2006
E itehia i ni‘a i to outou mata
Me 2006


E itehia i ni‘a i to outou mata

Te faaite nei outou i To‘na maramarama. E riro to outou hi‘oraa maitai ei mana no te maitai i ni‘a i te fenua nei.

Aita e anotau maitai atu ia ora i te fenua nei maoti râ i teie anotau. O teie « te mau mahana eita roa e ti‘a ia haamo‘ehia ».1 E mahana teie no outou, e e mea taa ê mau. E mea taa ê mau outou ! Ia hi‘o vau i roto i to outou mau mata e ia ite i te anaana i ni‘a i to outou mau mata, e maere au i te mea e e mea maitai outou, e mea puai, e e mea viivii-ore i roto i te hoê ao tamataraa. Ua haamana‘o vau i te hoê pehe o ta to‘u papa ruau e tai‘o pinepine ia‘u i te rae‘a-raa-hia to‘u matahiti mai to outou na. Teie ta‘na e parau :

Aita e titauhia ia oe ia faaite e mea nahea oe ia ora i te mau mahana tata‘i tahi ;

Aita e titauhia ia oe ia faaite te rave râ anei oe i te ohipa e aore râ, te ha‘uti ra ;

Ua tuuhia te hoê faito vero i to‘na vahi mau—

Aita e titauhia ia oe ia faaite, e ite noahia i ni‘a i to oe mata…

Mai te mea e haafatata oe i te Atua, e i To‘na aroha mure ore—

Aita e faufaa ia oe ia parau, e itehia te reira i ni‘a i to oe mata.2

Aita roa teie pehe ohie e mo‘ehia ia‘u, e ua tamata noa vau i te ora ia itehia te reira i ni‘a i to‘u nei mata. Te ite nei au e, te na reira atoa nei outou. Te itehia nei te anaana i ni‘a i to outou mau mata no te mea ua rave e ua haapa‘o outou i te mau fafauraa o ta outou i rave e to outou Metua i te Ao ra e i Ta‘na Tamaiti o Iesu Mesia, e ua rave outou i te ma‘itiraa o tei faataa ia outou no te fariiraa i te auhoaraa o te Varua Maitai. Te faaite atu nei au i to‘u popou ia outou tata‘i tahi na.

Ua parau te peresideni Gordon B. Hinckley no outou e : [O outou] « te u‘i maitai [e te puai] a‘e o te feia apî tei ore â i itehia‘e nei i roto i te aamu o te Ekalesia ».3 Ua faahereherehia outou no teie mau mahana hopea nei a vai ai te fenua nei i roto i te huanane e te arepurepu. Te ti‘aturi nei au e, ua ite te Fatu e e nehenehe Oia e ti‘aturi ia outou ia riro ei hi‘oraa maitai, ia ora i te hoê oraraa parau-ti‘a, ia tiei ite No‘na « i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa ».4 Oia mau, e nehenehe e parauhia ua riro outou ei « anaana no te ti‘aturiraa »5 o ananahi.

Te ti‘aturi nei au ua faaô-atoa-hia outou i te feia i parauhia e te Aposetolo Petero a parau ai oia e : « E u‘i ma‘itihia râ outou, e autahu‘a arii, e nunaa mo‘a, e feia hoohia ; ia faaite hua outou i To‘na maitai, tei parau ia outou i to roto i te pouri, ia tae i To‘na ra maramarama umerehia ».6

Teie maramarama o te maramarama ïa o te Faaora. O te maramarama ïa o te evanelia a Iesu Mesia tei faaho‘i-faahouhia mai. Na roto i te huru o to outou oraraa i te evanelia, e faaite ai outou i te maramarama. E riro to outou hi‘oraa maitai ei mana no te maitai i ni‘a i te fenua nei. « A ti‘a mai na i ni‘a e ia anaana mai na, ia riro to outou maramrama ei hi‘oraa no te mau nunaa »7 e piiraa teie ia outou tata‘i tahia na. E piiraa no te nuuraa i te hoê faito morare maitai a‘e. E piiraa no te faatereraa—no te arata‘i ia outou i te peu mâ, i te modeti e i te mo‘araa. E piiraa no te horo‘a i teie maramarama ia vetahi. E taime teie ia « ti‘a mai e ia anaana ».

