Talafaasolopito o le Ekalesia
10 Upumoni ma le Amiotonu


“Upumoni ma le Amiotonu,” mataupu 10 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 10: “Upumoni ma le Amiotonu”

Mataupu 10

Upumoni ma le Amiotonu

Ata
vanu teropika lauusiusi

Sa uumau e Siaosi Q. Cannon lana ato malaga a’o laa atu i totonu o se ālia o loo tafe atu i totonu o le Vanu lauolaola o ‘Iao i Maui. O le aso 8 lea o Mati, 1851, ma na latalata i le faaiuga o le tau sūsū o Hawaii. O le fa o aso na muamua atu, sa ia tuua ai lona aiga i Lahaina ae amata savali atu i mātū i luga o le matafaga. “E ao ona ou alu atu i Tagatanuu ma amata ona talai atu ia i latou,” sa ia fai atu ai i ona uso a faifeautalai. Sa naunau lava o ia ia faaleleia atili lana tautala faaHawaii ma tuuina atu [lana] molimau. Na faaali mai e le Alii ia te ia e faapea, sa i ai tagata i Maui ua saunia e talia le upumoni. Sa le’i iloa e Siaosi po o ai i latou, ae sa ia faamoemoeina e iloa i latou i le taimi lava na te mauaina ai i latou.

O lenei ua toeitiiti fasefulu maila talu ona malaga, ae e le’i faamanuiaina lava. O ao pouli o le matagi ma le mamafa o timuga, na mafaufau ai o ia pe na sese ea le taimi o le tausaga na ia filifilia e alu ai lana malaga.

A o asa mamao atu pea Siaosi i le alia, na se’e o ia ma pau ai i totonu o le vai. Sa toe tu a’e o ia i luga, ma tolotolo ese mai le vai ma pe’a i se mapuepue lata ane i Wailuku, o se taulaga laitiiti sa i ai ni nai fale, o se aoga a tamaitai, ma se falesa umi na faia i maa o le maugamu.1

Sa nonofo ai ni nai faifeautalai Porotesano i le taulaga, ma sa manao Siaosi e molimau atu ia i latou. Peitai sa lelavā ma matamuli o ia ona o ona lavalava sūsū ma palapalā. Atonu sa sili atu le toe foi i Lahaina, sa ia fai ifo ai ia te ia lava, nai lo o le taumafai e faasoa atu le talalelei ae na matuai leaga tele le tau.

Na tau Siaosi i le auala e aluese ai ma le taulaga, ma amata loa ona alu agai i le fale. I fafo ane lava o Wailuku, a o tu o ia e sui lona ofutino ma sele lana soesa, sa faafuasei lava ona ia lagonaina se uunaiga e toe foi atu i le taulaga. Sa vave ona ia faliu ma toe alu loa i tua, ma a’o ia pasia le fanua o le falesa, na tulioso mai ni tamaitai se toalua mai se fale na lata ane. “E ka haole!” na la tauvalaau atu ai i totonu o le fale. Auoi, o le palagi!2

Na o mai ni tamaloloa se toatolu i le faitotoa i tua atu o i latou ma o mai i le pa i le taimi na pasi atu ai Siaosi. Sa fesili se tasi o tamaloloa po o fea a alu i ai. Sa faamatala atu e Siaosi e faapea, sa mafaufau o ia e toe foi atu i Lahaina ona o le tau. Sa fai atu le tamaloa, e sili ai le faatali mo ni nai aso ma valaaulia ia Siaosi e nofo i le latou fale.

O le igoa o le tamaloa o Ionatana Napela. O ia o se faamasino faaaloalogia i le eria ma o se tasi o aliʻi, po o se tamalii o le motu. O i latou ma isi tamaloloa e toalua o Viliamu Uaua ma H. K. Kaleohano, sa aoaoina i aoga aupito sili ona lelei o le motu. A o latou talanoa ma Siaosi, sa ia iloaina i le taimi lava lea ua ia mauaina tagata na saunia e le Atua.3

O le aso na sosoo ai, na aoao ai e Siaosi ia Napela e uiga i le Tusi a Mamona ma le perofeta o Iosefa Samita. Sa ia faamalamalama atu e faapea, “Matou te le faaaogaina le Tusi a Mamona e faapea o le Tusi Paia, ae e molimau le tasi i le isi.” Sa fiafia Napela i le savali a Siaosi, ae na fai mai o ia, e manao na te fia iloa mo ia lava pe moni.4

Sa le’i umi ae foi atu Siaosi i Lahaina. Ae peitai, sa ia tautino atu e toe sau i Wailuku, e aoao Napela ma ana uo. Sa ia molimau atu sa ia ta’u atu ia i latou le mea moni ma valaaulia i latou e suesue atili i le talalelei toefuataiina.

