2014
Ko e Tokoni ki he Solá
Māʻasi 2014


Ngāue ʻi he Siasí

Ko e Tokoni ki ha Solá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, USA.

Naʻá ku hohaʻa ʻi he fakaofi mai e taimi ke u mavahe ai mei Kōleá. Ko hai te ne tokangaʻi ʻa e tokoua ʻeku faʻeé hili ʻeku mavahé?

Naʻe ʻikai tali heʻeku faʻeé ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene fononga he māmaní, neongo ne u lotua ia peá u ongoʻi te ne tali ia ʻi ha ʻaho. Ko ha fefine lototoʻa ia ne feilaulau ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ke tauhi ʻaki homau fāmilí hili e Tau ʻi Kōleá. Hili e taʻu ʻe taha e mālōlō ʻeku faʻeé, ne u ʻalu mo hoku uaifí ki he Temipale Losi ʻEniselisi Kalefōniá ke fakahoko hono papitaiso mo hilifakinimá. Naʻe fakapapauʻi mai kiate au ʻe he mālohi ʻo e Laumālie ʻi he lokí naʻe tali fiefia heʻeku faʻeé e ongoongoleleí mo e ngaahi ouaú.

Kimuʻa pea mālōlō ʻeku faʻeé, naʻá ne kole mai ke u tokangaʻi ʻa hono kiʻi tehiná, ʻa ia naʻe ʻi ha falemahaki ʻi Kōlea. Ne u nofo mo hoku fāmilí ʻi Kalefōnia, USA, pea meʻapango naʻe hangē he ʻikai lava ke fakahoko e fakaʻamu fakaʻosi ia ʻeku faʻeé. Ka naʻe taʻe-ʻamanekina ʻeku hiki ʻi heʻeku ngāué ki Kōlea Tonga, pea naʻe pau ke u mavahe ai mei hoku fāmilí ʻi ha taʻu ʻe taha. Neongo naʻá ku hohaʻa ki he nofo mamaʻo mei hoku fāmilí, ka naʻá ku ʻamanaki atu foki ke u ʻaʻahi ki he tokoua ʻeku faʻeé pea mo ʻeku tamaí, ʻa ia naʻe ʻi ha falemahaki Kōlea ko ʻene puke ʻi he langa huí (Alzheimer).

Naʻá ku kole ha tokoni fakalangi mei he Tamai Hēvaní ʻi heʻeku nofo mamaʻo mei hoku fāmilí. ʻI heʻeku fakakaukau ki he taimi te u ʻi Kōlea aí, ne u fakapapau ai te u ʻaʻahi fakauike ki heʻeku tamaí, tokoua ʻeku faʻeé, mo e temipalé pea te u lotua fakaʻaho foki hoku fāmilí.

ʻI heʻeku aʻu pē ki Kōleá, ne ui au ʻe he pīsope hoku uooti foʻoú ke u hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú mo e faiako Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe vāmamaʻo hoku uōtí mo e ongo falemahaki ne ʻi ai ʻeku tamaí mo e tokoua ʻeku faʻeé, pea naʻe fuʻu femoʻuekina ʻeku ngāué; ka naʻe tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha ivi mo e mālohi ke fakahoko totonu hoku uiuiʻí mo tauhi ʻeku ngaahi tukupaá.

Hili pē ʻeku kamata ʻaʻahi ki he tokoua ʻeku faʻeé, ne u ʻiloʻi ai ne siʻi tātāitaha ke ʻaʻahi ange ki ai ha taha. Naʻá ku pehē ke u ʻalu ʻo ʻomi ia ke ma nofo he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻi he hōtele ne u nofo aí, he naʻe ʻi ai ha loki ʻe taha ne ʻatā. Neongo ia, naʻe ʻi ai ha palopalema: ʻoku totonu nai ke u ʻave ia ke ma ō ki he lotú he Sāpaté? Ne u pehē he ʻikai fie tokanga pe mahino ki ai e ngaahi fakatahá ia, pea te ne fiu tali kiate au he tuku ʻa e lotú ke ʻosi ʻeku ngaahi fakatahá mo e ngaahi fatongia kehé. Ka ne u ongoʻi hangē pē ʻoku totonu ke u ʻave iá.

Ne ma ō he Sāpate ko iá pea hangē ko ia ne u ʻamanaki ki aí, naʻe pau ke ne tatali kiate au he hili ʻa e lotú. Hili ʻeku ngaahi fakatahá, ne u ʻave ia ki he hōtele ke kai. Naʻá ku fakatokangaʻi ai naʻá ne toʻotoʻo ha kato. Naʻá ku fehuʻi ange ki ai, pea naʻá ne pehē mai naʻe ʻoange ʻe ha fefine ki ai ha meʻakai ke fakamāmālohi.

