2007
O Savali e Tolu i le Autalavou Matutua
Aperila 2007


O Savali e Tolu i le Autalavou Matutua

Ata

A’u uo talavou matutua e, ua outou ola i se taimi o folafolaga maoae. E le i tupu muamua lava i le talafaasolopito o le lalolagi le i ai o ni avanoa se tele mo filifiliga ma le manuia.

E tolu a’u savali mo outou a o outou tauasa atu i le lalolagi: ia avea ma tagata toaga O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, saunia i le asō mo le olaga i le lumanai, ma ia naunau e talia tiutetauave o le faaipoipoga.

Ia Toaga i le Ekalesia

A o e mauaina se aoaoga lelei, amata se galuega, ma tulimatai atu i le faaipoipoga, e tatau lava ona e manatua e te toaga i le Ekalesia.

O le autalavou matutua nofofua o se vaega e matua feoai soo. E tele taimi e sui ai a outou tuatusi ma numera o telefoni. I le avea ai ma taitai o le Ekalesia, matou te faanoanoa lava pe a leai sa matou fesootaiga ma outou. A tupu mai lea tulaga, e le mafai ona matou fesootai atu ia te outou e valaaulia outou e talia se valaauga i le Ekalesia ma auai faatasi i faamanuiaga uma o le avea ma se tagata o le Ekalesia.

O se tasi o o matou popolega sili o le, ua toatele o tatou talavou matutua e lei faamautuina i latou lava i se iunite lea e i ai so latou epikopo ma iloa e o latou epikopo po o ai i latou. E tatau i tagata uma o le Ekalesia ona iloa e le epikopo po o le peresitene o le paranesi ma tali atu i ai. O lenei mafutaga o le a maua ai e outou se avanoa e auai ai i sauniga o le perisitua, faia faatalanoaga, faamautu pepa faataga o le malumalu pe a tatau ai, ma maua valaauga i le Ekalesia.

E tatau ona i ai se fesootaiga manino i se tasi o loo umia ki o le perisitua. Afai e lua ni au epikopo, o lona uiga e leai sou epikopo. Afai e le o i ai ou pepa faamaumau i le uarota o loo e auai ma le mafai ona e taliaina se valaauga, atonu o le a vave ona le iloa oe e ou taitai.

O se valaauga i le Ekalesia o se tasi o faamanuiaga sili ona matagofie e mafai ona e fiafia ai i le vaitaimi lenei o lou olaga. E tele naua sou sao i le uarota po o le paranesi o loo e nofo ai. O au taleni ma tomai e manaomia i se Ekalesia tuputupu ae. Afai ua foi mai sau misiona, e mafai ona e uunaia isi tagata o le ekalesia i lou naunautai ma lau molimau. E taua foi se valaauga pe afai e lei oo i le taimi e faia ai sau misiona.

Afai e te le’o faamautu i se uarota po o se paranesi ma e le o iloa oe e lou epikopo po o le peresitene o le paranesi, mata e te taliaina la’u lava lu’i ina ia faasa’o nei loa lena tulaga? Ia e tali atu i ou taitai perisitua. Tuafafine, ia faamasani i tuafafine i le Aualofa i lou eria. Ia auai i le faalapotopotoga a le Aualofa. Alii talavou, ia outou agavaa e faia tiutetauave e tele ma ulu atu i feagaiga paia o se vaega o le alualu i luma mai le Perisitua Arona i le Perisitua Mekisateko. Ia faamautuina oe lava i la outou korama a le au toeaina, ma ia avea ma se tagata auai malosi.

Afai ua e faamautu i se uarota po o se paranesi, ou te lu’iina oe e te mafaufau i uo po o e masani i le talalelei o e ua leiloa e o latou taitai perisitua. Ia faamalosiau atu i nei uo e toe faamautu i latou lava i le talalelei ma avea ma tagata auai o le Ekalesia.

Saunia i le Asō mo le Olaga i le Lumanai

O le savali lona lua ou te avatu ia te outou o le, ia faia filifiliga poto e saunia ai mo lou lumanai.