“Ia tofotofo i mea uma lava,” sa fai atu ai Siaosi, i le upusii o le Tusi Paia, “ia taofi mau i le mea lelei.”5


A o toe foi atu Siaosi i Lahaina, sa sauni e Polika Iaga o ia lava mo suiga i le Vanu o Sate Leki. Ina ua uma ona talosagaina e le Au Paia le Konekeresi mo se faigamalo faateritori, sa faapea ona tusi atu Tomasi Kane, o lē sa faauoina muamua le Au Paia ma fesoasoani ia i latou e faatu le Autau a Mamona, ia Polika ma fautuaina ia talosaga e faasetete [le teritori] nai lo o se faigamalo faateritori. E le pei o teritori, lea e faalagolago i le peresitene o le Iunaite Setete e tofia nisi o o latou taitai maualuluga, o setete e faatagaina tagata palota e filifili o latou lava taitai, e tuu atu ai i tagata le tele o le pule i le malo.6

Sa vave lava ona tusia e le ofisa faitulafono le talosaga e faasetete. Ina ia mautinoa e oo atu le talosaga i le Konekeresi i le taimi e tatau ai, na fatu ai e le ofisa faitulafono se faamaumauga o se fonotaga mo se faavae fou lea sa le’i tupu ma auina atu faatasi ma pepa o faamatalaga i a latou sui usufono i Uosigitone DC.7 Sa faamoemoe le Au Peresitene Sili e auina atu Oliva Kaotui i Uosigitone e fesoasoani i le talosaga mo le faaseteteina, ae na gasegase Oliva a o nonofo ma lona toalua i le aiga o lona toalua i Misuri, ma na maliu ai ia Mati 1850. Sa i ai Fineaso Iaga i ona autafa i le taimi na maliu ai o ia.

“O le a le galo lava lana molimau mulimuli,” na tusi atu ai Fineaso ia Polika i se taimi e le’i mamao ane. “Sa fai atu o ia i lana uo, na leai se faaolataga ae na’o le [Ekalesia toefuataiina] i le vanu ma e ala i le perisitua iina.”8

Ina ua taunuu atu le talosaga mo le faaseteteina i Uosigitone, sa aafia le Konekeresi i se finauga umi ma le feteenai e faatatau i pologa ma lona sosolo atu i laueleele i sisifo ia na maua ina ua uma le taua ma Mekisiko. O le finauga na taotaomia ai le talosaga mo le faaseteteina, ma na iu ina faatulaga e le Konekeresi se teritori i totonu o le Faaofuofu Tele o se vaega o se fetuunaiga lautele e faatoafilemu ai vaega feteenai i totonu o le faigamalo.

Na teena e le Konekeresi le igoa Deseret ae faaigoa le teritori fou o Utah [Iuta], i Initia Ute. Sa matuai laitiiti lava Iuta nai lo le mea na talosagaina e le Au Paia, ma sa leai se taulaga o le vasa, ae sa aofia lava i le teritori ni eria tetele o fanua. O le mea na faamalieina ai le Au Paia, e silia ma le afa o tofiga maualuluga o le malo sa tofia i ai e le peresitene ia tagata o le Ekalesia, e aofia ai le avea o Polika Iaga ma kovana. O tofiga na totoe na avatu i taitai mai fafo atu o le teritori o e sa le o ni tagata o le Ekalesia.9 O nei taitai na aofia ai le toalua o tagata e toatolu o le faamasinoga maualuga fou na faatuina o le teritori, ua faatapulaa ai le malosi o le Au Paia e faamalosia ai a latou lava tulafono.

