2014
ʻĒpalahame
Māʻasi 2014


Kau Palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá

ʻĒpalahame

“ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa ʻĒpalahamé, … ʻe lahi ange ai ʻa e fiefia, nonga mo e fiemālie te tau maʻú, [pea] te tau ʻiloʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.”1—Palesiteni Spencer W. Kimball (1895–1985)

Ko hoku ʻuluaki ʻapí naʻe tuʻu he feituʻu ano ʻi Ua ʻi Kalitiá. Ko e kakai Kalitiá, kau ai ʻeku tamaí, naʻa nau hū ki he ngaahi ʻotua tamapua pea nau feilaulau ʻaki e tangatá. Ka naʻá ku tui ki he ʻOtua moʻoni mo moʻui pē tahá mo teuteu ki he ʻaho ko ia te u lava ʻo maʻu ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko ʻeku ngaahi kuí.2

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe hanga ʻe he kau Kalitiá ʻo haʻi au ke feilaulauʻi ʻi he ʻōlita ʻo e ʻotua ko ʻElikená. ʻI he ʻai ke nau tāmateʻi aú, ne u lotu ki he ʻOtuá ke ne fakahaofi au mo veteange hoku ngaahi haʻí. Hili iá naʻe folofola mai e ʻEikí kiate au: “Kuó u ongoʻi koe peá u ʻalu hifo ke fakahaofi koe, mo ʻave koe … ki ha fonua foʻou.”3

Naʻe kamata ke faitāpuekina lahi au ʻe he ʻEikí: naʻá ku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻia Melekisēteki,4 peá u fai ha fuakava mo e ʻEikí te u hoko ko e tamai ʻa e ngaahi puleʻanga lahi, pea ʻe tāpuakiʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ʻo fakafou ʻi hoku hakó. Naʻá ne liliu ai hoku hingoá mei he ʻEpalamé kia ʻĒpalahame, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “tamai ʻa ha kakai tokolahi.”5

Naʻá ku ʻomi hoku fāmilí ki Kēnaní, ʻa ia ko e fonua kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí maʻamautolú.6 Ne talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻe fakahoko ʻa ʻEne fuakava fekauʻaki mo hoku hakó ʻo fakafou ʻi ha foha ʻe fāʻeleʻi ʻe hoku uaifi ko Selá. Naʻe ʻikai ke u lava mo Sela ʻo maʻu ha fānau. Naʻá ma fifili pe ʻe lava fēfē ke ma maʻu ha fānau he kuó ma fakatou motuʻa—naʻá ku taʻu 100 kae taʻu 90 ʻa Sela.7 Kae hangē ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí, ne ʻi ai homa foha ko ʻAisake.8

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne hoko mai ha taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí. Neongo ne u fakamoʻoniʻi ʻa e mamahi ʻo e feilaulau tangatá, ka naʻe kole mai e ʻEikí ke u feilaulau ʻaki hoku foha ko ʻAisaké. Naʻe mamahi ʻa hoku lotó, ka naʻá ku falala ki he ʻEikí. ʻI he ‘amanaki ke u tāmateʻi ʻa ʻAisaké, naʻe ui ha ʻāngelo kiate au, ʻo pehē, “ʻOua naʻa ala ho nimá ki he tamá, … he ʻoku ou ʻilo ʻeni ʻokú ke manavahē ki he ʻOtuá, koeʻuhí naʻe ʻikai ke ke taʻofi … ho foha pē tahá meiate au.”9 Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha lami ke feilaulau ʻaki ko e fetongi ʻo ʻAisake, ʻa ia ne ma feilaulauʻi ʻaki mo ʻAisake ki he ʻEikí.10

Koeʻuhí ko ʻeku talangofuá, naʻe toe fakapapauʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻEne fuakavá: “Te u fakatokolahi ho hakó ke tatau mo e ngaahi fetuʻu ʻo e langí, … pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo māmani; ko e meʻa ʻi hoʻo tuitala ki hoku leʻó.”11