2007
Te tatarahapa e te faafariuraa
Me 2007


Te tatarahapa e te faafariuraa

Te hoê varua tatarahapa o te hoê ïa varua tei faafariuhia, e te hoê varua tei faafariuhia o te hoê ïa varua tei tatarahapa.

Hōho’a

I teie matahiti i mairi a‘e nei, te tere ra maua o Elder David S. Baxter i te hoê amuiraa titi, tape‘a’tura maua i te hoê fare tamaaraa. I to maua ho‘iraa i to maua pereoo, tapiri mai nei te hoê vahine o tei pii mai ia maua. Ua hitimahuta maua i to’na huru. Te huru o to’na faanehenehe (e aore râ, ua ‘ere i te reira) e au ïa ia parau vau na roto i te faatura e, « mea taa‘e roa ». Ui mai nei e e na Elders anei maua no te Ekalesia. Pahono atura maua e, e. Ma te imi e nahea ia haamata, faati‘a mai nei i te aamu o to’na oraraa fifi roa, ua topa i roto i te hara. I teie nei, 28 matahiti to’na, ua ino roa. Aita e faufaa faahou ia’na ia ora. A faati‘a noa’i oia, haamata maira te maitai o to’na varua i te iteahia. Na roto i te ta‘i e te taparu, ani mai nei e, te vaira anei te tahi ti‘aturiraa no’na, te hoê rave‘a no te iritiraa ia’na i rapae i teie apoo.

« E », o ta maua ïa pahono, « te vai nei te ti‘aturiraa. Ua taamuhia te ti‘aturiraa i te tatarahapa. E nehenehe oe e taui. E nehenehe oe e ‘haere mai i te Mesia, e ia maitai roa Ia’na’ ».1 Ua ani u‘ana’tu maua ia’na eiaha e haamaoro.2 Ua ta‘i oia ma te mărû e ua haamauruuru oia ia matou.

I roto i to maua tere e o Elder Baxter, ua feruri hohonu maua i teie nei ohipa. Ua haamana‘o maua i te a‘o tei horo‘ahia e Aarona i te hoê varua ti‘aturi ore, o tei parau e, « e ia tatarahapa i ta oe mau hara, e ia pi‘o i raro i mua i te Atua, e ia pii atu i to’na ra i‘oa i te faaroo… ei reira oe e roaa’i te tia‘i ta oe i hinaaro nei ».3

I roto i teie tuhaa amuiraa hopea o te amuiraa rahi, e a‘o atu vau no ni‘a i te tatarahapa. E parau atu vau no te mea ua faaue te Fatu ia‘u To’na tavini ia pii i te tatarahapa i te mau taata atoa.4 Ua faaho‘i faahou mai te Fatu i Ta’na evanelia no te hopoi mai i te oaoa i Ta’na mau tamarii, e ua riro te tatarahapa ei tuhaa faufaa no te evanelia.5

E parau haapiiraa tahito roa te tatarahapa no te evanelia iho. Te mau haapiiraa o te Bibilia mai te buka Genese mai â6 e tae atu i te Apokalupo7 te haapii nei i te tatarahapa. I roto i te mau haapiiraa a Iesu Mesia i roto i Ta’na misioni i te tahuti nei teie ïa hoê o te mau fa‘aararaa : « Ua tae i te tau te fatata mai nei te basileia o te Atua : a tatarahapa, a faaroo mai i te evanelia nei »,8 e « ia ore râ outou ia tatarahapa, mai te reira atoa ïa to outou pohe ».9

E mea pinepine atoa te mau faahororaa no te tatarahapa i te faahitihia i roto i te Buka a Moromona.10 I te feia no Amerika tahito ra, ua horo‘a te Fatu i teie faaueraa : « E parau faahou atu vau ia outou, ia tatarahapa ia faariro ia outou iho mai te tamarii aru‘aru ra, e ia bapetizohia i to‘u ra i‘oa e tia’i, aore ïa, e ore outou e ô i te basileia o te Atua ra ».11

Na roto i te faaho‘i-faahou-raa-hia mai te evanelia, ua haapapû faahou mai to tatou Faaora i teie nei parau haapiiraa. Te auraa no te parau tatarahapa i roto i to’na mau huru atoa e itehia ïa i roto i te irava 47 no te tuhaa 138 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau !12