Na talia ma le faaeteete e Polika ma le Au Paia ia taitai i le taumafanafana o le 1851. O i latou o ni alii naunautai mai sasae, o e sa mumusu [i lena taimi] e me’i mai i le teritori mamao ese. O la latou fonotaga muamua ma le Au Paia sa le logolelei ma faigata. O sauaga ua fano sa faapea ona masalosalo ai le Au Paia i tagata ese, ma na lagona e taitai le le amanaiaina ma le le faaaloalogia i le taimi na latou taunuu mai ai. Sa itiiti lava se mea sa latou iloa e uiga i le Au Paia ma o latou talitonuga e ese mai faamatalaga sa latou faalogo i ai e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo i le Ekalesia.10

I lena taimi, e lei faalauiloa faalauaiteleina atu e le Au Paia lo latou talitonuga i faaipoipoga faaautaunonofo. Ina ua poloaiina e le Alii Iosefa Samita e faatino le mataupu faavae, sa faatonuina o ia e se agelu ina ia tausisia le le faalauaiteleina ma aoao atu i na o le Au Paia ma le amiosa’o le maluelue. Sa faamamaluina e uluai tagata o le Ekalesia le toatasi o le avā e na o le pau lea o le ituaiga o faaipoipoga faatagaina, ma o soo se isi lava mea o le a avea ma se tulaga e faateia ai. Ae sa folafola mai e le Alii e faaeaina nei Au Paia mo lo latou usiusitai ma le ositaulaga.

E oo atu i le taimi o lona maliu, ua uma ona faaipoipo Iosefa i nisi o avā faaautaunonofo mo le taimi nei ma le faavavau. Na faamauina o ia i nisi mo na o le faavavau, o lona uiga e amata la latou mafutaga faafaaipoipoga i le isi olaga. Na ia aoao atu foi le faaipoipoga faaautaunonofo i ana paaga mamae, ma sa faaauau pea ona latou tausia lea faiga faalilolilo i le mavae ai o lona maliu. Mo Iosefa ma le Au Paia anamua, o le faaipoipoga faaautaunonofo sa avea ma se mataupu faavae faalelotu faamaoni, ae le o se auala e faamalieina ai le tuinanau.11

Ina ua taunuu taitai faalemalo i le teritori i le taumafanafana o le 1851, ua avea faaipoipoga faaautaunonofo ma se tulaga masani i le Ekalesia, ma faafaigata ai mo le Au Paia ona natia lea faiga mai tagata asiasi. O le mea moni, i pati ma isi faatasiga faitele, na latou feiloai ai i avā a Polika Iaga ma Heber Kimball, o e na leai ni taumafaiga na faia e nanā ai a latou mafutaga.12

I le aso 24 o Iulai, 1851, na auai faatasi ai taitai ma le Au Paia i le faamanatuina o le fa o tausaga talu ona taunuu paionia i le vanu. Na amata faafiafiaga i le fanaina o se fanafanua, o musika lotonuu, ma se solo tele. Ona saunoa lea o Taitaiau Tanielu Wells, o se tagata lauiloa o le Ekalesia ma o se taitaiau o le fitafita a le teritori e uiga i tofotofoga na oo i ai le Au Paia ma valoia se aso o le a oo ai le Iunaite Setete i mafatiaga ona o lona le naunau e fesoasoani i le Ekalesia.13 Sa fiafia le Au Paia i le tautalaga, ae na faamanualia ai [loto] o taitai.

O ni nai vaiaso mulimuli ane, na taunuu mai ai se isi taitai o Faamasino Perry Brocchus, mai i setete i sasae. Na talia e Brocchus lona tofiga i Iuta ma le faamoemoe o le a filifili e le Au Paia o ia e fai ma o latou sui i le Konekeresi a le I.S. Peitai, ina ua sau o ia i le teritori, sa le fiafia o ia ina ua iloa ane, ua uma ona filifilia se tagata o le Ekalesia na igoa ia Ioane Bernhisel i le tofiga. Sa popole foi o ia ma inoino i mea na lipoti atu e isi taitai e uiga i le tautalaga a Tanielu Wells i le aso 24 o Iulai.

