2011
Ne Lelei e Pōpoakí
Fēpueli 2011


Founga ʻEku ʻIló

Ne Lelei e Pōpoakí

Naʻe ʻikai ko ʻeku fekumi ki he ʻOtuá, ka ʻi he fehuʻi mai ʻe ha ongo talavou pe te na lava nai ʻo vahevahe mai ha pōpoaki kiate au, ne u loto ki ai.

Neongo naʻe papitaiso au ʻi heʻeku kei valevalé ʻi ha siasi kehe, pea ʻi heʻeku kei siʻí ne u faʻa ʻalu ki ha siasi kehe, naʻe ʻikai ke teitei hoko ʻa e tui fakalotú ko ha konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he fakaʻau ke u lahi angé naʻe lahi ʻa e fehikitaki holo homau fāmilí pea ʻikai ke mau toe ʻalu ki ha lotu. Naʻá ku tui ki he ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke u faʻa fakakaukau kiate Ia pe ki he tui fakalotú.

Naʻe liliu kotoa ʻeni ʻi he 2006 ʻi hoku taʻu 14. Naʻe mate ʻeku faʻētangatá; naʻá ne taʻu 30 tupu pē. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻeku ʻofa aí ʻi heʻene mate kei siʻí peá ne kamata ai ke u ʻeke ha ngaahi fehuʻi kiate au pē. Naʻá ne ʻalu nai ki fē ʻi heʻene maté? Naʻe hokohoko atu nai ʻene moʻuí pea mo ʻi ai hano kahaʻu? Ko e hā e meʻa ʻe hoko ki heʻene fānaú mo e toenga ʻo e fāmili ʻoku kei moʻuí? Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻene moʻuí? Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻeku moʻuí?

Ne nofo e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí ʻi he ngaahi māhina lahi ne hoko maí. ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi Sepitema ʻo e 2007, naʻá ku hū mai mo ʻeku faʻeé, toko tolu siʻi hifo ʻiate aú mei ha falekai ʻi homau koló ʻi Havahila, Masasūseti, ʻi ʻAmelika, pea mau tangutu hifo ʻi ha sea. Ne lue mai kiate kimautolu ha ongo tangata suti ʻuliʻuli, sote hinehina mo hēkesi. Naʻe lea mai ʻa e toko taha, “ ʻOku ou ʻilo pē ʻoku ngali kehe ke mou talanoa ki ha ongo tangata ʻoku ʻikai te mou maheni, ka ʻe lava nai ke ma vahevahe atu ha pōpoaki mo kimoutolu?”

Naʻa mau tali ia. Naʻá ku ʻilo te na talanoa fekauʻaki mo e tui fakalotú, pea naʻá ku mālieʻia ʻi he ʻikai ke na mono mai pē ha kaati pe tohitufa peá na lue ʻo ʻalu. Ka naʻá ku lava pē ʻo tala naʻe tokanga fakamātoato mai e ongo tangatá ni peá na vēkeveke ke vahevahe ʻena pōpoakí. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻena pōpoakí, naʻá na kole pe ʻe lava ke na ʻaʻahi mai ki homau fāmilí. Naʻe loto ki ai ʻeku fineʻeikí pea fokotuʻu mo e taimi, pea ʻoku ou fakamālō kiate ia koeʻuhí ko e meʻá ni, ne hoko ai ʻa e liliu lahi ki he leleí ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe kamata ke mau ako ʻa e ongoongoleleí. Hili ha taimi siʻi mei ai ne fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻa e fineʻeikí pea ʻikai ke toe hokohoko atu ʻa e fakataha mo e kau faifekaú, ka naʻá ku kei hoko atu pē au.

Naʻe fetaulaki ʻaupito ʻeku talanoá mo ʻEletā Kelisī mo ʻEletā Henikoki. Ko e konga mahalo hono ʻuhingá ko ʻemau mei toʻu peé. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi meiate kinaua pea kiate kinaua. Ne taimi nounou pē mei ai naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa tatau mei he kāingalotu ʻo e uōtí pea mo e toʻu tupu ʻi hoku siteikí.

