2014
ʻOku Fanongo Mai ha Taha Kiate Au?
Māʻasi 2014


ʻOku Fanongo Mai ha Taha Kiate Au?

Ne tuʻo lahi e lotu ʻa Lukasí, ka naʻe ʻi ai nai haʻane fakamoʻoni ki he lotú?

“ʻOku ou lotu ʻi he tui. ʻOku ou lotu ʻi he tui, Ki he Tamai Hēvani, Kuó ne ongona pea tali au he lotu.” (“ʻOku Ou Lotu ʻi he Tui,” Liahona, Māʻasi 1991 K5).

Naʻá ku hohaʻa. Naʻe kole mai ʻe heʻeku faiako Palaimelí ke fai ha lea ʻi he uike hono hokó ʻi he taimi feʻinasiʻakí. Naʻá ne talamai, “ʻE lava ke ke fai hoʻo fakamoʻoní kau ki he lotú.” Naʻá mau toki talanoa pē fekauʻaki mo e lotú ʻi heʻemau kalasí.

Naʻá ku ʻosi lotu tuʻo lahi. Naʻá ku faʻa fai tokotaha pē ʻeku lotú, pea naʻá ku faʻa lotu lolotonga e lotu fakafāmilí. Naʻe tuʻo lahi ʻeku lotu ʻo tāpuakiʻi e meʻakaí, pea naʻá ku ʻosi lotu foki ʻi he Palaimelí. Ka ko ʻeni ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ne u maʻu ha fakamoʻoni ki he lotú pe mahino kiate au e founga ʻe lava ke tokoniʻi aú. “ʻOku fakafanongo mai koā ha taha kiate au ʻi he taimi ʻoku ou lotu aí?” Naʻá ku fakakaukau ki ai.

Naʻá ku ʻalu ki he peitó, ne ʻi ai ʻeku faʻeé ko e teuteu e maʻu meʻatokoni efiafí.

Naʻá ku pehē ange, “Fineʻeikí, te u lava fēfē ke fai ʻeku fakamoʻoni ki he lotú ka ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻokuʻi ai haʻaku fakamoʻoni ki ai?”

Naʻe puke mai au ʻe heʻeku faʻeé kiate ia. Naʻá ne pehē mai, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fai ai ha lēsoni fekauʻaki mo e lotú ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻapongipongí, pea tau talanoa fakataha ki ai.”

Ne tokoniʻi au ʻe heʻeku faʻeé ke kumi ha ngaahi talanoa mo e malanga he konifelenisi lahí kau ki he lotú. Naʻá ku kamata leva ke teuteu ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea mo ʻeku lea ʻi he Palaimelí.

ʻI he taimi naʻá ku fai e lēsoní he Mōnité, ne talamai ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he lotú. Naʻá ku fai ʻeku lea he Palaimelí ʻi he Sāpate hono hokó, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi ha faikehekehe lahi. Naʻá ku kei fifili pe ne u maʻu ha fakamoʻoni ki he lotú. Naʻá ku lotu fakamātoato fekauʻaki mo ʻeku ngaahi loto veiveiuá, ka naʻe ʻikai maʻu ʻa e talí he taimi pē ko iá.

Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe haʻu ʻa ʻeku tamaí ki ʻapí hili ʻene kumi ngāue ʻaho kakato kae ʻikai ha ola. Naʻá ne loto mamahi ʻaupito. Kuo lau uike ʻa e ʻikai haʻane ngāué. Ne u lele ki ai ʻo fāʻofua kiate ia, ʻo hangē ko ia naʻá ku fai maʻu peé.

Naʻá ku pehē ange, “Tangataʻeiki, ʻoua te ke loto-mamahí.” Pea fakafokifā pē kuó u ongoʻi ha meʻa ʻi hoku lotó. Naʻá ku pehē ange, “ʻOku fie maʻu ke tau lotu.”

Ne ʻeke mai ʻe heʻeku tamai, “He taimí ni?”

Naʻá ku pehē ange, “ʻIo, he taimí ni.” “ʻOku ou tui ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu.”

Naʻá mau tūʻulutui fakataha ʻo lotu, kole ki he Tamai Hēvaní ke fakafiemālieʻi kimautolu.

Hili e lotu, ne mau lau e folofolá, ʻo hangē ʻoku mau fai he pō kotoa pē, pea mau tangutu fakataha leva ʻo talanoa. Naʻá ku fakatokangaʻi ne māmālie e fetongi ʻemau loto mamahí ʻaki e fiefia ne mau maʻu maʻu pē ʻi homau ʻapí. Naʻá ku maʻu ha ongo kehe—ʻo hangē naʻa mau malu pea maluʻi kimautolú, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻe lelei e meʻa kotoa pē. Ko ha ongo fakafiefia moʻoni.

Ne fakatokangaʻi foki ia ʻe he Fineʻeikí. Naʻá ne ʻeke leʻo siʻi mai, “E Lukasi, ʻokú ke lava ʻo ongoʻi ia?” “ʻOku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tokoni ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa.”

Naʻá ku pehē ange, “ʻIo, ʻoku ou ongoʻi ia.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻemau lotú.

Ko ha pō ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au. ʻOku ou maʻu he taimí ni haʻaku fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e lotú.

Ko e Hā e Founga ʻOku Totonu Ke u Lotu Aí?

ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku tau talanoa ki he Tamai Hēvaní, ʻoku tau kamata ʻaki ʻo pehē, “Ko ʻemau Tamai Hēvaní.” ʻOku tau fakamālō kiate Ia koeʻuhí ko hotau ngaahi tāpuakí. Hili iá, pea tau kole kiate Ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fie maʻú. ʻOku tau fakaʻosi maʻu ʻaki pē e, “ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

ʻE lava ke tau lotu ʻi ha faʻahinga taimi, pe feituʻu pē, ʻo kau ki ha faʻahinga meʻa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke tūʻulutui pe ʻi he fale lotú. ʻE lava ke tau lotua ha meʻa siʻisiʻi pe lahi.

ʻE lava ke tau lotu leʻolahi pe fakalongolongo, toko taha pe mo ha niʻihi kehé.

ʻOku tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea makehe ʻokú ne fakahaaʻi e fakaʻapaʻapa ki he Tamai Hēvaní. ʻOku tau lea ʻaki ʻa e ʻafiona mo e ʻafio kae ʻikai ko e koe, pea mo e ʻafio mo Ho ʻo ʻikai ko hoʻo mo koe.

ʻOku tau lea maʻu pē ʻi he loto ʻapasia, ʻo fakahaaʻi e fakaʻapaʻapa ki he Tamai Hēvaní.