2007
Te reo o te mau melahi
Me 2007


Te reo o te mau melahi

E ti‘a i ta tatou mau parau, mai ta tatou mau ohipa, ia î i te faaroo, te ti‘aturiraa e te aroha.

Hōho’a

Ua faahohonu te peropheta Iosepha Semita i to tatou iteraa no ni‘a i te puai o te parau a haapii ai oia, « e mea na roto i te mau parau… e rave ai te taata i te ohipa ia rave ana‘e oia ma te faaroo. » Ua parau te Atua, ‘ei maramarama ; ua maramarama ihora. Ua parau o Iosua, e ua faaea noa ihora te mahana e te marama ta te Atua i hamani. Ua faaue o Eliaha, e ua piri noa ihora te mau ra‘i e toru matahiti e e ono ava‘e i te maoro, e aita i ûa… Ua ravehia teie mau mea na roto i te faaroo… Te faaro, i muri iho, te mau ohipa na roto i te mau parau ; e na roto i te [mau parau] i ravehia na te mau ohipa rahi, e e ravehia ïa »1 Mai te mau horo‘araa atoa « no ni‘a mai », e « mea mo‘a », te mau parau e « e ti‘a ia faahitihia ma te haapa‘o maitai, e na roto i te faaheporaa a te Varua ».2

No teie iteraa i te mana e te mo‘araa o te mau parau i hinaaro ai au ia faaara ia tatou, mai te mea e titauhia te faaararaa, no ni‘a i te huru ia paraparau ana‘e tatou te tahi i te tahi e te huru ia paraparau ana‘e tatou no ni‘a ia tatou iho.

Te vai nei te hoê papa‘iraa no roto mai i te Apokaripha o te haapapû maitai mai i ta‘u tatararaa i te faufaa rahi o teie nei tumu parau. Te na ô ra, « e vaiiho te hui o te ta‘iri i te mau tapa‘o i roto i te i‘o : area te ta‘iri o te arero e tuparari ïa i te mau ivi ».3 Na taua hoho‘a mauiui i roto i te feruriraa, ua tura‘i-taa-ê-hia vau ia tai‘o i roto i te buka a Iakobo e te vai nei te hoê rave‘a e riro ai « ei taata parau-ti‘a ».

Te na ô ra o Iakobo : « Te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi. [Ia ore] te hoê taata ia hapa i te parau ra, e te taata parau-ti‘a oia, e ti‘a ia’na ia tape‘a i te tino atoa ra ».

Ma te tamau noa i te hoho‘a no te tape‘a, ua papa‘i oia : « Inaha, te tavaha nei tatou i te puaahorofenua, ia faaroo mai ratou ia tatou, e te tioioi noa nei tatou i to ratou tino atoa.

« Inaha hoi… te mau pahi, rarahi noâ iho ratou, e puhi-noa-hia e te mata‘i rahi ra, e tioi-haere-hia râ e te hoê iti ha‘iha‘i roa… ».

I muri iho ua haapapû mai o Iakobo i to’na mana‘o : « Oia atoa te arero nei, e melo iti ha‘iha‘i ïa… A hi‘o na i te rahi o te vahi e [e ama] i te auahi iti ha‘iha‘i ra.

« …[E auahi] atoa te arero nei, i roto i te mau melo nei… e viivii te tino atoa nei… i tuia oia iho i te auahi o te po.

« E vi ana‘e te mau puaa taehae, e te manu, e te puhi taehae, e te mau mea atoa o te tai ra, ua hope ê na ïa i te haavihia e te taata nei :

« Area te arero nei, aore ïa e taata e vi ai te reira, e ino morohi ore ïa, ua î i te hora pohe.

« Te haamaitai nei tatou i te Atua ra i to tatou Metua i te reira : e te faaino nei tatou i te taata tei hamanihia i to te Atua ra hoho‘a i te reira.

« Na roto i taua vaha hoê nei te haamaitai, e te faaino. Eiaha roa e ti‘a te reira, e au mau taea‘e e ».4

E parau-ti‘a mau roa teie ! Oia mau, aita o Iakobo e parau nei e e mea ino noa to tatou mau arero aore râ e ua î te mau mea atoa ta tatou e parau nei « i te hoê raau ta‘ero ». Te haapapû maramarama maitai ra oia e e nehenehe te tahi o te mau parau ta tatou e parau nei e faaino, e e mea ta‘ero roa – E faahaparaa u‘ana teie ! Te reo o te faaite i te iteraa papû hohonu, o te faahiti i te mau pure u‘ana, o te himene i te mau himene a Ziona, e nehenehe atoa ïa ia riro taua â reo o te tama‘i e o te faahapa, o te faahaamâ e o te haaviivii, o te haamauiui e te tuino i te varua o te taata iho e te varua o vetahi ê i te hoê â taime. Te oto nei o Iakobo i te parauraa e « na roto i taua vaha hoê nei te haamaitai, e te faaino » Te parau nei oia « e au mau taea‘e e, e [au mau tuahine e], eiaha roa e ti‘a te reira ».