Tatarahapa i te hara

Eaha te auraa no te parau tatarahapa ? E hi‘o tatou i te tatararaa a te hoê ditionare i te parau no te tatarahapa oia ïa « o te fariu-ê-raa ïa i te hara… ia ite i te tatarahapa [e] te oto ».13 E ere te tatarahaparaa i te hara i te mea ohie. E mea faufaa râ. Titauhia te hoê taahiraa i muri i te tahi taahiraa ia tatarahapa. E faaohia râ te pure haehaa i roto i te mau taahiraa’toa. Te mau titauraa no te faaoreraa hara, oia ïa na mua roa, ia farii e ua hara, ia faahapa i te aau, e i muri mai ia fa‘i.14 « Na roto i teie nei mea e ite ai outou e mai te mea ua tatarahapa te taata i ta’na ra mau hara—inaha, e fa‘i mai oia i te eira e e haapa ê roa’tu ho‘i ».15 Te fa‘iraa no te taata ïa o tei hara. E mea ti‘a râ te fa‘iraa ia riro ei mea haavare ore eiaha râ, te parau-noa-raa e, ua hape i muri mai i te ite-raa-hia taua hape ra. Mai te mea e rave rahi o tei hara, e mea ti‘a ia tatarahapa te reira mau taata paato‘a. Te mau ohipa o tei faaino i te ti‘amâraa o te hoê taata i roto i te Ekalesia e aore râ, i te ti‘araa o to’na mau tura, e mea ti‘a ïa ia haere e tatarahapa vitiviti noa i te episekopo, o ta te Fatu i pii ei haava i Iseraela.16

Te taahiraa i muri mai oia ïa te faaho‘iraa—te tata‘iraa i te hapa i ravehia—mai te mea e nehenehe. I muri mai i te taahiraa no te faaotiraa eiaha e na reira faatou—o te tatarahaparaa ïa « ma te aau tae ».17 No te mea, te hoo o tei aufauhia e te taraehara a Iesu Mesia, e horo‘ahia’tu ïa te faaoreraa taato‘a i te taata tei hapa e o tei tatarahapa e o tei faaea ti‘amâ noa i rapae i te hara.18 I te varua o tei tatarahapa teie ta Isaia i parau, « ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona ; e ia ura‘ura noa’tu mai te faaio ra, e riro ïa mai te vavai ra i te teatea ».19

E titau mai te Fatu i te tatarahapa mai ta tatou e tai‘o i roto i te tuhaa 19 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau e : « No reira te faaue atu nei au ia oe ia tatarahapa—a tatarahapa, oi ta‘iri atu vau ia oe i te raau o to‘u nei vaha, e i to‘u riri u‘ana, e i to‘u iriâ ho‘i, ia rahi â to oe mau mamae ra—te rahiraa o te reira mamae aore roa i itea ia oe, te huru mau o te reira mamae aore roa ho‘i i itea ia oe, oia ïa, ta oe rave‘a fifi rahi no te faaoroma‘i i te reira aore roa ho‘i i itea ia oe na.

« Tera râ, mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e tia’i ia au i ta‘u i faaoroma‘i ra ».20

A onoono ai te Fatu i to tatou tatarahaparaa, aita râ te rahiraa taata e ite ra i te faufaa no te reira.21 Te mana‘o ra ratou e e mau taata ratou o te tamata nei i te rave i te maitai. Aita ratou e mana‘o ra e te rave nei ratou i te ino.22 Area râ, e mea papû maitai te parau poro‘i a te Fatu i roto i Ta’na faaararaa i te taato‘araa ia tatarahapa—eiaha noa no te mau hara tei ravehia, i te mau hara atoa o tei mana‘ohia. Ua faaara atoa Oia i te mau metua : « E teie faahou â, mai te mea e tamarii ta te mau metua i Ziona… o te ore ho‘i e haapii atu ia ratou ra ia ite papû roa i te parau no te tatarahapa, te faaroo i te Mesia te Tamaiti no te Atua Ora, e no te bapetizoraa e te horo‘a no te Varua Maitai… tei ni‘a iho ïa te hara i te upoo o te mau metua ».23

