2007
Fesili & Tali
Aperila 2007


Fesili & Tali

“O se tasi o a’u uo o le Ekalesia e le o ola i nisi o tulaga faatauaina o le talalelei. Ua ou popole mo ia. E faapefea ona ou fesoasoani i ai?”

  • Aua le tuua i lalo ou tulaga faatauaina ina ia e fesoasoani ai i lau uo.

  • Tatalo ina ia fesoasoani mai le Agaga Paia ia te oe e iloa ai le mea e fai, ona e gaoioi lea!

  • Ia faatuatua o le a galue le Tama Faalelagi e ala atu ia te oe ina ia faia se eseesega i le olaga o lau uo.

  • Valaaulia lau uo e auai i gaoioiga faagaeetia ina ia mafai ona ia lagona le Agaga ma maua le naunautai e faia filifiliga lelei.

  • Ia avea oe ma faataitaiga o le auala e maua ai le fiafia e ala i le tausia o poloaiga.

Liahona

E mafai ona e fesoasoani atu i le avea ma se uo. Atonu o loo taumafai lau uo e malamalama po o ai o ia ma po o fea foi e talia ai o ia. Na te manaomia se tasi e talanoa i ai, la te o faatasi i gaoioiga, ma mulimuli i ai o se faataitaiga. E aunoa ma se uiga faafia amiotonu po o le faitio, ia saili ni avanoa e te talanoa ai ia te ia e uiga i taimi na e ola ai i ou tulaga faatauaina ma faamanuiaina ai.

Tuu maualuga ou tulaga faatauaina. Po o le a lava le mea e te faia, aua nei tuua i lalo ou tulaga faatauaina ina ia e fesoasoani ai i lau uo. Aloese mai tulaga o le a le i ai le Agaga Paia e musuia oe. E ui lava i ou uiga faauo ma ou popolega, atonu o le a filifili pea lau uo e faia filifiliga sese. Atonu e tatau ona e faifaimea faatasi ma isi tagata nai lo le tuua ai i lalo o ou tulaga faatauaina.

Faaavanoa se taimi e tatalo ai. Tatalo mo lau uo, ae ia e tatalo foi mo oe lava. Tatalo mo avanoa e fesoasoani ai ia te ia, ma tatalo ina ia e iloa na avanoa ma taitaia oe pe a oo mai. Tatalo ina ia faaosofia au amioga i se alofa faaKeriso mo lau uo, ae le na o se manao e suia o ia. Ona faatino loa lea!

Aua le fiu. Atonu o le a le vave ona sui lau uo. E manaomia ai taumafaiga faaauau pea ma faamaoni. O le mea moni, atonu e te le iloa po o a aafiaga o au upu ma au faataitaiga, ae afai o loo e aapa atu mo ia, o loo e faia se eseesega. Atonu na manatu le perofeta o le Tusi a Mamona o Iakopo atonu e le o faalogo atu lona atalii o Enosa i ana aoaoga, ae i se tasi aso na manatua ai e Enosa “upu na masani ona [ia] faalogo o tautala ai [lona] tama,” ma na salamo o ia (tagai Enosa 1:3–5). O au upu ma faataitaiga o le a i ai se aafiaga, e ui atonu e le o le taimi lenei.

Faaaofia lau uo. Manatua le faataoto a le Faaola e uiga i le leoleo mamoe lea na tuua mamoe e 99 ae sue le tasi na leiloa. Na te le’i [faia] na o le asiasi atu i le mamoe na leiloa ona toe foi mai lea i le lafu na o ia. Na ia toe aumaia lena mamoe ma ia. (Tagai Luka 15:4–7.) Ia valaaulia lau uo i gaoioiga faatasi ma tagata e maualuluga o latou tulaga faatauaina. O nei aafiaga o le a fesoasoani ia te ia e iloa ai faamanuiaga o le ola amiotonu ma lagona le mafanafana i le faatasi ai ma tagata e maualuluga o latou tulaga faatauaina. E faamoemoe, o le a ia iloa o le fiafia o loo ia lagonaina e ala i nei gaoioiga e sili atu nai lo le fiafia le tumau na te maua mai le le usiusitai.

A o e taumafai e fesoasoani i lau uo, e mafai ona e faalagolago i le Alii e fesoasoani atu ia te oe aua e finagalo o Ia ina ia faia e lau uo filifiliga lelei. A o femalagaai Nifae e fesoasoani i lona nuu, na fetalai atu le Alii ia te ia, “Ou te faamalosia oe i le upu ma le amio” (Helamana 10:5; faaopoopo le faamamafa)—ma na Ia faia lava. O le a galue le Tama Faalelagi e ala atu ia te oe pe afai e te faaavanoaina lou taimi ma au taumafaiga ia te Ia.

Au faitau

Ia tumau pea le avea o se uo. E vaai maualuga lau uo ia te oe ma vaavaai atu i mea e te faia. Atonu e manao o ia i mea ua ia te oe; ae na te le iloa pe faapefea ona ia mauaina. E te le tau lagolagoina mea uma na te fai mai ai pe na te faia; na o le faailoa atu lava ia te ia o loo e i ai iina mo ia. Atonu e faigata i nisi o aso, ae o le a aoga lava. Fesili i le Alii mo se fesoasoani, ma o le a taunuu lelei.