Ko e taimi kotoa pē ne u fai ai ha meʻa hili ʻa e lotú, naʻe hanga ʻe he fefiné ni—naʻe ʻikai ke maheni mo e tokoua ʻeku faʻeé—ʻo ʻoange ha meʻakai kiate ia. ʻI ha uike ʻe taha lolotonga ʻeku lēsoni Lautohi faka-Sāpaté, naʻe loto fiemālie ha leʻo angamaheni ke ne lau ha potufolofola. Ne ʻikai ke u teitei ʻiloʻi ʻe loto fiemālie e tokoua ʻeku faʻeé, ka naʻe ueʻi ia ʻe ha fefine angaʻofa naʻe nofo ofi ki he tokoua ʻeku faʻeé ke ne lau e folofolá ki he kalasí. Neongo naʻe ʻikai poto e tokoua ʻeku faʻeé he feohi mo e kakaí koeʻuhí ko e taimi naʻe mavahe ai ʻo nofo tokotaha ʻi falemahakí, ka naʻe tatali angaʻofa ia ʻe he kāingalotú kotoa pea nau talanoa.

Ne u fakafoki ia he efiafi Sāpate kotoa pē ki he falemahakí mo palōmesi ange ke ʻomai ia he fakaʻosinga ʻo e uike hono hokó, pea naʻe fofonga fiefia maʻu pē ai.

ʻI he ʻaho ʻe taha ne lea mai haku kaumeʻa ko ʻene hohaʻa naʻa faingataʻaʻia e tokoua ʻeku faʻeé he taimi te u mavahe ai mei Kōlea pea ʻikai toe ʻaʻahi ki aí. ʻI he fakaofi mai e ʻaho ke u mavahe ai mei Kōleá, ne u ongoʻi puputuʻu—ne u fiefia he ʻamanaki ke u fakataha mo hoku fāmilí ka ne u faingataʻaʻia mo loto-mamahi he ʻamanaki ke tuku toko taha e tokoua ʻeku faʻeé.

Faifai peá u fakamatalaʻi ki he tokoua ʻeku faʻeé he ʻikai ke u toe faʻa ʻaʻahi hokohoko ange ki ai. Naʻá ne longo pē, ʻo mahino naʻá ne loto mamahi. Hili iá naʻá ne ʻūkuma pē mo ne fehuʻi mai pe ʻe lava ke u toe ʻaʻahi ange ki ai ʻi he taʻu hono hokó. Naʻá ku tangi ʻo kole fakamātoato ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ki he fefiné ni.

ʻI hoku Sāpate fakaʻosi ʻi Kōleá, naʻe kole ʻe he pīsopé ki he kāingalotu ʻo e uōtí pe te nau lava ʻo ʻomi e tokoua ʻeku faʻeé ki he lotú he Sāpaté. Naʻá ne pehē naʻe loto fiemālie ha tokolahi ke ʻaʻahi maʻu pē ki ai—pea koeʻuhí ko ʻene tokolahí naʻe pau ai ke nau fakataimitēpileʻi e taimi ke nau taufetongi ai hono fai iá. Naʻe ʻikai ke u faʻa tui ki he tokoni ko ʻení! Ko ha tali taʻeʻamanekina ʻeni ki heʻeku ngaahi lotu tāumaʻú.

Koeʻuhí ʻoku mamaʻo e feituʻu ʻoku nofo ai e kāingalotú mei he falemahaki ʻoku ʻi ai e tokoua ʻeku faʻeé, ne u talaange te u ʻoange ha paʻanga ke tokoni ki he fakamole ʻo e fefonongaʻakí, ka naʻe ʻikai fie tali ʻe he kāingalotú ia ʻeku paʻangá. Naʻa nau talamai te nau fetongitongi he ʻaʻahi kiate ia he māhina takitaha, ka ne u toki ʻilo ki mui ange ne nau ʻaʻahi kiate ia he uike kotoa pē. Naʻe ʻalu maʻu pē ha fefine faivelenga ʻo ʻave e tokoua ʻeku faʻeé he Falaite kotoa pē ke na ō ki he ʻinisititiutí mo maʻu meʻatokoni hoʻatā. Naʻá ne ʻave foki ia ki ha fale ngaohi ʻulú ke kosi hono ʻulú. Naʻe loto fiemālie ha fefine ia ʻe taha, ko ha faʻē tāutaha ia ki he fānau toʻu tupu ʻe toko ua, ke ne ʻave ia he pongipongi Sāpate kotoa pē. Naʻá ne feimeʻatokoni maʻá e tokoua ʻeku faʻeé, ʻave ia ʻo fakaʻeveʻevaʻi mo fanongo hiva fakataha mo ia. Kae mahuʻinga tahá, ʻokú ne feinga ke hoko ko hano kaumeʻa, pea kuo fāifai kuo lava e tokoua ʻeku faʻeé ʻo feohi mo talanoa tauʻatāina mo ia pea mo e kāingalotu kehé. ʻI he efiafi Sāpate kotoa pē, ʻoku ʻave ai ʻe he pīsopé ʻa e tokoua ʻeku faʻeé mei ha ʻapi ʻo ha mēmipa hili ʻene ngaahi fakataha mo e fatongia faka-Siasí ʻo fakafoki ia ki he falemahakí. ʻOkú ne ʻīmeili mai kiate au he Tuʻapulelulu kotoa pē ʻo talamai ʻa e tokoni fakalangi ʻoku nau fai ki he tokoua ʻeku faʻeé.

ʻOku ou tui naʻe mamata ʻeku faʻeé ki he ngaahi ngāue ʻa e Kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ke tokoni ki hono tehiná. Pea ko ʻeni, ʻoku toe mahino lelei ange kiate au he taimí ni ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ui ai e kāingalotu ʻo e Siasí ko hotau “tokoua” mo e “tuofāfiné.”