Ua faitau afe tamaiti ua oo i tausaga e aooga ai i kolisi ua ou mafuta i ai. Ou te faapea atu ma le faamaoni o le mea ua e filifili e fai e faatatau i au aoaoga, galuega, sauniuniga mo faaipoipoga, ma le toaga i le Ekalesia i le taimi lenei o lou olaga, o le a faatuina ai se mamanu mo lou lumanai.

Afai o le a e faamuamua mea a le Atua, o le a e faia filifiliga lelei. E faigofie lava le faia o filifiliga e foliga mai e manaia i lena taimi, ae, a tuu faatasi ma isi vaega uma, o le a taitaieseina ai oe mai le malo o le Atua. E leai lava se isi mea i le faavavau e aoga pe afai e te le agavaa i le aso e toe foi atu e nonofo faatasi ma le Tama Faalelagi ma Lona Alo o Iesu Keriso.

I tusitusiga paia tatou te maua ai nai faamatalaga e ono fesoasoani ia te oe. Na fetalai mai Iesu Keriso, “A ia outou muai saili le malo o le Atua ma lana amiotonu, ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou” (Mataio 6:33).

I se tasi taimi na Ia fetalai mai ai, “O le maua lona ola e maumau ai ia te ia: a o le faamaumau i lona ola ona o a’u e maua e ia” (Mataio 10:39). Pe o e malamalama o le maumau o lou ola i le auauna atu i isi e mafai ai ona e iloa lou faasinomaga moni o se atalii o le Atua? O le isi itu—o le manatu faapito ma le le auauna atu i le Atua ma isi—o lona taunuuga o le maumau o lou ola i se tulaga e faavavau.

A o e sauniuni mo lou lumanai, o lau auaunaga ma au fegalegaleaiga i le siosiomaga o le Ekalesia e sili ona taua.

Faamautuina se Aoaoga Lelei

Matou te uunaia outou ina ia maua se aoaoga lelei ma maua tomai manaomia e faamanuiaina ai i le maua o se galuega, tausia se aiga, ma avea o se tagata fai saofaga o le alalafaga.

O aoaoga ma matata e ono taugata. Aoao i le auala e faasaoina ai tupe ma faaaoga tatau ai fesoasoani tautupe e mafai ona e maua. O le a fesoasoani lenei tulaga e faaitiitia ai au aitalafu e ono i ai i le taimi e maea ai au aoga.

Afai o e faamautuina se aoaoga a ua e faaipoipo, o le a manaomia ai le faaaogaina e oe ma lou toalua o le tomai o le faia o filifiliga lelei a o oulua ositaulaga e tausi lo oulua aiga. E manaomia ona e mautinoa o tulaga manaomia o lou aiga, lau galuega, ma lau aoga e le lepetiaina.

Nofo toatasi pe faaipoipo, o outou na o e o loo faigaluega e tatau ona faatupuina se uiga galue lelei. Ia maelega; faalautele ou tomai faalegaluega. Ia e faamaoni i lou pule. Saili avanoa mo le siitia o tulaga ma tiutetauave faaopoopo. Totogi lau sefuluai ma taulaga. Teu se isi vaega o lou totogi, ma ia atiina ae se masani o le faasoasoa lelei ma le faalagolago ia te oe lava.

Iloa le Aoga Moni o le Tupe

O se tasi o lu’i tele i le taimi lenei o lou olaga o le iloa lea ona faia filifiliga e faatatau i le faaaluina o tupe.

Na aoao mai Peresitene Polika Iaga: “Afai e te manao ia e maumea, ia faasao mea e te mauaina. E mafai e se tagata faavalevalea ona maua ni tupe; ae o se tagata poto na te faasao ma faaaoga mea i lana lava faitalia.”1

E tele naua mea faatosina ma faafiafia o loo maua i lo tatou lalolagi. Latou te aumaia ai le fiafia ma le malologa. E faatosina ma e foliga e talafeagai.