Aano te auraa ïa o te parau tatarahapa

E mea aano atu â te parau haapiiraa no te tatarahapa i ta te faaiteraa a te ditionare. I to Iesu parauraa e « tatarahapa », ua papa‘i te mau pĭpĭ i taua faaueraa ra i roto i te reo Heleni i te ihoparau metanoeo.24 E auraa rahi to teie nei parau mana. Te omuaraa oia meta to’na auraa ra « taui »25 Te hopea ra e faaiteraa ïa no na parau e maha i roto i te faaauraa a te Heleni : nous, oia hoi te « feruriraa »26 ; gnosis, oia ho‘i « iteraa »27 ; pneuma, oia ïa « varua »28 ; e pnoe, oia ho‘i « te aho »29

No reira, ia parau ana‘e Iesu e « tatarahapa », te ani maira Oia ia tatou ia taui—taui i to tatou feruriraa, to tatou ite, e to tatou varua, e tae noa’tu i to tatou hutiraa aho. Ua parau te hoê peropheta e, e au te tauiraa i te hutiraa aho, te hutiraa mai i te aau mehara o te Taata o tei horo‘a mai i te aho no tatou. Ua parau te Arii Beniamina e, « ia tavini outou ia’na i tei hamani ia outou… e tei faaora ia outou i tera mahana i tera mahana, i te horo‘araa mai i te aho no outou… i tera minuti i tera minuti—e parau atu vau, ia tavini outou ia’na ma to outou aau atoa, e mau tavini faufaa ore â outou i reira ».30

Oia mau, ua faaue te Fatu ia tatou ia tatarahapa, ia taui i to tatou mau e‘a, ia haere mai Ia’na ra e ia riro mai Ia’na ra te huru.31 E titauraa teie ia taui-roa. Ua haapii Alama i ta’na tamaiti : « E haapii oe i te paari i to oe apîraa ; » o ta’na ïa i parau, « e haapii oe i te haapa‘oraa i te mau faaue a te Atua ra i to oe apîraa… E te mau mea atoa ta oe e rave ra, ia ravehia no te Fatu ra, e ia tuuhia te aroha o to aau i ni‘a i te Fatu ra e a muri noa’tu ».32

Te tatarahaparaa taato‘a o te fariu taato‘araa ïa i te Fatu ra ia Iesu Mesia e i Ta’na ohipa mo‘a. Ua haapii Alama i teie mana‘o i to’na uiraa i teie nei mau uiraa : « E ui atu nei au ia outou na, e au mau taea‘e o te ekalesia e, ua fanau-varua-hia anei outou i ta te Atua ra ? Ua roaa anei ia outou to’na ra hoho‘a i to outou mata na ? ua itea anei ia outou taua faahuru-ê-raa rahi ra i roto i to outou aau na ? »33 E tae mai taua tauiraa ra mai te mea ua « fanau-faahou-hia » tatou, e ua faafariuhia e ua faahi‘oti‘ahia i ni‘a i to tatou tere i te basileia o te Atua.34

Te mau hotu o te tatarahapa

E mea monamona mau te mau hotu o te tatarahapa. Te mau taata faafariu o tei tatarahapa e ite ratou e e faaterehia nei ratou e ta ratou mau ohipa, e tauihia ta ratou mau peu e e haavihia to ratou huru e te mau parau mau o te evanelia tei

faaho‘i-faahou-hia mai. E faaoroma‘i atu â ratou e e tape‘a atu â ratou ia ratou iho eiaha e rave noa’tu i te mea paieti-ore.35 Hau atu â, te mau hinaaro o te tino o te ore e haavihia,36 te mata‘ita‘iraa i te hoho‘a faufau e aore râ, te raveraa i te mau raau ta‘ero,37 te mau hinaaro ta‘oti‘a-ore-hia,38 te mau hiaai e au i te tino,39 e te te‘ote‘o parau- ti‘a-ore 40 e faaitihia ïa i roto i te faafariuraa taato‘a i te Fatu e te hoê faaotiraa ia tavini Ia’na e ia pee i To’na ra hi‘oraa maitai. 41 Ia faa‘una‘una noa te tai‘ata ore i to outou mau feruriraa, e ia tupu te ti‘aturiraa ia outou iho.42 Ua itehia te aufaaraa i te tuhaa ahuru mai te hoê haamaitairaa oaoa e te paruru, eiaha râ mai te hoê ohipa e aore râ, mai te hoê tusia.43 E tupu mai ïa te parau mau mai te mau mea popouhia ra, e te mau mea ro‘o maitata‘i ra.44

