2014
Nofo Mo Tokanga
Māʻasi 2014


Nofo Tokanga

ʻĪmisi
Icon depicting a computer inside of an eye.

Fakatātā mei he iStockphoto/Thinkstock

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku ou fakaʻiseʻisa ai he taʻu ʻe fā kuo hilí ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku tupu hake ʻi he Siasí, pea tā ʻe he tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e kaungāmeʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate au. Neongo ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, naʻe ʻikai ke u tokanga feʻunga, naʻe tupu ai ha ngaahi palopalema ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe kamata ia ʻi hoku taʻu 13 nai pea hoko mo hono maʻunimā ʻe he mītiá. Naʻe taʻe fakangatangata ʻa ʻeku sio TV pea hangē te u maté ka ʻikai ha keimi vitiō. Naʻe iku hono maʻunimā au ʻe he mītiá ki ha palopalema ʻe taha: ne ʻikai ke u maʻu ha kaungāmeʻa lelei he naʻe ʻikai te u fuʻu feinga ke fakamaheni ki he fānau tangatá ʻi heʻeku kōlomú. ʻI ha feinga ke maʻu ha kaungāmeʻá, naʻá ku kumi ʻi ha ngaahi feituʻu hala peá u kau atu ki ha kulupu talanoa ʻi he ʻInitanetí. Ne hanga ʻe ha niʻihi ʻi he kulupu ko ʻení ʻo fokotuʻu ai ha ponokalafi. Koeʻuhí ko e vaivai naʻe tupu mei heʻeku ngaahi palopalema kehé, naʻe faingofua pē hono maʻu au ʻe he ponokalafí.

Naʻá ku feinga ke fakatonuhiaʻi ʻeku tōʻongá ʻaki e kumi ʻuhinga: ʻoku ʻikai ke uesia ai ha taha; ʻoku ʻikai lava ke hala ia. Ne u fehiʻa he he ponokalafí ʻi he fuofua taimi ne u mamata aí, ka naʻe maʻunimā au. Naʻá ku fie maʻu ke hoko ko ha mēmipa lelei ʻo e Siasí, ka naʻá ku fai ha ngaahi fehalaaki pea naʻe ʻikai ke fakatonutonu kinautolu ʻi he founga totonú ʻi ha taimi lōloa.

Naʻe aʻu ʻo taʻu ʻe taha mo e konga peá u toki sio ki heʻeku pīsopé. Naʻá ne tokoni ke u ikunaʻi ʻa e holi ke sio he ponokalafí. Hili ha ngaahi taimi, ne kamata ke u fakakaungāmeʻa mo e kakai ʻi hoku uōtí, siteikí mo e kalasi seminelí. Ko hoku taʻu 17 ʻeni, pea ne u toki ongoʻi tauʻatāina kimuí ni mai pē. ʻI he ngaahi māhina kuo hilí naʻá ku ikunaʻi hono maʻunimā au ʻe he mītiá, lotu fakamātoato fakaʻaho, lau maʻu pē e folofolá.

ʻOua naʻa tuku ha taha ʻo e ngaahi palopalemá ni ke aka ʻi ho lotó. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu kuo fai angahalá. Ka ʻe siʻi ange hoʻo moʻui mamahí kapau ʻoku ʻikai fie maʻu ke fakatomala ʻo hangē ko aú. ʻOku ou kole atu ke fakahaofi koe ʻi he mamahi lahi taha ʻe lavá ʻaki haʻo ako ki he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá ʻi ha founga te ke manavahē pea fakaʻehiʻehi mei ai. ʻOku ou lea ʻaki ʻeni koeʻuhí ʻoku tāmateʻi ʻe he angahalá ʻa e laumālié, pea kapau te mou fai angahala, te ke ongoʻi ʻa e mamahí. ʻOku fehiʻa e tēvoló ʻiate kitautolu, ʻoku feinga ke tau mamahi, pea maʻu ʻa e mālohi ke tākiekina kitautolu ʻo kapau te tau fakangofua ia. Ka ʻoku ou fakamoʻoni te tau lava ʻo maʻu e ʻaloʻofa, ʻofa fakakalaisí, angaʻofá, mo e malú ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.