2007
Te hoê haapiiraa no roto mai i te Buka a Moromona
Me 2007


Te hoê haapiiraa no roto mai i te Buka a Moromona

Ei mau melo no te u‘i matamua, o outou ïa te mau taata o te haamata i te haamenemeneraa no te haapiiraa e te haapuairaa i te u‘i i mua.

Hōho’a

Mea here na‘u te Buka a Moromona. Te vai nei i roto i te reira te mau aamu faahiahia na te mau tamarii no te mau huru faito matahiti atoa, e te mea faufaa rahi atua râ te haapii nei ïa te reira i te mau haapiiraa e au i te mau fenua atoa o tei faatia-pinepine-hia i roto i te mau himene a te paraimere.

Ei hi‘oraa, e nehenehe te hoê haapiiraa faufaa rahi roa e itehia i roto i te himene no ni‘a i te nuu faehau a Helamana. Te himene nei tatou : « Ua riro matou mai te nuu faehau a Helamana. I haapiihia na ho‘i matou i to matou apîraa ra ».1 E rave rahi o tatou o te mana‘o nei e, « i fanauhia na tatou mai ia Nephi no mutaa ihora i na metua maitata‘i ».2

Ta‘u parau poro‘i i teie nei mahana, na outou ïa, te mau melo no te u‘i matamua tei fanauhia paha i na metua maitata‘i, e aita â i haapiihia i te evanelia i roto i to outou mau utuafare. Aita outou i riro mai te nuu faehau a Helamana « i haapiihia na ho‘i e to ratou mau metua vahine, [e] faaora te Atua ia ratou »3 ( Alama 56:47), ua riro paha outou mai to ratou mau metua, te nunaa no Amona, tei paari mai te feia ti‘aturi ore.

E mea maitai paha ia hi‘o faahou i te aamu no te nunaa a Amona. E mau ati Lamana ratou tei haapiihia i te evanelia e Amona, Aarona, e te tahi atu mau taata (a hi‘o Alama 23:1–4). I to ratou fariiraa i te evanelia, ua piihia teie mau ati Lamana ei mau Aniti-Nephi-Lehi e i muri iho, te taata o Amona (a hi‘o Alama 23:16–17 ; Alama 27:23–26). Te mau tamaroa a teie mau taata o Amona, o te nuu ïa o Helamana tei tauturu i roto i te aroraa i te mau ati Lamana tei ore i faafariuhia (a hi‘o Alama 56:3–6).

No reira ua haamata mau te puai o te nuu a Helamana i roto i to ratou ra mau metua tei riro ei nunaa taata o Amona. O teie mau metua te mau taata tei haapii matamua mai i te evanelia na roto mai i te mau papa‘iraa mo‘a. O ratou te mau taata tei haapii mai i te puai no te pure. E o ratou te mau taata tei fafau e tei tape‘a i ta ratou fafauraa i te Fatu. E mai teie haapa‘oraa i haamata ia ratou, e haamata atoa te reira haapa‘oraa i roto ia outou. Ei mau melo no te u‘i matamua, o outou ïa te mau taata o te haamata i te haamenemeneraa no te haapiiraa e te haapuairaa i te u‘i i mua.

Te mau papa‘iraa mo‘a

Ua faaohipa te misionare rahi roa ra o Aarona i te mau papa‘iraa mo‘a no te haapii atu i te arii no te mau Ati Lamana e i te nunaa no Amona no ni‘a i te faaroo e te tatarahapa e no ni‘a ia Iesu Mesia e te rave‘a rahi oaoa ( hi‘o Alama 22:12–14 ; 23:4–5). I teie mahana te tamau noa nei â te tai‘oraa e te haapiiraa i te Buka a Moromona i to tatou faaroo, te tauturu nei ia tatou ia haavî i te mau tamataraa e te faati‘a nei ia tatou ia haafatata atu i te Metua i te Ao ra e i Ta’na tamaiti, o Iesu Mesia.