Ae na fetalai mai le Faaola:

“Aua tou te toloai oa mo outou i le lalolagi, o i ai le mogamoga ma le ele e faaumatia ai, o i ai foi tagata gaoi e eli atu ma gaoi ai:

“A ia outou toloai oa mo outou i le lagi, e le o i ai se mogamoga po o se ele e faaumatia ai, e le o i ai foi tagata gaoi e eli atu ma gaoi ai:

“Aua o le mea ua i ai lo outou oa, e i ai atoa foi ma o outou loto” (Mataio 6:19–21).

Ia faaeteete ina ia le siomia faaletatau oe lava i meataalo faaletino ma e lē tumau, lea atonu e le talafeagai i lenei laasaga o lou olaga. Aua e te manatu e tatau ona e maua i le taimi lava lenei mea na maua e ou matua i le taimi na e tuua ai lo la fale. O le tele lava o tulaga, na tele tausaga na galulue ai ou matua ina ia maua mea talafeagai mo se fale faaonaponei, ma e le aoga le saili ia maua ia mea i le taimi nei ao e tauamataina lou aiga fou.

E mafai ona ou molimau atu o nisi o mafaufauga matagofie ma te manatua pea ma lo’u toalua, o taimi ia na nonofo ai lo ma aiga tuputupu ae i se tamai fale mautotogi a o tau faauma la’u aoga faaloia. Na itiiti ni nai mea taugata o le olaga na ma maua. Ae ma te lei iloaina na ma matitiva aua na i ai le tasi mo le isi faatasi ma faamanuiaga o le talalelei. O nei faamanuiaga na faaletaua ai le leai o ni meatotino faaletino.

Ia Naunau e Talia Tiutetauave o le Faaipoipoga

O le savali lona tolu ou te fia talanoaina ma outou—ma e fesootai ma savali muamua e lua—o le naunau lea e talia tiutetauave o le faaipoipoga.

O loo i ai i le Usoga o le Ekalesia se popolega loloto ma tumau e uiga i o tatou talavou matutua nofofua ua iloa le aoaoga faavae o le Ekalesia e faatatau i le faaipoipoga. O le aoaoga faavae o le Ekalesia e faatatau i le aiga faavavau ua manino lava. Ou te sii mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

“O lea, afai e faaipoipo se tane i se ava i le lalolagi, a e la te le faaipoipo ia te a’u po o la’u upu, ma la te osi feagaiga a o i ai i laua uma i le lalolagi, o la laua feagaiga ma faaipoipoga e le tumau pe a oti i laua, ma pe a o ese i laua mai le lalolagi; o lea e le noatia ai i laua i soo se tulafono pe a la o ese mai le lalolagi.

“O lea, a le toe i ai i laua i le lalolagi la te le faaipoipo pe tuuina atu i le faaipoipoga; a e tofia ma agelu i le lagi, o agelu ia e auauna galulue, e auauna mo i latou o e ua tatau mo se vaega aupito sili ma le faavavau o le mamalu” (MFF 132:15–16).

I le gagana faigofie ma manino, o le faaipoipoga mo le taimi nei ma le faavavau atoa e taua mo le faaeaga.

O Lu’i e Ono Faatuai ai Faaipoipoga

Faatasi ai ma lenei mau i le mafaufau, ou te fia ta’uina atu nisi o vaega e ono faatuai ai faaipoipoga.

  1. I nisi, atonu o loo itiiti le faamalosiauga mo faifeautalai ua maea misiona e faaipoipo. Afai o lou malamalamaaga lena, o se faaiuga sese lena. O faifeautalai uma ua maea misiona e tatau ona uunaia pe a latou foi mai i le fale ia tumau le toaga i le Ekalesia, faamautuina se aoaoga, maua ni tomai faafaigaluega, ma galue agai i le sailia o se soa e faavavau.

  2. E manatu nisi alii talavou e le mafai ona latou ausia faamoemoega o nisi tamaitai talavou. O le faaupuga “taugata le tausiga” e masani ona faaaogaina e faamatala ai i latou o e tuuina atu le lagona e faapea, e sili atu mea latou te manaomia nai lo mea e mafai ona maua e le isi. O fesootaiga lelei e mafai ona faamalamalamaina ai lena le mautonu.