E nehenehe anei ta te hoê tamahine apî parau-ti‘a e taui i te ao nei ? Te pahonoraa o te hoê ïa « E ! » pautuutu maitai. Ua riro te Varua Maitai ei arata‘i no outou, e Na‘na e « faaite… ia [outou] i te mau mea‘toa e ti‘a ia outou ia rave ».8 Na te ohipa paari o te mahana tata‘i tahi o ta outou e rave e faariro ia outou ei ti‘a faatere e ei hi‘oraa maitai—te pure i te mahana tata‘i tahi, te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a i te mahana tata‘i tahi, te haapa‘oraa i te mahana tata‘i tahi, te taviniraa i te mahana tata‘i tahi o te faariro ia outou mai Ia‘na ra te huru. A rave ai outou i teie mau mea, e tupu apiti atu outou i te Faaroo e e riro outou mai Ia‘na ra te huru. Mai ia Mose e Abinadi te huru, e te tahi atoa mau feia faatere maitai,9 e anaana to outou mata e te auahi no to outou faaroo. « Ua roaa anei ia outou To‘na ra hoho‘a i to outou mata na ? »10 « A ti‘a mai na e ia anaana ».

I te matahiti 1856, i te 13 raa o to‘na matahiti, ua faafariuhia o Mary i roto i te Ekalesia e to‘na ra atoa utuafare i te fenua Peretane, ua tere mai i te mau Hau Amui no Marite, e ua faaô atu i roto i te tere o te nuu a Martin Handcart oia te mau pereoo tura‘i. I roto i ta‘na buka aamu, te faati‘a ra oia i te fifi rahi o teie tere—te pohe o to‘na tu‘ane iti e to‘na tu‘ane paari a‘e, te ama o to‘na na avae i te to‘eto‘e, e inaha, i te pohe o to‘na teina e o to‘na mama. I to‘na taeraa i Roto Miti, ua tapu-ê-hia to‘na manemane avae rahi e te taote area râ, ua fafau te peropheta Brigham Young ia‘na e, eita roa te tahi atu mau manamane avae e tapu-ê-hia‘tu. Teie ta‘na i papa‘i : « I te hoê mahana, te parahi ra vau… ma te ta‘i. Ua mauiui roa to‘u na avae—i patoto mai ai te hoê tuahine paari i te opani. Parau maira oia e, ua ite au e te hinaaro maira te hoê ia‘u i ô nei no te tahi tau mahana… Ua faaite atu vau i to‘u na avae ia‘na… Teie ta‘na i parau mai, ‘Na roto i te tauturu a te Fatu e atu‘atu taua i te reira’. Ua hamani oia i te hoê raau e ua tuu i ni‘a i to‘u na avae e i te mau mahana atoa ia haere ê atu te taote e haere mai oia e taui i to‘u raau. E toru ava‘e i muri mai, ua ora to‘u na avae. »11

Area râ, no te parahi-maoro-raa o Mary i ni‘a i te parahiraa, ua eta‘eta roa to‘na mau vauva e aita oia e nehenehe faahou ia faaeta‘eta i to‘na na avae. I to to‘na papa iteraa i to‘na huru, ua ta‘i oia. Ua taurumi oia i to‘na na avae i te hinu e ua tamata i te faaha‘uti i te reira area râ, aita i faufaahia. Parau ihora oia i te hoê mahana, « Mary, ua opua vau i te tahi mea no oe. E patiti au i te pa‘epa‘e i ni‘a i te hoê papa‘i e ia haere ê atu vau i te ohipa, e tamata oe i te haere e tape‘a i te reira ». Pahona atura oia e na reira oia i te tamata i te mau mahana atoa no na mahana e rave rahi e ua manuïa. No reira, ua patiti to‘na papa i taua pa‘epa‘e ra i ni‘a-rii-a‘e. E toru ava‘e to‘na tamataraa, e inaha, na roto i to‘na tutonuraa, ua maitai to‘na na avae e ua haere faahou oia.12

