taʻe fakamālōʻiaʻi koe. ʻOku ou ʻilo ha kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí kuo nau foaki ha meʻaʻofa lahi hangē ko e paʻangá mo e ngāue tokoní mo ha loto fakapapau he ʻikai ha taha kehe ka ko e ʻOtuá pē mo ʻene fānaú ʻe ʻilo ki aí. Kuo fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau tokoní ʻaki hono faitāpuekina kinautolu ʻi he moʻuí ni, pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi he moʻui taʻengata ka hoko maí (vakai, Mātiu 6: 1–4; 3 Nīfai 13:1–4).

ʻI hoʻo tauhi ʻa e fekau ke tokoni ki he niʻihi kehé (vakai, Mātiu 22:39), ke ongoʻi ai ha liliu ʻi hoʻo ngaahi ongoʻi hīkisiá. Naʻe fakatonutonu ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ʻaposetoló ʻi he taimi ne nau fakakikihi ai pe ko hai ʻoku lahi ʻiate kinautolú. Naʻá ne pehē:

“Pea ʻoua naʻa ui ʻa kimoutolu ko e takimuʻa; he ʻoku taha pē homou Takimuʻá ko Kalaisi.

“Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú ʻe hoko ia ko hoʻomou [tamaioʻeiki]” (Mātiu 23:10–11).

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki he founga ʻe lava ke tau ako ai ke tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻe haohaoa ʻEne ngāué, pea kuo pau ke tau ako ke ngāue ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí—ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea (vakai, T&F 93:12–13). ʻE lava ke tau hangē pē ko Iá ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻoku tau faí. ʻOku tau lotu ʻaki e ivi kotoa ʻo hotau lotó ke tau ʻofa ki hotau ngaahi filí ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kinautolú (vakai, Mātiu 5: 43–44; Molonai 7:48). Pea te tau feʻunga ai ke moʻui taʻengata mo Ia pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku ou palōmesi atu ʻe lava ke toe lelei ange ʻetau tokoní ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Kuo poupouʻi kitautolu ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau lotua ke maʻu ha faingamālie ke tau tokoni ai: “I hoʻomou lotu pongipongi he ʻaho taki taha, kole ki he Tamai Hēvaní ke fakahinohinoʻi kimoutolu ke mou ʻiloʻi ha faingamālie ke hoko ko e taha ʻo Ene fānau pelepelengesí. Pea mou ō atu ʻi he ʻahó kakato … ʻo fekumi ki ha taha ke tokoniʻi” (“Ke Mou Femo’uekina, Liahona, Nōvema 2012, 31). Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke lotua he pongipongi kotoa pē ha ngaahi faingamālie ke ngāue ai, pea fekumi ki ai he ʻahó kotoa.