  3. O le faamamafa i tulaga faaleaoaoga ma galuega atonu e tuu ai le faaipoipoga i se tulaga maualalo ifo. O le faaipoipoga, aoaoga, ma galuega e mafai ona o faatasi. O se galuega e aunoa ma se aiga, ae o loo mafai lava ona i ai se aiga, o se tulaga faanoanoa matautia.

  4. Aua nei avea lou olaga ia na o se ola ai i fiafiaga ma le manatu faapito. O le olaga e tele atu nai lo le na o le faafiafiaina. Aua nei faaseseina i le mauaina o meatotino. Ia talia tiutetauave.

  5. O se vaaiga sese i le faaipoipoga o se taunuuga o lipoti mai ala o faasalalauga po o aafiaga a aiga po o uo, atonu e taofia ai se tasi mai le faaipoipoina. Fai mai nisi, “Aisea e faaipoipo ai ae o loo tele ina tetea?” O le i ai o teteaga e le faapea ai e le mafai ona e maua se faaipoipoga fiafia ma manuia. Aua le avea amioga a isi e fai ai au filifiliga. Ia filifili ia lē toilalo lau faaipoipoga.

  6. O nisi e tolopoina faaipoipoga ona o mafuaaga tautupe. O le tolopo o faaipoipoga seiloga ua lava tupe e tausi ai se olaga taugata ua le poto lea. O le tele o le olaga fai faatasi—tauiviga, fetuunaiga, ma le iloa ona foia lu’itau o le olaga—o le a le maua pe afai e tupu lena mea.

O nei mea ma le tele o nisi popolega e faatuai ai faaipoipoga. Ou te le faamoemoe e tali taitasi nei faatuiesega i lou lava faamalieina. Na ona ou folafola atu o aoaoga faavae o le Ekalesia e faatatau i le faaipoipoga, ma ou te uunaia oe ia i ai le faatuatua e agai ai i luma i le faia o lenei filifiliga aupito taua i lou olaga.

Mata’u

Afai e mafai ona ou filifilia le upu e tasi e sili ona faamatalaina ai le mafuaaga mo le faatuai ona faaipoipo, o le mata’u—o le mata’u i le lumanai, mata’u i le toilalo, ma isi lava. E le o se mea e le masani ai le i ai o le mata’u. O le mata’u e mafai ona faatoilaloina i sauniuniga ma le faatuatua.

Ina ua matata’u Aposetolo anamua o le a goto lo latou vaa i se matagi matautia, “na tulai [Keriso], ma na vavao atu i le matagi, ua fetalai atu foi i le vai, Faalologo ia, ina malu ia.

“Ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, Se a le mea tou te fefefe ai faapea? se a le mea tou te le faatuatua mai ai?” (Mareko 4:39–40).

Na aoao mai le Aposetolo o Paulo, “Aua ua le foaiina mai e le Atua ia te i tatou le agaga e mata’u ai; a o le agaga e faamalosi ai, ma alofa ai, ma mafaufau tonu ai” (2 Timoteo 1:7).

Ou te faapea atu ma le faamaoni o la’u tupulaga, a maua le avanoa e faaipoipo ai i le tagata sa’o, o le lu’i o le faaauauina o aoaoga a se tasi na avea ma mea lona lua i le filifiliga aupito taua o le faaipoipo lea i le tagata sa’o. O le tele o outou le autalavou matutua ua maea ona faia filifiliga ma ua agai i luma i o outou olaga, e ui lava ina outou le maua uma mea mananaia na semanu tou te maua. Ae ua outou agai i luma e tusa ai ma le fuafuaga e faavavau ma se mamanu faaleatua o loo ofoina atu e lenei Ekalesia i ona tagata uma.

Aiga

I se taimi ua mavae, na ma faia ai ma Sister Tingey, ua toa 4 nei le ma fanau ma fanau a le ma fanau e 21, se “moetasi a fanau teine a le ma fanau.” E toalima fanau teine a le ma fanau, o le vaitausaga e 6 i le 14, na o mai i lo ma fale. E le gata ina tausoga i latou, ae o i latou o ni uo sili ona vavalalata.