Ia Setema, na talosagaina ai e Brocchus se faatagaga e tautala ai i se konafesi faapitoa a le Ekalesia. Sa ia faapea atu, sa ia sailia ni tupe mo se maafaamanatu o Siaosi Uosigitone, le uluai peresitene o le Iunaite Setete. Sa le’i faatuatuaina atoatoa e Polika le talosaga, ae sa ioe lava o ia e faataga le faamasino e tautala.14

Sa amata le tautalaga a Brocchus i le viia o le agaalofa o le Au Paia. Sa ia faaaogaina se upusii mai le Tusi a Mamona ma talanoa e uiga i lona manao e auauna ma faauo ia i latou. Ae sa tuai ona oo atu i lona manatu [sa fia ta’u atu]. Ma ina ua ia valaauliaina mulimuli ane le Au Paia e foai atu i le maafaamanatu, sa ia fautuaina e tatau i avā e toatele ona lafoai a latou faaipoipoga ona faatoa amata lea ona foai atu i le tupe.15 Sa ia faapea atu, “E tatau ona outou amio mama, ma aoao a outou fanau teine ia amio mama.”16

O le faamanualiaina, na faatonuina ai e le aulotu ia Brocchus e nofo i lalo. Ae sa faaauau pea ona tautala le faamasino. Sa ia ta’usalaina le tautalaga a Tanielu Wells i le aso 24 o Iulai, ma tuuaia le Au Paia i le le faamaoni. Sa ia faapea atu, “E le’i faamanualia outou e le malo o le Iunaite Setete.” “O Misuri o le nofoaga lea mo le sailia o se fofo, faapea foi ma Ilinoi.”17

O ana upu na faaosofia ai le feita o le Au Paia. O a ni mea ua ia iloa e uiga i o tatou mafatiaga i aso ua mavae? Na pa a’e ni feeiga ma ni alalaga o le ita mai le faapotopotoga ma na valaau atu le Au Paia ia Polika e tali atu i le le mafaufau [o Brocchus].

O le taimi lava na uma ai le tautalaga a Brocchus, sa tulai ae Polika ma savali i luma ma tua o le tulaga.18 Sa ia alaga e faapea, “O faamasino Brocchus a le e matuai faasausili lava po o le amioleaga piopio.” “Tatou te fiafia i le malo ma le Faavae, ae tatou te le fiafia i nei vale faatupu vevesi o loo taitaia le malo.”19


O le taumamao ese ai mai faalavelave i totonu o le Teritori o Iuta, sa faaauau pea ona tuputupu a’e le Ekalesia i totonu o le Pasefika i Saute. Ina ua mavae ni vaiaso na taofia ai, sa iu loa ina maua e Addison Pratt ma lana soa o Iakopo Palauni le faatagaga mai le kovana Farani o Tahiti e nonofo i le motu pe afai la te usitaia ni tapulaa faapitoa e faatapulaaina ai le ala la te faasoaina atu ai le talalelei ma taitaia ai le Ekalesia.

I lalo o tapulaa fou, e le mafai ai e faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona talai e tetee i le tapuaiga ua faavaeina a le atunuu pe faalavelave i mataupu faapolokiki pe faalelotoifale. O tapulaa na faatapulaaina ai foi le ala e mafai ona lagolago ai e faifeautalai i latou lava, faasa’o ai tagata le usiusitai o le Ekalesia, maua ai fanua mo le Ekalesia, ma fai ai fonotaga. Afai latou te le usitaia nei tulafono, o le a faapea ona faate’a ese faifeautalai mai le atunuu.20

Sa tofia e Addison ia Iakopo e galulue ma se paranesi lata ane ae toe foi atu o ia i Tubuai e toe faatasi ai ma lona aiga ma taitai le misiona. E fitu aso na alu ai le malaga i Tubuai. Ina ua iloa atu i lona vaa ia le motu, sa ia avane i fafo se meavaai laitiiti ma sa ia vaaia ai ona afafine i luga o le matafaga o loo autilotilo atu ma le naunautai ia te ia i sa latou foi meavaai laitiiti. Na le’i leva ae vaaia le alu ae o le asu i le motu a o amata ona tapena e le Au Paia i Tubuai se aiga tele mo lona taunuu atu.