E rave‘a te tatarahapa na te Fatu no te tupuraa i te pae varua. Ua faaite te Arii Beniamina e « no te mea te taata tino nei, o te enemi ïa o te Atua, e e enemi oia mai te hi‘araa o Adamu mai â, e e enemi ho‘i a muri e a muri noa’tu ; area ia auraro oia i te parau a te Varua Maitai, e ia faarue i te mau peu a te taata tino nei, e ia riro ei taata mo‘a na roto i te taraehara a te Meisa ra te Fatu, e ia riro ho‘i mai te tamarii ra i te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa, e i te faaoroma‘i, e i te î i te aroha, e ma te hinaaro ia auraro i te mau mea atoa ta te Fatu e hinaaro ia tuu i ni‘a ia’na, mai te tamarii e auraro ho‘i i to’na ra metua ».45 E au mau taea‘e e au mau tuahine e, teie te auraa mau no te faafariuraa ! Te tatarahapa ra o te faafariuraa ïa ! Te hoê varua tatarahapa o te hoê ïa varua tei faafariuhia, e te hoê varua tei faafariuhia o te hoê ïa varua tei tatarahapa.

Te tatarahapa no te feia tei pohe

E nehenehe te hoê taata e ora nei ia tatarahapa. Area râ, eaha ïa no te feia tei pohe ? E nehenehe atoa ratou e tatarahapa. Teie ta te irava e faaite nei « ua ite atura vau i te mau peresibutero faaroo o teie nei tau tuuraa evanelia, a faaru‘e mai ai ratou i te oraraa tahuti nei, ua tamau noa ratou i ta ratou mau ohipa no te pororaa i te evanelia o te tatarahapara… i rotopu i te feia… i raro a‘e i te ruuruuraa o te hara i roto i te ao rahi o te mau varua o te feia pohe.

« E i muri a‘e i to ratou aufauraa i te utu‘a no ta ratou mau ofatiraa i te ture, e to ratou horoi-mâ-raa-hia, e farii [ratou] i te utu‘a maitai mai te au i ta ratou mau ohipa ».46

Ua heheu mai te peropheta Iosepha Semita i muri mai e « e ta‘irihia te fenua nei i hoê ino maori râ ia vai noa mai te hoê ave fifi tu‘atiraa mai te reira te huru e a ore râ, mai te tahi huru i ropu i te mau metua e te mau tamarii… No te mea ia ore ratou e ore roa e ti‘a ia tatou ia haamaitai-roa-hia ra… E te haamata nei [teie] tau tuuraa i teie nei, ia ti‘a i te îraa e te taato‘araa o te tu‘atira maitai roa, e te tu‘atiraa o te mau tau tuuraa, e te mau taviri, e te mau mana, e te mau hanaha ia faatupuhia ».47

« Ei mori arata‘i na Iesu ? »48 Oia mau ! O outou atoa ïa ! Te hinaaro nei Oia ia taamuhia tatou i roto i te ruuruuraa mure ore—ia taatihia ei utuafare—ia ore te ta‘iriraa49 a te Atua ia tae i ni‘a i to tatou utuafare. Ua hamanihia te fenua nei e ua patuhia te mau hiero ia nehenehe i te mau utuafare ia taatihia no a muri noa’tu.50 E rave rahi, e mai te mea te tahi rii o tatou, o te ore e tatarahapa e o te ore ia faafariuhia i te hiero e i te ohipa aamu utuafare no to tatou mau tupuna. No reira, e mea titauhia ia tatarahapa tatou e e mea faufaa no to ratou tatarahaparaa.

No to tatou atoa mau tupuna tei pohe, i teie vahine 28 matahiti o tei topa i roto i te vari o te hara, e i tatou tata‘itahi, te parau atu nei au e mea papû te haamaitairaa o te tatarahapa. E tae mai te reira na roto i te faafariuraa taato‘a i te Fatu e i Ta’na ohipa mo‘a.

Ua ite au e te ora nei te Atua. O Iesu te Mesia. Teie Ta’na Ekalesia. Ta’na peropheta i teie mahana o te peresideni Gordon B. Hinckley ïa, te faaite papû nei au i te reira na roto i te i‘oa o Iesu Mesia. Amene.