Na fai se matou meaai matagofie na saunia e Sister Tingey. Ona faia lea e nei tamaitai ni mea taulima, na saunia foi e Sister Tingey. Ina ua mavae lea na matou taaalo i a latou taaloga e sili ona fiafia i ai, ona latou faia lea o sina tamai faaaliga taleni mo Tamamatua ma Tinamatua. I le taimi o le faaaliga taleni, na latou usuina ai ni nai pese Peraimeri e sili ona fiafia i ai, na suia laitiiti ia fetaui ma matua matutua, e aofia ai le pese lenei:

Fiafia au ua foi mai [tamamatua],

Fiafia tele ai;

Pati ma alaga fiafia,

Ma sii i ona vae,

Ou te opo ia te ia,

Fusi faapenei,

Tuu i lona alafau se a?

Se kisi lapoa.2

E toalima tamaitai na i luga o o’u vae ao latou usuina lenei pese, ma opoina lo’u ua, ma popo o’u alafau ma aumai ni kisi lapopoa lava.

O le mea atoa lava lena e faatatau i ai. O le aiga lenei. O le talalelei lenei. O lenei mea e ufitia atoa ai meatotino faaletino ma mea e faatau i tupe.

A e le malamalama i lou lumanai e faatatau i le aiga, o le a faigata ia te oe ona faia filifiliga poto e aafia ai lou lumanai. O le aiga o le mea atoa lena. E ufitia isi mafutaga ma isi filifiliga uma.

O Le a Le Faaipoipo Tagata Uma

O lenei, ou te iloa e le o tagata uma o e fia faaipoipo o le a faaipoipo i lenei olaga. O le a saunia e le fuafuaga a le Alii le mea lena.

O le tala matagofie ia Ruta i le Feagaiga Tuai o se tala i se tamaitai na maliu lana tane ona filifili lea o le a le saili na o ana lava sini. O Ruta na nofo toatasi, ae na tumau i lona faamaoni i le aiga ma le Atua.

Ina ua faamalosiauina o ia e lona tina faaletulafono o Naomi, ina ia faaauau lona olaga, na tuuina mai ai e Ruta se faamatalaga maoae e faatupu faatuatua: “Aua e te finau ia te au ina ia ou tuulafoai ia te oe, ia le mulimuli atu ia te oe: aua o le mea e te alu i ai, ou te alu ai foi; o le mea e te nofo ai, ou te nofo ai: e fai lou nuu mo’u nuu, e fai lou Atua mo’u Atua” (Ruta 1:16).

E pei ona e manatua, i se taimi mulimuli ane i le olaga na feiloai ai Ruta ia Poasa, ma na la faaipoipo ma avea ma tuaa o Iesu Keriso. O faamanuiaga uma lava na folafolaina atu i soo faamaoni o le Alii na maua e ia.

O le aiga o le fatu ma le agaga lea o le talalelei. E ala i le aiga tatou te alualu ai i luma i le faavavau. O se faaipoipoga ma se aiga faavavau e aoga uma ai tauiviga.

Faamolemole ia mafaufau loloto i nei manatu ua ou faasoa atu ia te outou. Tatalo e uiga i ai. Ia iloa o le a faamanuiaina oe e lou Tama Faalelagi ma o le a fesoasoani ia te oe e suia le mata’u i le faatuatua pe afai e te valaau atu ia te Ia.

Ou te molimau atu ma le agaga maualalo, o le toaga i le Ekalesia, o le saunia lelei mo lou lumanai, ma le faamauina i se soa mo le taimi nei ma le faavavau atoa e mafai ona fesoasoani e te iloa ai le olioli ua avea ma folafolaga o le talalelei a Iesu Keriso.

Mai se lauga i le faeasaite a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, na faia i le Ogden Utah Institute of Religion i le aso 2 Me, 2004.

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 233.

  2. “Ua Foi Mai Tama,” Tusipese a Tamaiti, 110.