E ere anei teie te tahi mea e nehenehe ia tatou paatoa ia haamaitai ? E ere anei teie te hoê tuhaa e nehenehe ai ia tatou tata‘itahi ia tamata i te riro mai te tane aore râ te vahine « parau-ti‘a » ?

E te mau tane faaipoipo, ua horo‘ahia i roto i to outou rima te horo‘araa hau roa’tu i te mo‘a ta te Atua—te hoê vahine faaipoipo, te hoê tamahine a te Atua, te metua vahine no ta outou mau tamarii tei horo‘a ia’na iho ia outou na roto i to’na iho hinaaro no te here e te hoaraa oaoa. A feruri na i te huru o te mau mea ta oe i parau a faahoa’i orua te tahi i te tahi, a feruri na i te mau haamaitairaa horo‘ahia na roto i te tuuraa i to oe na rima i ni‘a i to’na upoo, a feruri na ia oe iho e ia’na ei atua e e atua vahine i roto ia orua, e a feruri i muri iho i te mau parau iria, faahapa e te haavî-ore-hia. No te ati e nehenehe e tupu mai na roto i to tatou arero, eita e mea maere i parau ai te Faaora, « e ere hoi tei ô atu i roto i te vaha i te mea e viivii ai te taata, o tei na roto mai râ i te vaha ra, e viivii ïa te taata i te reira ».5 Te hoê tane faaipoipo o te ore roa e mana‘o e tupa‘i oia i te tino o ta’na vahine faaipoipo no te mea e nehenehe ïa ta’na e ofati—eiaha to’na mau ivi—e mea papû to’na râ mafatu e varua, na roto i te puai o te parau iria e te parau ino. E faahapa-mau-hia te hamani-ino-raa tino i roto i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ahani e e nehenehe ia faahapa atu â i te reira, te faahapa u‘ana nei ïa matou i te mau huru maferaraa atoa. Ma taua huru puai atoa ra te parau nei matou i ô nei no ni‘a i te hamani-ino-raa na roto i te parau e te mana‘o a te tahi taata i te tahi noa‘e taata, e te mau tane faaipoipo ihoa râ i ta ratou mau vahine faaipoipo. E te mau taea‘e, e ere roa i te mea ti‘a te reira ».

Hoê â atoa ta matou parau i te mau tuahine, no te mea te ravehia nei te hara no te parau-ino-raa e te mau tane e te mau vahine atoa. E te mau vahine faaipoipo, ua feruri râ anei outou i te arero haavî-ore-hia i roto i to outou vaha, aore râ te puai no te maitai aore râ te ino i roto i ta outou mau parau ? Nahea taua reo nehenehe ra o tei riro na roto i to’na natura hanahana ei reo no te melahi, o tei î i te varua, te mărû e te maitai e riro taue noa ai ei reo iria, ei reo faahapa, ei reo riri e te haavî-ore-hia ? E nehenehe te mau parau a te hoê vahine e riro ei mea hau atu i te ‘oi i te ‘o‘e, e e nehenehe ta ratou e faatupu i roto i te mau taata tei herehia e ratou te mau mana‘o inoino o te ore roa e mana‘ohia e ratou e e tupu hou te haamataraa o te aparauraa. E te mau tuahine e, aore roa e vahi i roto i to outou varua faahiahia no te mau huru parau teiaha aore râ faainoino atoa, mai te faati‘a parau, aore râ te ohomu aore râ te mau parau ino. Eiaha roa ia parauhia no ni‘a i to tatou utuafare aore râ to tatou paroita aore râ to tatou vahi nohoraa e « e auahi te arero nei, e ama nei i rotopu i to tatou mau melo ».