E nehenehe râ te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e riro e fifi no te taata tata‘itahi. Ua faaite mai te peresideni Boyd K. Packer i to’na haamataraa i te tai‘o i te Buka a Moromona i to’na taure‘are‘araa. Teie ta’na i parau : « Ua iriti au i te buka e ua tai‘o vau,’i fanau vau, o Nephi, i na metua maitatai’ (1 Nephi 1:1)… E mea anaanatae roa, e ua nehenehe ia‘u ia tai‘o e tae roa’tu i te mau pene a Isaia. No reira, i te tahi mau taime i muri iho ua opua vau i te tamata faahou i te tai‘o i te Buka a Moromona. Ua tai‘o vau,’i fanau vau, o Nephi i na metua maitai’, tera râ i te mau taime atoa e tae ai au i te mau pene a Isaia… I te pae hopea ua faaoti au ia tai‘o i taua mau pene ra ».3

E oia mau, ua tai‘o mau te peresideni Packer i te reira. Te tamau-noa-raa, o te taviri ïa. I te mau taime atoa e tai‘ohia te mau papa‘iraa mo‘a, e noaa mai te iteraa i te mau parau matau-ore-hia. E nehenehe ta outou e tai‘o no ni‘a i te mau aito e te mau ohipa no ni‘a i te itoito. E nehenehe ta outou e haapii mai no ni‘a i te aroha mau o te Mesia. E hau roa’tu i te mau mea atoa, e nehenehe ta outou e ite i te here o te Atua e e ite e o Iesu Mesia to tatou Faaora.

Te pure

Te pure o te hoê atoa ïa rave‘a no te faatupu i te faaroo. I to te arii Ati Lamana hinaaroraa e ite i te mea e ti‘a ia’na ia rave no te farii i te oaoa o te evanelia, ua pure oia i te Fatu ( hi‘o Alama 22:16–17). Ua fafau-atoa-hia mai ia tatou nei e ia ani tatou, e horo‘ahia mai ta tatou.

E taata faafariuhia o Stanley e 19 matahiti i teie nei i Hong Kong. Ua oaoa rahi oia i te evanelia e ua hinaaro oia ia bapetizohia oia tae roa’tu i te taime ua faaino to’na mau hoa i te Ekalesia. Ua farerei oia i te mau misionare. Ua faaite papû raua e te tau‘a nei te Fatu ia’na e e pahono oia i ta’na pure. Ua ani raua ia’na ia tuturi i raro e ia ani i te Metua i te Ao ra e, e parau mau anei te mau haapiiraa. Ua pure poto noa te orometua matamua, i muri iho te piti o te orometua. I muri iho, ua pure o Stanley. I te otiraa o ta’na pure haehaa, ua ui atu raua ia’na « Stanley, eaha to oe mana‘o ? » Ua faati‘a mărû mai ra oia i te upoo e ma te reo mărû roa, ua parau oia, « te bapetizoraa, te bapetizoraa ».4

Te mau fafauraa

Te faahopearaa, e faarahi atoa te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa i te faaroo. Ua fafau te nunaa o Amona e « ua maitai ia ratou te tuuraa i to ratou iho ora, i te haamaniiraa i te toto o to ratou mau taea‘e » (Alama 24:18)

E fafau tatou ia bapetizo-ana‘e-hia tatou e e rave tatou i te i‘oa o te Mesia i ni‘a iho ia tatou. E faahaamana‘ohia tatou i taua mau fafauraa ra ia rave ana‘e tatou i te oro‘a. E ia haapa‘o tatou i taua mau fafauraa ra e nehenehe ïa ta tatou e farii tamau noa i te Varua Maitai. Na te Varua Maitai, oia ho‘i te Faaô, e haapii ia tatou « te mau mea atoa » (Ioane 14:16)

