2007
O Ia Foi E Malolo Ai Outou
Aperila 2007


O Ia Foi E Malolo Ai Outou

Na ou lagonaina le tiga na ia lagonaina. Na ou matua naunau e fesoasoani atu ia te ia aua na ou lagonaina o lona salamo faamaoni ma lona naunautai e faia le mea sao, na faamaoni lava.

Sa ou auauna atu o se faifeautalai ina ua ou feiloai ia Susi (ua suia le igoa). Na aoaoina o ia ma lona aiga i le talalelei e faifeautalai e toalua o e na matou galulue faatasi i le ofisa o le misiona. Sa latou mauaina uma lesona ma taliaina le valaaulia ina ia papatiso ma faamauina. Na ou maua le avanoa le lau maua e faatalanoaina ai lenei aiga lelei e toa fa: tina, tama, uso laitiiti, ma Susi.

Na uma ona ou faatalanoaina mo le papatisoga isi tagata e toatolu o le aiga ma iloa ai ua matuai saunia lelei i latou ma fiafia e auai i le malo o le Alii. Ae ina ua savali mai i totonu Susi, sa filemu o ia ma foliga e le mautonu i le ma feiloaiga.

Na amata ona ou fesiligia e uiga i mea na aoaoina ai o ia. Na ia iloa le tala i le Perofeta o Iosefa Samita ma talitonu i ai; sa ia faitauina le Tusi a Mamona ma sa ia iloa e moni; ma sa ia taliaina le Ekalesia na o le pau lea o le Ekalesia ola ma moni i le lalolagi ma na manao e avea o se itutino [o le ekalesia]. Na ou fesiligia Susi e uiga i lona manao e ola i le tulafono o le sefuluai, le Upu o le Poto, ma isi poloaiga. Na ia faapea mai ua malamalama i ai ma na manao e ola ai mo lona olaga atoa. O le mea moni, na pei lava le ma faatalanoaga o a’u faatalanoaga ma le isi vaega o lona aiga.

Ona ou fesili atu lea, “E mafai ona e faamatalaina mai ia te a’u o le a le tulafono o le legavia?” Na suia vave ona foliga. Na vave foi ona ou iloa atonu o le mafuaaga lea o lona le mautonu i le ma feiloaiga. Ae ou te lei fai atu se isi tala, na pupuni ona mata i ona lima ma punou i luga o ona vae, ma amata ona tagi lotulotu.

Na ma nonofo ai e aunoa ma se tala mo sina taimi. Na ou le mautonu po o le a se tala e fai, ma na le mafai ona taofi le tagi masūsū o Susi. Sa ou tatalo mo le fesoasoani a le Alii ma fesili atu ia Susi po o le a le mea ua tupu. Na iu lava ina ea ae i luga ona foliga ma tau mai ia te a’u, o nai vaiaso a o lei feiloai atu [o ia] i faifeautalai, na la faia ai ma lana uo tama nisi o tulaga na aoao atu e faifeautalai e sese e tusa ai ma tulafono a le Alii. Ua uma ona ia ta’uina atu i lana uo tama mea na ia aoaoina ma ta’u atu ia te ia na te le toe faia lea ituaiga mafutaga. Na ia fautuaina foi o ia e feiloai atu i faifeautalai ma faalogo i le mea ua iloa nei e moni. Ae peitai, o le ta’usalaina ona o le faia o nei amioga na mamafa i lona loto.

Na ou lagonaina le tiga na ia lagonaina. Na ou matua naunau e fesoasoani atu ia te ia aua na ou lagonaina o lona salamo faamaoni ma lona naunautai e faia le mea sao ma papatisoina na faamaoni lava. I lena lava taimi, na manino le oo mai o le tali i la’u tatalo. Na ou fesili atu ia te ia, “Susi, e te manao e te saoloto mai le lagona tausalaina ma le tiga o lenei agasala?” Na toe pupuni foi i ona lima ona foliga, ma punou ifo lona ulu. E tasi lava le upu na ia faia: “Ioe.” Na matua saoloto nei le maligi o ona loimata, ma sa ou faamafanafanaina o ia i lo’u talanoa atu e uiga i le Togiola ma le auala e mafai ai ona ia faaaogaina i lona olaga. Na ou faamalamalama atu o se tasi o faamoemoega o le papatisoga ma le faamauga, ia faamaloloina ai agaga o i latou o e ua faamaoni i le salamo, ma e aunoa ma se masalosalo na ou iloa ua faamaoni o ia.

Na faamaeaina le ma faatalanoaga i se tatalo. Na manino le auai mai o le Agaga o le Alii, e sili atu ona mamana nai lo se isi lava taimi na ou lagonaina i se faatalanoaga.

Na ma taunuu ma la’u soa i le falesa ua latalata ina amata le papatisoga. Na leai se taimi e talanoa atu ai ia Susi po o lona aiga a o lei faia le sauniga. Ina ua maea le pese ma tautalaga, ona papatisoina lea o i latou—na muamua lona tina, sosoo ai ma lona tama, faapea ma lona tuagane, ma mulimuli ai Susi. Na savali atu o ia i totonu o le faatanoa, ma o lana ataata na faamatalaina ai le tala—na galue le pulu pasama faamalolo a le Matai i lona loto. A o alu ae o ia mai le vai, na maligi ona loimata faapea foi au. Na sili atu ona tele lana ataata nai lo le taimi muamua, ma na susulu mai ona foliga. Na ou malamalama ai i lena lava taimi i le mafuaaga na aoao mai ai le Faaola, “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e … mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou” (Mataio 11:28).

Na matou talanoa mo se taimi puupuu lava ina ua maea le sauniga. Na ou faaulufale maia le aiga o ni tagata fou o le malo o le Atua. A o ou faatalofa atu ia Susi, na ou manao e tau atu ia te ia le matua taua ia te a’u o lenei aafiaga. Na ou salamo i lo’u olaga ma na ou lagonaina le mana o le Togiola, ae na ou fiafia ina ua sili atu le mamana o lo’u lagonaina nai lo se isi lava taimi ona o la’u fegalegaleaiga ma ia.

O le auai i le Ekalesia o se lui i soo se tulaga. O le auai i lalo o tulaga faigata faaletagata lava ia atonu na avea ma lui sili atu ona maoae mo Susi, e pei foi o le toatele o isi tagata fou o le Ekalesia. Ae o le Togiola a Iesu Keriso na faafaigofieina ai ona manumalo i lea lui ma taitai mai ai lenei afafine lelei o le Atua i le liliu mai ma le faamaloloina o le agaga. Na aoaoina ai foi se faifeautalai talavou na uunaia gofie i se lesona taua e uiga i le faaaogaina o le Togiola i lona lava olaga.