Ne akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia naʻá ne tali kotoa ʻeku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻeku faʻētangatá mo ʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí. Ne fakafeʻiloaki mai foki ʻe he ongo faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku lau ʻa e ʻAlamā 32 fekauʻaki mo e tengaʻi ʻakau ʻo e tuí, ʻa ʻene tupú mo ʻene fakaʻau ke melié (vakai, veesi 28). Naʻe hangē tofu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate au ko e fakamatala ko ʻení. Ko e ngaahi meʻa naʻá ku laú mo e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú naʻe ongo moʻoni, ongo tonu pea melie.

Naʻe fakamataliliʻi au ʻe heʻeku faʻeé ʻo kau ki hoku “tuʻunga sola ʻo e paká” koeʻuhí he ne u lata pē ki hoku loki mohé ʻo fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Neongo naʻe ʻikai ke mahino kiate au he taimi ko iá ko e meʻa naʻá ku ongoʻí ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻá ku ongoʻi ko e hala totonú ia.

ʻI he fakaafeʻi au ʻe he ongo faifekaú ke u papitaisó, naʻá na fakalotolahiʻi au ke u lotua ʻa ʻeku filí. ʻI he taimi ne u lotu ai ke ʻilo pe ʻoku totonu ke u kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ku maʻu ʻa e tali fakahangatonu naʻe fakaʻohovale kiate au. Ko e fakahinohinó naʻe mahino ʻaupito: laka ki muʻa ʻo papitaiso.

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e ʻaho ne u papitaiso aí—15 ʻo Tīsema 2007. ʻI heʻeku tuʻu ʻi he loto vai momokó mo ʻEletā Kelisií peá ne hiki hake hono nimá ki he sikueá, naʻe fakafonu au ʻe he Laumālié; pea hangē ʻokú ne kāpui kotoa hoku sinó. ʻE lava ke u pehē naʻá ku malimali taʻe tuku, ka ʻoku ʻikai ke ofiofi ʻa e fakamatala ko iá ki hono fakamatalaʻi ʻo e meʻa naʻá ku ongoʻí.

Hili hoku papitaisó naʻe hokohoko atu ʻeku ongoʻi ʻa e Laumālié. Ne u ongoʻi kuo fakamāʻoniʻoniʻi au. Ne u ʻiloʻi kuo fakamolemoleʻi kotoa ʻeku ngaahi angahalá. Ne u ongoʻi naʻe fiemālie ʻa e Tamai Hēvaní he ko e hala moʻoni ia ke u fou aí.

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻo ka ʻalu hake ʻa e veiveiuá, ʻoku foki pē ʻeku manatú ki hoku papitaisó peá u manatu ki he ongo naʻá ku maʻu ʻi he ʻaho ko iá. ʻOku tokoni ʻeku manatu ki aí ke toʻo atu ha faʻahinga veiveiua te u fehangahangai mo ia.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau toe lava ʻo fou he vai ʻo e papitaisó ke toe maʻu ʻa e ongo mālohi ko iá, ka te tau lava ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻo fou ʻi he fakatomalá mo e sākalamēnití. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakatomala ai, ʻoku ou lava ʻo maʻu ʻa e ongo tatau—ʻa e ongoʻi kuo fakamaʻa mo ʻofeina kita.

ʻOku tokoni ʻa e ongoʻi ʻo e ʻofa ko iá ke u ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ne akonaki ki ai ʻa Siosefa Sāmitá: “Ko e tangata ʻoku fakafonu ʻaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemālie ia ʻi hono tāpuakiʻi ʻataʻatā pē hono fāmilí, ka ʻoku feʻaluʻaki ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fiefia ke tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”1 ʻOku tokoni ʻa e mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e foʻi laumālie ʻe tahá, ke u vēkeveke atu ki he ngaahi faingamālie ke u ʻalu mo e ongo faifekaú ʻo akoʻi e kakai ʻi homau ʻēliá. ʻOku ou hanganaki fiefia atu foki ki he taimi te u ngāue fakafaifekau taimi kakato aí mo vahevahe ʻa e fiefia kuo ʻomi kiate au ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 380–81

Tā fakatātaaʻi ʻe Rob Wilson

Foha Maumau Koloá, tā ʻe Liz Lemon Swindle, Foundation Arts, ʻoua naʻa hiki hano tatau