Stephanie C., 16, ISA

Sa i ai sa’u uo na toaga i le Ekalesia mo se taimi umi lava. Sa masani ona sau na o ia aua na filifili lona aiga latou te le toe fia o mai. Na ootia o’u lagona i lona malosi ma lona lototele. Ae i le tasi aso na ou faalogo ai ua le toe sau o ia i le lotu. Na ou lagona se uunaiga malosi mai le Agaga e tatau ona ou talanoa atu ia te ia. Na ou tau atu ia te ia lou fiafia na i ai i lona sau pea na o ia i le lotu, ma na ou fai atu ia te ia e aua nei fiu. I le Aso Sa na sosoo ai na sau o ia i le lotu faamanatuga ma talu mai lena taimi ua faaauau pea ona sau o ia i le lotu. E ala i le faamaoni ma le ola i le talalelei, e mafai ai ona avea i tatou ma faataitaiga i a tatou uo ma tuu atu ia i latou le alofa ma le lagolagosua o loo latou manaomia.

Marina V., 18, Suetena

Ou te matua manatu lava e sili ai le talanoa ia te ia. Ia e talanoa sao i ai ae ia mālū. Ou te manatu o le a manaomia ai le lototele, ma ou te manatu e sili ai le fai pe a uma ona tatalo aua e mafai ona e maua mai le fesoasoani. E i ai foi a’u uo faapea, ma talu ai ou te manao ia matou o faatasi i le malo selesitila, o loo ou taumafai malosi ai e taitai i latou i se auala lelei. Atonu e tatau ona suia oe lava ina ia i ai se aafiaga i se isi tagata. E taua lou taumafai i aso uma e avea ma se tagata sili atu.

Eimi H., 17, Iapani

E tatau ona avea oe ma faataitaiga lelei i lau uo. Ia valaaulia o ia e auai i se gaoioiga a le autalavou. E sili atu le aoga pe a lua o faatasi ma ia. Faasoa atu lau molimau e uiga i mea ua e mauaina ina ua e mulimuli i tulaga faatauaina o le talalelei.

Jared Q., 16, Filipaina

E i ai sa’u uo e lei mulimuli i ni tulaga faatauaina se lua o le Ekalesia, ma ou te faanoanoa ona ou te lei tauina ia te ia ou lagona i ai. Ta’u i lau uo ou lagona, ma tatalo mo ia. Ia faaauau pea ona avea oe ma ana uo ae ia aua lava nei e faia mea o loo ia faia. Afai o se tulaga ogaoga, talanoa i le epikopo.

Deborah S., 14, ISA

Ou te taumafai e fai gaoioiga malie ma manaia faatasi ma la’u uo, ia e le sese ese ma mataupu faavae o le talalelei. O lenei auala na te iloa ai e tele auala e faia ai mea malie e aunoa ma le faia o mea e le sa’o. Ou te le lagolagoina o ia i mea sese ae ou te fautua ia te ia ma faamalosia o ia e ala i a’u faataitaiga. E lelei le talanoa ia te ia ma faailoa i ai e te alofa ma popole mo ia ma faamanatu ia te ia o lona vaivaiga e mafai ona avea ma malosiaga (tagai Eteru 12:27). Faailoa atu ia te ia o ia le tagata e tatau ona faia le filifiliga ae o loo e i ai iina e lagolago atu ia te ia. E tatau ona e tumau malosi ma aua nei faatagaina gaoioiga a lau uo e faatosinaina ai au amioga.

Jorge B., 17, Ekuatoa

E taua tele se faataitaiga i tulaga faapenei. E mafai foi ona tatou tatalo e le aunoa mo a tatou uo ma saili ni auala e fesoasoani ai ia i latou. E mafai ona tatou anapogi ma tatalo i le Tama Faalelagi e tuuina mai ia i tatou upu talafeagai e fai atu e fesoasoani ai ia latou malamalama i le mafuaaga tatou te fiafia ai i le ola i le talalelei.

Virginia C., 17, Uruguay

O tali o loo faamoemoe o se fesoasoani ma ni manatu, ae le o se faasilasilaina atu o ni aoaoga faavae o le Ekalesia.

Ata

E toatele o tatou tagata talavou ua tosoina atu i le itu sese ma faaseseina e auai i agasala a le lalolagi. O tagata faapena ua latou sailia ma le pulunaunau le malosi o e ua i ai se malosi e tutu mausali ai mo le upu moni. E ala i le ola amiotonu ma le fesoasoani ma le loto malamalama, e mafai ai ona e laveai atu, e mafai ona e faaola atu. Ona e maua lea o le olioli sili. E faavavau faamanuiaga o le a tuuina atu.”

Peresitene Thomas S. Monson, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, “O Se Faaaoao i e ua Faatuatua,” Liahona, Ian. 1993, 123.