Te mau nota

  1. Moroni 10:32.

  2. A hi‘o Alama 13:27 ; 34:33. President Spencer W. Kimball described procrastination as « an unwillingness to accept personal responsibilities now » (Te mau haapiiraa a te mau peresideni o te Ekalesia : Spencer W. Kimball [2006], 4).

  3. Alama 22:16. Ua haamana‘o atoa tatou i te feia hare i raro a‘e i te utuuturaa a to ratou feia faatere, e ua papa‘i Moromona e, « Inaha râ, aita roa o‘u e ti‘aturiraa, ua ite hoi au i te utua a te Fatu e tuuhia mai i ni‘a ia ratou ; aita hoi ratou i tatarahapa i ta ratou mau parau-ino, te tama‘i noa ra râ ratou ia ora, aore râ ratou i ti‘aoro i Tei hamani ia ratou ra » (Moromona 5:2)

  4. Oia’toa i teie mau mahana hopea nei ; a hi‘o PH&PF 18:11–12, 14 ; 19:21 ; 34:5–6 ; 43:20 ; 133:16–17.

  5. « Te mau parau tumu matamua e te mau oro‘a matamua o te Evanelia : te matamua o te Faaroo ïa i te Fatu ra ia Iesu Mesia ; te piti ra, o te Tatarahaparaa ïa ; te toru ra, o te Bapetizo-utuhi-raa ïa ia matara te hara ; te maha ra, o te Tuuraa Rima ïa no te horo‘araa a te Varua Maitai » (Mau Hiro‘a Faaroo 1:4). A hi‘o atoa PH&PF 39:6 ; 84:27 ; 138:19.

  6. A hi‘o te Iritiraa a Iosepha Semita, Genese 4:8.

  7. Hi‘o Apokalupo 2:16.

  8. Mareko 1:15 ; hi‘o atoa Mataio 4:17.

  9. Luka 13:3.

  10. Te parau tatarahapa (te haapiiraa i te parau haapiiraa o te tatarahapa) i roto i to’na mau huru atoa (tatarahapa, tatarahaparaa, te tatarahapa, ia tatarahapa e te vai atura) e itehia i roto e 72 taime i roto i te Bibilia a te Arii Iakobo e e 68 taime i roto i te Iritiraa o te Bibilia a Iosepha Semita. I roto i te Buka a Moromona, e itehia te parau tatarahpa i roto i to’na mau huru atoa e 360 taime ïa.

  11. 3 Nephi 11:38. Te tahi atoa hi‘oraa oia ïa « E inaha te horo‘a’tu nei au i te ture e te mau faaue a tau Metua ia outou nei, e faaroo outou ia‘u, e tatarahapa i ta outou mau hara, e e haere mai ia‘u ma te aamu mărû e te varua haehaa » (3 Nephi 12:19).

  12. A hi‘o PH&PF 1 ; 3 ; 5–6 ; 10–11 ; 13–16 ; 18–20 ; 29 ; 33–36 ; 39 ; 42–45 ; 49–50 ; 53–56 ; 58 ; 63–64 ; 66 ; 68 ; 75 ; 84 ; 90 ; 93 ; 98 ; 104 ; 107 ; 109 ; 117 ; 124 ; 133 ; 136 ; 138.

  13. Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary (1987), « repent », 999.

  14. Hi‘o 1 Ioane 1:9 ; Mosia 26:29 ; PH&PF 61:2 ; 64:7.

  15. PH&PF 58:43. Mai te mea aita e taata atu o tei inoino, e mea ti‘a ia faaite na roto i te pure i te Atua. O Oia o tei faaroo na roto i te mo‘emo‘e e farii ïa i te utua (a hi‘o Mataio 6:4, 6, 18 ; 3 Nephi 13:4, 6, 18).

  16. Hi‘o PH&PF 107:73–74.

  17. 2 nephi 31:13 ; Iakobo 6:5 ; Mosia 7:33 ; 3 Nephi 10:6 ; 12:24 ; 18:32.

  18. Hi‘o Mosia 4:2.

  19. Isaia 1:18.

  20. PH&PF 19:15–17.

  21. I roto i te feruriraa o te tahi mau taata, te parau tatarahapa e tano atoa no te mau parau mai te utu‘a oia te faautu‘araa. Mai te mea aita e hara no te faautuaraa, e mana‘o ïa ratou e aita e faufaa no te tatarahaparaa.