Te ti‘aturi nei au e te haapii nei outou mai ia Mary Goble atoa, ia tape‘a i te pa‘epa‘e teitei a‘e o ta to tatou mau taata faatere i faateitei no tatou, e mai te mea e rae‘ahia ia outou teie mau mana‘o a faateiteihia‘i, e nehenehe ïa outou e haere i roto i te ananahi ma te papû.

Ua anaana te mau mata o te feia apî tamahine i Afirika too‘a o te râ, i te hoê maramarama no te Varua Maitai. Ua haapa‘o ratou i te mau ture i roto i te buka iti, No te Puai o te Feia Apî, ua arata‘ihia ratou e te Varua, e te faaineine nei ia riro ei feia faatere. Ua here ratou i te Fatu e ua mauruuru no To‘na maramarama i roto i to ratou oraraa. Ua haere vetahi o teie mau tamahine na raro e toru hora te maoro no te faaite ia‘u i to ratou iteraa papû. No ratou ho‘i au i riro ai ei vahine ê atu.

I to‘u taeraa i te pae Apatoa no Marite, ua himene mai te feia apî tamahine e to ratou feia faatere, « Jésus-Christ est mon modèle ».13 Aita ratou i himene noa i te mau parau, ua faaite papû atoa râ ratou i te reira. I te fenua Asia, i te fenua Inidia, ua riro te feia apî tamahine ei hi‘oraa no te faaroo, no te ahu tano e no te viivii-ore. Ua anaana to ratou mau mata e ua oaoa roa ratou. Te ti‘a nei te feia apî tamahine o te fenua Peretane, o Irelane, e o Wales no te parau mau e no te parau ti‘a i roto i ta ratou mau fare haapiiraa. I roto i teie ao pouri, ua riro ratou ei mau tamahine taa ê. Penei a‘e, o outou ana‘e paha te melo i roto i to outou mau utuafare e aore râ, i te fare haapiiraa. E riro râ outou ei mau tamahine taa ê. Te arata‘i nei outou na te e‘a parau-ti‘a.

Aita i maoro a‘e nei, ua haere au e te hoê pŭpŭ feia apî i ni‘a i te tupua‘i mou‘a no Ensign. I reira, ua hi‘o ti‘a mai matou i te oire no Roto Miti e i te hiero e ua aparau no te tusia tei ravehia e te feia e rave rahi no te evanelia. I reira ua hohora tata‘i tahi te feia apî i te hoê reva. I ni‘a i ta ratou reva, ua papa‘i ratou i te hoê tapa‘o no ta ratou parau poro‘i i to te ao nei—i te mea o ta ratou i hinaaro e ti‘a no teie mau mahana hopea nei. E mea oaoa ia faaroo i te mau fafauraa e i te mau iteraa papû o te tata‘i tahi. I muri mai, ua himene matou « E te Mau Nunaa e »14 e ua huro amui te feia apî : « Huro no Iseraela ! »15 Te faaroo noa ra vau i taua mau parau ra i teie mahana. Huro no outou ! Te ti‘aturi nei au e eita roa outou e feaa « oiaatoa to outou maramarama ia anaana… ia hi‘o [ratou] i ta outou parau maitai e ia haamaitai i to outou Metua i te Ao ra ».16 Te ti‘aturi nei au e faateitei outou i ta outou mau reva i ni‘a roa. Ua ite au e a arata‘i ai outou ma te parau-ti‘a, e tupu ïa teie papa‘iraa a Isaia e : « Inaha… e hiti mai râ Iehova i ni‘a ia oe, e itea noa mai ho‘i To‘na hanahana i ni‘a iho ia oe ra ».17 E haro‘aro‘ahia te reira « E haere noa mai ho‘i te mau fenua i to oe ra maramarama, e te mau arii i te anaana o to oe ra mahana e hiti ra ».18