Te hinaaro nei au e faarahi teie a‘oraa i te mau melo atoa o te utuafare. E ti‘a atoa ia tatou ia haapa‘o maitai ia paraparau ana‘e tatou i te hoê tamarii. Te mea ta tatou e parau aore râ e ore e parau, te huru no ta tatou parauraa e te taime e parau ai tatou e mea faufaa rahi roa no te faatupuraa i te mana‘o o te hoê tamarii no ni‘a iho ia’na. E mea hau atu i te mea faufaa rahi te paraparauraa no te faatupu i te ti‘aturiraa o taua tamarii ra ia tatou e to’na faaroo i te Atua. Ia parau outou i te parau maitai i te hoê tamarii—i te mau taime atoa. Eiaha roa e parau ia ratou, noa’tu na roto i te hauti, e e mea poria ratou aore râ e mea ma‘ua ratou aore râ e mea iroiro ratou. Eiaha roa outou e rave i te reira ma te opua i te faatupu i te ino, e haamana‘o ratou i te mau parau ta outou i parau e e nehenehe ratou e tutava e rave rahi mau matahiti no te haamo‘e e no te faaore i te reira mau parau. E eiaha e tamata i te faaau i ta outou mau tamarii i te tahi ê atu, noa’tu e e mea ite roa outou i te raveraa i te reira. E nehenehe paha ta outou e parau maitai e « e mea nehenehe roa o Susan e e mea maramarama roa o Sandra », te mea noa râ ta Susan e haamana‘o e ere ïa oia i te mea maramarama e o Sandra e ere ïa oia i te mea nehenehe. A faateniteni i te tamarii tata‘itahi no to’na iho huru e a tauturu ia’na ia faaru‘e i te peu onoono a to tatou ta‘ere ia faaau, ia tata‘u e ia ore roa e mana‘o e e « mea maramarama a‘e tatou ».

No ni‘a i te mau mea ta‘u i parau iho nei, te mana‘o nei au e ua taa i te mau taata atoa e te tumu no teie mau parau tahitohito no roto mai ïa i te mana‘o ino, e tae noa’tu i te mana‘o-ino-raa ia tatou iho. Te ite nei tatou i ta tatou iho mau hape, te faahapa nei tatou ia tatou iho e—aore râ te mana‘o nei tatou mai te reira, e eita e maoro roa e na reira atoa tatou i te hi‘oraa i te mau taata atoa e te mau mea atoa. Eita e nehenehe ia tatou ia ite i te mau mea maitai i roto i te oraraa, mai te hihi mahana, te mau roti aore râ te ti‘aturiraa e te oaoa. Eita e maoro roa e riro tatou e te feia na piha‘i iho ia tatou ei mau taata oto roa.

E mea au roa na‘u te mea ta Elder Orson F. Whitney i parau i te hoê taime : « E mea anaanatae te varua o te evanelia ; te ti‘aturi nei te reira i te Atua e te hi‘o nei te reira i te pae maitai o te mau mea. E huti te mana‘o tahitohito i te taata i raro e e faaatea ia’na i te Atua, e e hi‘o i te pae maitai ore o te mau mea, e amuamu, e omuhu, e e taere oia i te haapa‘o i te faaueraa ».6 A faatura i te parau a te Faaora ia « faaitoito »7 (oia mau, e au ra ia‘u e rahi a‘e to tatou hapa no te ofatiraa i taua faaueraa ra i te tahi ê atu !) A parau ma te ti‘aturi. A parau ma te faaitoito, no ni‘a atoa ia outou iho. Eiaha e tamata i te ohomu aore râ i te amuamu tamau noa. Mai ta te hoê taata i parau i te hoê taime : « Noa’tu eaha te maitai o te oraraa i mutaa ra, e vai noa mai â te tahi taata no te amuamu ».

Ua mana‘o pinepine au e e mea maitai a‘e paha ia Nephi ia ruuruuhia i te mau taura e ia papa‘ihia oia e te raau i te faarooraa ia Lamana e Lemuela i te tamau noa raa i te amuamu.8 E mea papû roa e ua parau oia, « a tairi ia‘u e hoê faahou â taime e tae noa’tu i te taime eita vau e faaroo faahou ia orua ». Oia mau, te vai nei te mau fifi i roto i te oraraa e te vai nei te mau mea au-ore-hia e ti‘a ia faaruru, tera râ a farii mai na i te hoê o te mau parau paari a Elder Holland no ni‘a i te oraraa—e nehenehe noa ta tatou e faarahi roa’tu â te ino o te hoê ohipa na roto i te amuamuraa.

Ua parau-ti‘a mai o Paulo, tera râ ma te ti‘aturi rahi. Ua parau mai oia ia tatou paatoa : « Eiaha e parau faufau to roto mai i to outou vaha, ei parau maitai [râ], e tupu ai te maitai au ra, e maitai ai te feia e faaroo ra.