Ina ua latalata atu le vaa i le motu, na faapea ona sau se paoapo e ave atu Addison i le matafaga. O le naunau ai e toe faatasia ma lona aiga, sa sauni ai Addison e puna i totonu o le paopao, ae na taofi o ia e le failotu o le vaa. “Ia aua ne’i aluese se tasi mai le vaa seia uma ona tatou avatu ai le faafetai i le Alii,” sa ia fai atu ai.

Sa tootutuli Addison ma isi pasese o le vaa, ae fai e le failotu se tatalo. O le taimi lava na ia faalogoina ai le upu “Amene,” na puna atu ai Addison i totonu o le paopao ma na le’i umi ae feofoofoai loa ma lona aiga ma uo. Sa faapena foi ona toe faateia Addison i le matutua tele o ona afafine. Sa foliga manuia tagata uma ma sauni loa e patipatia lona taunuu saogalemu atu. Ma sa matuu ese atu se avega a Luisa ina ua toe foi atu o ia.

Sa faapea atu o ia [Luisa] ma le manino, “Sa matuai ou ma’ivasa leaga lava i le malaga mai Kalefonia, “ae o lea ua ou fiafia ma maloloina lelei.”

Sa me’i atu Addison i le fale o lona aiga, lea sa i ai se pa ma se togalaau laitiiti. Sa fau e Peniamina Grouard ma isi toeaiina se vaa, o le Ravaai, i se nuu lata ane ina ia mafai ona latou asiasi atu ai i atumotu taumamao o le misiona. Sa le’i leva ae amata ona fai e Addison ni la mo le vaa.21

Ae o le taimi lea, na faiaoga ai Luisa ma lona uso o Karolaine i le falelotu o le Au Paia, o se potu savili e ono ona faamalama lapopoa i luga o puipui taitasi. O vasega sa amata i le taeao po, ma sa aoao e Luisa ia tamaiti ma teineiti feminoiai i le gagana Peretania, aoao i latou i fuainumera, ma aso o le vaiaso, ma masina o le tausaga. A uma lena, ona faaaluina lea e le Au Paia i Tubuai o latou afiafi e aoao ai Luisa ma isi faifeautalai i le gagana Tahiti.22

Sa faagaeetia Luisa i le faatuatua o le Au Paia Tubuai. Sa latou fiafia i le tatalo ma le faitauina o a latou Tusi Paia. E masani ona latou feala a’o le’i tafa ata, valaau o latou auaiga e faapotopoto mai mo lotu taeao. O taeao uma o aso Sapati e ta ai se logo i le ta o le fitu, ma pe tusa ma le toa selau le Au Paia e tauaofia i se falelotu ma Tusi Paia e sulu i lalo o latou ogalima. Mo le faamanatuga, latou te faaaogaina ai i nisi o taimi ia fualaau aina ma suāniu.23

E toatele le Au Paia Tubuai sa fia faapotopoto ma le Au Paia i le Iunaite Setete, ae sa leai se tasi na gafatia le taugata o le malaga. Ina ua filifili se tasi o aiga faamisiona, o le au Tompkins e toe foi i le mavae ai o le valu masina i le motu, sa talosaga atu Addison ia i latou e fai ni sailiga tupe ina ia faapotopoto atu ai le Au Paia o le motu i Kalefonia i saute.24

Ina ua uma ona fau e le Au Paia le vaa o le Ravaai, sa faapea loa ona taape atu faifeautalai i isi atumotu. Sa o faatasi Ellen ma Addison i lana malaga, ae nofo Luisa e faaauau le aoga. O le ono vaiaso mulimuli ane, na toe foi ane ai Addison ma Ellen, ma sa masani ona o faatasi Luisa ma lana tane i galuega o auaunaga i le motu, na ia maua ai ni avanoa e faataitai ai lana tautala i le gagana ma mafaufau ai i le galuega a le Alii.

