2014
Ko ʻEni Kuó u ʻIloʻi ʻOku ʻi Ai ha ʻOtua
Māʻasi 2014


Ko ʻEni Kuó u ʻIloʻi ʻOku ʻi Ai ha ʻOtua

Keila Sofia Kāvita, ʻOniteliō, Kānata

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u hoko ai ko ha tokotaha ngāue temipale ʻi he Temipale Sanitiako Sileí. Lolotonga haʻaku ngāue he efiafi ʻe taha ne kamata ke faingataʻa ʻeku mānavá, ko ia naʻá ku fakatoupīkoi ke kole ke u foki vave.

Naʻá ku lotu ʻi heʻeku lue ki he lēlué ʻi lalo fonuá, ʻe ʻi ai e lēlue naʻá ku fie maʻú ke u foki vave ki ʻapi. Ne u fakakaukau naʻe tali ʻa ʻeku lotú ʻi he taimi naʻá ku sio ki he tuʻu ʻa e lēlué ʻi he tauʻangá. Ka ʻi heʻeku aʻu atú, naʻá ku sio ki he kau ngāue lēlué ʻoku nau fakavavevave ke tokoni ki ha pāsese ne hangē ʻoku pā kalavá. Ne ongo mālohi mai ʻa e fakalea ʻo ʻeku himi manakoá: “Kuó u fai ha lelei ʻi he māmaní [heʻahó ni?”1 Ne ueʻi au he taimi ko iá ke u tokoni.

Ne u fakavavevave atu ki he feituʻu ne ʻave ki ai ʻe he kau ngāué ʻa e talavoú ke nau tatali ki he meʻalele ʻa e falemahakí, pea naʻa nau fakangofua au ke u nofo ai. Ne u lotu ke ʻiloʻi e meʻa ke faí ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke fakahaofi e moʻui ʻa e talavoú. Naʻe ʻikai ke u loto ke tuku toko taha ia ke ilifia, ko ia ne u puke hono nimá ʻo feinga ke tokoniʻi ia ke ne kei nonga pē. Ne u talaange ʻe moʻui fuoloa pea ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki ai. Ne u maʻu e fika telefoni ʻa hono fāmilí, tā kiate kinautolu, pea talaange ke nau ʻiloʻi ʻoku teuteu ke ʻave ki falemahaki ʻa hona fohá pea naʻe ʻikai ke ne tuenoa.

ʻI he taimi naʻe aʻu mai ai e kau ngāue fakafaitoʻó, ne u muimui ai ki he meʻalele ʻa e falemahakí. Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u nofo mo e talavoú ni kae ʻoua kuo aʻu ange ʻa hono fāmilí. Naʻe fakaʻohovale kiate au ʻa e fakakaukau ʻa e kau ngāue fakafaitoʻó ʻoku totonu ke u ʻalu mo kinautolú, ne u pukepuke e nima ʻo e talavoú ni ʻo aʻu ki he falemahakí.

Taimi nounou pē mei heʻemau aʻu atú, naʻa nau ʻave ia ki he loki fakatuʻupakeé, pea naʻá ku ʻalu ki tuʻa ke kumi hono fāmilí. ʻI he taimi naʻa nau ō mai aí, ne kamata tangi ʻa ʻene faʻeé, fāʻofua kiate au mo pehē naʻá ne fuʻu fiefia he ʻoku ʻi ai pē ha kakai lelei ʻi he māmaní.

Hili ha uike ʻe taha mei ai naʻá ku maʻu ha telefoni mei he talavoú. Naʻá ne talamai ne talaange ʻe he kau toketaá ne matuʻaki mahuʻinga ʻa ʻene nongá lolotonga e taimi ko ia ki muʻa peá ne aʻu ki he falemahakí.

Kimuʻa aí, naʻe ʻikai tui ʻOtua ia. Naʻá ku moʻusioa au he taimi naʻá ne pehē ai, “Naʻá ke fakahaofi ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou fakamālō kiate koe ʻo taʻengata! ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua.”

ʻI heʻeku mavahe mei he temipalé ʻi he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, ne tataki au ʻe he Laumālié ki he feituʻu totonu ʻi he taimi totonu. ʻOku ou fakamālō ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono tataki au pea ʻomi ha loto-toʻa ke fai ʻo hangē ko e lea ʻo e himí pea ʻikai tuku ke fakalaka e faingamālié, neongo ko e meʻa pē ne u lava ke faí ko hono puke e nima ʻo ha taha ne ʻikai ke ma maheni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Kuó u Fai ha Lelei?” Ngaahi Himi, fika 129.