« E eiaha e faariri i te Varua Maitai o te Atua ra…

« Ia haapae-roa-hia te mamahu ore, e te iria… e te riri, e te avau, e te faaino, e te tairoiro, eiaha roa atoa ïa…

« Ia hamani maitai outou ia outou iho, ma te aau mărû aroha noa, ma te faaore hoi i te hara te tahi e te tahi, mai ta te Atua i faaore mai i ta outou i te Mesia ra.»9

I roto i to’na iteraa papû hopea tei haaputapû i te aau, ua pii o Nephi ia tatou ia « pee i te Tamaiti [a te Atua] ma te aau atoa », ma te fafau mai e « i bapetizo-ana‘e-hia outou i te auahi e te Varua Maitai, e ua ti‘a hoi ïa [ia outou] ia parau i te parau ĕê, oia ïa, i te reo hoi o te mau melahi… e… eaha outou e parau ai ma te arero o te mau melahi, maori râ na te Varua Maitai ra ? Te parau atura te mau melahi na roto i te mana o te Varua Maitai ; no reira e parau ai ratou i te parau a te Mesia ».10 Oia mau i riro na te Mesia e o Oia « te parau » mai te au i te parau a Ioane te aposetolo i herehia,11 tei î i te maitai e te parau mau, tei î i te hamani maitai e te aroha.

No reira, e mau taea‘e e mau tuahine e, i roto i teie titauraa roa mure ore, ia riro tatou hau atu â mai to tatou Faaora, e tamata na tatou ia riro ei « mau tane e mau vahine parau-ti‘a » na roto i teie noa rave‘a i teie nei—na roto i te oreraa e faainoino na roto i te parau, aore râ na roto i te tuuraa parau maitai a‘e, ma te parauraa i te hoê reo ĕê, te reo o te mau melahi. E ti‘a i ta tatou mau parau, mai ta tatou mau ohipa, ia î i te faaroo, te ti‘aturiraa e te aroha, na parau tumu keresetiano faahiahia e toru, tei hinaaro-ino-roa-hia i roto i te ao nei i teie mahana. Ma taua mau parau, tei parauhia i raro a‘e i te mana o te Varua, e nehenehe te mau roimata e tamarôhia, e nehenehe te mau aau e faaorahia, e nehenehe te mau oraraa e faateiteihia, e nehenehe te ti‘aturiraa e hoi mai, e nehenehe te ti‘aturiraa ia’na iho e parahi mai. Te pure nei au e e faaitoito ta‘u mau parau ia outou, noa’tu e no ni‘a i teie parau tumu fifi roa, eita râ e haaparuparu ia outou, ia nehenehe ia outou ia faaroo i roto i to‘u reo e te here nei au ia outou, no te mea te here mau nei ihoa vau ia outou. Hau atu i te mea faufaa rahi, ia ite outou e te here nei to outou Metua i te Ao ra ia outou e Ta’na atoa Tamaiti Fanau Tahi. Ia parau ana‘e raua ia outou—e na reira ihoa raua—e ere ïa na roto i te mata‘i, eita atoa na roto i te aueueraa fenua, eita atoa na roto i te auahi, na roto râ i te hoê reo iti ha‘iha‘i, te hoê reo mărû e te maitai.12 E na roto ïa i te reo o te mau melahi. Ia oaoa tatou paatoa i te mana‘oraa e ia parau ana‘e tatou i te mau mea faateitei e te mau mea faaitoito i te mea iti ha‘iha‘i roa o teie mau taata, to tatou mau taea‘e e to tatou mau tuahine, te parau râ ïa tatou i te Atua e i Ta’na Tamaiti.13 I te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. Lectures on Faith (1985), 72–73 ; haapapûraa tuuhia’tu.

  2. PH&PF 63:64.

  3. Paraleipomeno 28:17.

  4. Iakobo 3:2–10.

  5. Mataio 15:11.

  6. I roto i te Conference Report, Eperera 1917, 43.

  7. Hi‘o Mataio 14:27 ; Mareko 6:50 ; Ioane 16:33.

  8. Hi‘o 1 Nephi 3:28-31 ; 18:11–15.

  9. Ephesia 4:29–32.

  10. 2 Nephi 31:13–14 ; 32:2–3.

  11. Ioane 1:1.

  12. Hi‘o 1 Te mau Arii 19:11–12.

  13. Hi‘o Mataio 25:40.