  22. Ua parau te Peresideni Spencer W. Kimball e : « Te vai nei te hoê hara, penei a‘e te hoê feruriraa, te iteraa e ua faata‘a te Fatu i te tatarahapa no te feia noa o tei rave i te hara taparahiraa taata e aore râ, no te faaturi e aore râ, no te eia e aore râ, no te tahi atu mau hara. E ere roa ïa no te reira ana‘e. Mai te mea e faahaehaa tatou e ua hia‘ai mau i te ora i te evanelia e riro tatou i te mana‘o i te tatarahapa no te faaohipa i roto i te mau mea’toa o ta tatou e rave i roto i te oraraa nei, i te pae varua anei e aore râ, i te pae tino anei. Te tatarahapa no te mau vaura atoa aita â i roa‘a te maitai-roa-raa » (Te Mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Spencer W. Kimball, 37). A hi‘o atoa 1 Ioane 1:8 ; Mosia 4:29–30.

  23. PH&PF 68:25 Faahauraa no te mau haapapûraa.

  24. Ua faaohipahia te Metanoeo, μετανοεω i roto i te mau parau a te Heleni mai te au i ta mau parau a te Fatu i roto i te Mataio 4:17 ; Mareko 1:15 ; e Luka 13:3. Ua faaohipa atoa Petero i teie mau parau i roto i Te Ohipa 2:28 ; 3:19 ; e 8:22.

  25. I roto i te Mataio 17:2 e Mareko 9:2, te faahuru‘eraa ua iritihia ïa mai roto mai i te parau metamorphoo oia hoi « te tauiraa i te huru ».

  26. I roto i te Ephesia 4:23, te feruriraa ua iritihia ïa mai roto i te reo Heleni nous.

  27. I roto i te Luka 1:77 ; Roma 2:20 ; e 2 Korinetia 6:6, ua iritihia te parau ite mai roto mai i te parau gnos e aore râ, gnosis. Gnos, ia ape‘ehia e te aipa [negatif] a-, oia hoi « ereraa i te ite », mai te agnostic. I roto i Te Ohipa 17:23, ite-ore-hia ua iritihia ïa mai roto mai i te agnostos, e tau‘a-ore-raa ua iritihia ïa mai roto i te agnoeo.

  28. I roto i te Mataio 12:18 e i te Roma 8:5, varua ua iritihia ïa mai roto mai i te reo Heleni pneuma.

  29. I roto i Te Ohipa 17:25, aho ua iritihia ïa mai roto mai i te reo Heleni pnoe.

  30. Mosia 2:21.

  31. Hi‘o 3 Nephi 27:21, 27.

  32. Alama 37:35–36.

  33. Alama 5:14.

  34. Hi‘o Ioane 3:3, 7 ; Mosia 27:25 ; Alama 5:49 ; 7:14 ; Mose 6:59.

  35. Hi‘o Moroni 10:32.

  36. Hi‘o Galatia 6:7–8.

  37. Hi‘o Te Mau Arii 13:7 ; Luka 1:15 ; PH&PF 89:5, 7–9.

  38. Hi‘o Mataio 5:27–28 ; Alama 38:12 ; 3 Nephi 12:27–28 ; PH&PF 42:23.

  39. Hi‘o Roma 8:5–6.

  40. Hi‘o Alama 38:11 ; PH&PF 121:37.

  41. Hi‘o Ioane 13:15 ; 1 Timoteo 4:12 ; 1 Petero 2:21 ; 2 Nephi 31:16 ; 3 Nephi 18:16 ; Moromona 7:10.

  42. Hi‘o PH&PF 121:45.

  43. Hi‘o PH&PF 85:3.

  44. A hi‘o Philipi 4:8 ; Hiro‘a Faaroo 1:13.

  45. Mosia 3:19.

  46. PH&PF 138:57–59 ; a hi‘o atoa vv. 30–34.

  47. PH&PF 128:18.

  48. Children’s Songbook, 60.

  49. A hi‘o atoa PH&PF 27:9 ; 110:14–15 ; 128:18 ; 138:48.

  50. A hi‘o atoa PH&PF 2:2–3 ; 132:19 ; 138:47–48 ; Aamu—Iosepha Semita 1:39.