Te ite nei au i taua mahana ra ia hi‘o ti‘a mai to te ao nei ia outou ma te parau e— « O vai outou ? O vai teie feia apî tamahine e anaana nei i roto i te maramarama ? No te aha outou i oaoa roa‘i ? No te aha ua ite outou i to outou e‘a i roto i teie ao huanane ? » E e ti‘a mai outou e e ti‘a mai i ni‘a ma te parau na roto i te papû : « E mau tamahine matou na te hoê Metua i te Ao ra tei here ia matou, e te here nei matou Ia‘na. E ti‘a matou ei ‘ite no te Atua i te mau taime atoa, i te mau mea‘toa e i te mau vahi atoa’ ».19

Ta‘u pii ia outou mai ta Moroni ïa i pii atoa : « A ara a ti‘a i ni‘a… E te [mau] tamahine o Ziona ».20 Ua ite Oia ia outou. Ua ite Oia i teie mahana. No outou teie mahana ! Tei ia outou râ te feruriraa e « ti‘a anei outou e a anaanatae mai ai ». Te ti‘aturi nei au e, ia ara e ia ti‘a mai outou, e riro to outou maramarama ei reva no te mau nunaa area râ, te ti‘aturi atoa ra vau e e riro ta outou mau ohipa ei maramarama no te mau nunaa. Ua faataahia outou. Ua faaite outou i to outou huru i roto i te ao varua ra. Ua hopoi mai to outou reni opu i te hoê fafauraa e te mau tohu. Ua farii outou i te mau taipe no te faaroo i te pae varua—mai ia Aberahama, Isaaka e Iakobo. E faaite to outou natura i te tuhaa ai‘a hanahana e te faataaraa. Na roto i to outou fanau-raa-hia ei tamahine e ere ïa i te hoê moemoea. E faaite to outou natura hanahana ia arata‘i ana‘e outou ia vetahi ê e ia vai i ni‘a i te hoê ti‘araa no te ite hanahana. A haafatata‘tu i te Faaora Te ora nei Oia ! O Oia te maramarama, te ora te ti‘aturiraa o te ao nei. E e arata‘i Oia ia outou e e horo‘a Oia i te itoito ia outou ia opere i to outou maramarama. Mai ta to‘u papa i haapii ia‘u, « Mai te mea e haafatata oe i te Atua, e i To‘na aroha mure ore—Aita e faufaa ia oe ia parau, e itehia te reira i ni‘a i to oe mata ». Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. Oliver Cowdery, i roto i te Aamu o Iosepha Semita, 1:71, mau parau i raro i te api.

  2. Taata papa‘i ite-ore-hia.

  3. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 714.

  4. Mosia 18:9.

  5. Gordon B. Hinckley, « Ti‘araa ma te papû e te aueaue ore », Haapiipiiraa na te feia faatere no te ao atoa nei, Tenuare 10, 2004, 20.

  6. 1 Petero 2:9.

  7. PH&PF 115:5.

  8. 2 Nephi 32:5.

  9. A hi‘o Exodo 34:30 ; Mosia 13:5 ; Mataio 17:1–2.

  10. Alama 5:14.

  11. Eugene England, « Utah, a Centennial Celebration », This People, Tau hoturaa 1996, 21.

  12. A hi‘o England, This People, 21–22.

  13. A hi‘o Children‘s Songbook, 78.

  14. A hi‘o Te mau Himene, 4.

  15. A hi‘o Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 266.

  16. Mataio 5:16.

  17. Isaia 60:2.

  18. Isaia 60:3.

  19. Te parau tai‘o a te Feia Apî Tamahine ; a hi‘o atoa Mosia 18:9.

  20. Moroni 10:31.