E 16 matahiti to te hoê tuahine i Mexico i te taime i ti‘a atu ai ta mau misionare i to’na opani fare. Ua parau oia e a haapii ai raua na roto i te Varua, « e au ra ua iriti raua i te tapo‘i o to‘u nau mata e ua haamaramarama te Fatu i to‘u feruriraa… Ua haapuai te mau parau a te Atua e ta‘u mau pure [ia‘u] i te tamataraa i muri a‘e, ia faaite atu i to‘u metua tane. I to‘u farereiraa i te pato‘iraa a to‘u utuafare no to‘u bapetizoraa, ua haapuai te Varua o te Fatu ia‘u ma te parau mărû mai e : ‘A tamau â. A haere â. E riro mai te tahi o to oe mau fetii ei melo no te Ekalesia ».5

Aita te mau papa‘iraa mo‘a, te pure e te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa i tauturu noa i te nunaa o Amona tera râ i te mau melo atoa no te u‘i matamua i te mau vahi atoa—e o vau atoa nei. Te ite ra outou, a fanauhia ai vau i na metua maitai aita vau i haapiihia i te evanelia i roto i te utuafare. Tera râ ua haapii mau to‘u na metua ia‘u te mau haapiiraa morare e te peu parau-ti‘a. Te haamana‘o nei au i to‘u metua tane melo ore i te tauturaa ia‘u ia papa‘i i ta‘u a‘oraa matamua i horo‘a i te fare pureraa. Te parau tumu o te a‘oraa oia ïa te haavare ore e aita maua i faaohipa i te hiro‘a faaroo 13, ua rave râ i te hi‘oraa o te hoê taata o tei pii-noa-hia o Abe parau-ti‘a

Ua pûpûhia vau i roto i te rima o te mau orometua paraimere, feia apî tamahine, e te mau faatere o te autahu‘araa no te haapii ia‘u i te evanelia. I te hituraa o to‘u matahiti, ua haapii ta‘u orometua no te haapiiraa sabati ia matou no ni‘a i te pure e ua hinaaro vau ia pure. Ua haapii oia ia matou no ni‘a i te tuhaa ahuru, e ua hinaaro vau ia aufau i te tuhaa ahuru. Ua haapii oia ia matou no ni‘a i te haapaeraa maa e, e hitu ana‘e to‘u matahiti e aita vau i hinaaro i te haapae i te maa. I to’na râ haapiiraa ia matou no ni‘a i te bapetizoraa, ua hinaaro vau ia bapetizohia vau. Te mauruuru nei au no to‘u na metua maitai o tei paturu i ta‘u faaotiraa e o tei riro i muri mai ei melo no te Ekalesia.

Ua haamata te reira na roto ia tatou

Ua ora te nunaa o Amona i te evanelia e « ua tamau maite ratou i te faaroo ia Iesu ra, e tae noa atu i te hopea » (Alama 27:27) Ua haamata te faaroo i roto i te evanelia i te nunaa o Amona. E e haamata atoa te reira ia tatou nei. Ei mau melo no te u‘i matamua tei noaa te iteraa papû e hopoi‘a ïa na tatou i teie nei ia haapii i te mau tamarii no teie mahana. E ti‘a ia tatou ia haapii ia ratou i roto i to tatou mau utuafare e i roto i ta tatou mau piha haapiiraa. E ti‘a ia tatou ia haapii ia ratou te puai no te pure e e ti‘a ia tatou ia haapii ia ratou te mau haamaitairaa e tae mai na roto i te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa. E mai te mea e haapii tatou ia ratou, e e nehenehe ïa ia ratou ia parau e :

Ua riro matou mai te nuu faehau a Helamana.

I haapiihia na matou i to matou apîraa ra.

E e riro ïa matou ei mau misionare na te Fatu

No te afa‘i i to te ao ta’na parau mau.6

I te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. « We’ll Bring the World His Truth », Children’s Songbook, 172–73.

  2. Children’s Songbook, 172–73.

  3. « Parau haapiiraa no te haapiiraa e te fariiraa », Haapiipiiraa na te feia faatere o to te ao nei, Fepuare 2007 ; i roto i te Liahona, Tiunu 2007, 53.

  4. Rata tei haaponohia mai ia‘u iho nei.

  5. Rata tei haaponohia mai ia‘u iho nei.

  6. Children’s Songbook, 172–73.