O nisi taimi sa mafaufau ai o ia pe na ia faia se eseesega. Sa tusia e Lusia e faapea, “Ou te faamoemoe o le a tele se lelei e tulai mai i lo’u sau iinei, e ui atonu o le a le iloaina i le taimi lenei.” “Sa ou taumafai e totō se fatu lelei; atonu o le a seleseleina ni fua i le mavae ai o ni aso se tele.”25


I le Iunaite Setete i sasae, o talaave o le otegiaga malosi e Polika Iaga o Faamasino Brocchus na mafua ai le le fiafia tele [o tagata]. Na tuuaia e nusipepa le Ekalesia i le tetee aliali e faasaga i le malo. Sa fautuaina e se tasi o faatonu ia auina atu le fitafita ia nofoia Iuta ma faatumau ai le filemu.26

O le puna o le tala fou o Brocchus lava ia. E ui ina sa taumafai Polika e faalelei ma ia ina ua uma le konafesi, ae sa musu Brocchus e faatoese i le Au Paia ma na tusia ai se tala sili ona leaga e uiga i le tali atu a Polika i lana tautalaga. Sa tusia e Brocchus e faapea, “O le taufaaoso na faia e ana faamatalaga sa o le mata’u moni lava.” “Sa foliga mai e pei na sauni tagata (o le uiga o la’u tala o se vaega toatele o i latou) e feosoi mai ia te a’u e pei o ni taifau aivao e faaumatia a’u.”27

Sa teena e le Deseret News, o le nusipepa fou a le Ekalesia, ia moliaga e le moni. Ae peitai, o le iloaina o le afaina e mafai ona oo i le Ekalesia ona o faamatalaga a Brocchus, na talosaga ai le Au Peresitene Sili ia Tomasi Kane mo se fesoasoani, ma le faamoemoe o ana taleni o se tagata e auai i taumafaiga faatulagaina e faatosina le aufaitulafono ma se tusitala e mafai ona taofia ai le feita o tagata lautele.28 I le taimi lea, na tuua ai e Brocchus ma nisi taitai e toalua ia Iuta ma amata ai i le taimi lava lea ona faasoa atu a latou tala, na mafua ai ona mafaufau leaga tagata lautele i le Au Paia.29

Sa ioe Tomasi Kane e fesoasoani, ma sa laua galulue vavalalata ma Ioane Bernhisel, o le sui o Iuta i le Konekeresi, e faasoa atu le faamatalaga a le itu o le Au Paia i le peresitene o le Iunaite Setete ma isi taitai o le malo. Na auina atu foi e Polika ia Jedediah Grant, le pulenuu faamaoni o le Aai o Sate Leki ma o se tagata faatuatuaina o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e fesoasoani ia Tomasi i Uosigitone, DC.30

Sa taunuu atu Jedediah ua sauni e puipuia le Ekalesia. Faatasi ai ma le filifili o tagata lautele e tetee i le Ekalesia, sa toatele tagata na talosaga i le peresitene e aveese Polika mai le ofisa o le kovana. Ma le isi, sa tusia e Brocchus ma isi taitai se lipoti auiliili i le peresitene e uiga i o latou taimi i Iuta. Sa faapea le lipoti, na pulea e Polika ma le Ekalesia le eria, pulea mafaufau ma meatotino a tagata o le Ekalesia, ma fai autaunonofo.31

Ina ua uma ona lomiaina le lipoti, sa avatu e Jedediah se kopi ia Tomasi ma sa laua iloiloina faatasi. Sa faitau e Tomasi ia faamatalaga e uiga i autaunonofo ma na vave lava ona teenaina. Sa talitonu o ia, sa leai lava ma se mea ae o ni talafatu faavalevalea.

Sa oo ina le to’alelei Jedediah. Sa ia tau atu ia Tomasi, sa le sese ia talafatu. O le mea moni, ua leva ona faia e le Au Paia ia faaipoipoga autaunonofo talu lava ona ia masani ia i latou.32

Sa matuai faate’ia lava Tomasi. Mo le lima tausaga, sa ia alofa ma puipuia le Au Paia, ma sa masani ona tau afaina ai lana galuega ma lona igoa taulelei mo i latou. Aisea na latou le ta’u mai ai ia te ia na latou faia faaipoipoga autaunonofo? Sa ia lagonaina le faalataina ma le faalumaina.33

E tele ni aso sa tiga ai lona mafaufau i lea malamalamaaga, ma le le mautinoa pe mafai ona faaauau ona ia fesoasoani i le Au Paia. Sa faapea o ia o autaunonofo o se mea leaga mo tamaitai ma lamatia ai le lotogatasi o le aiga. Sa popole o ia e faapea, o le puipuia o le Au Paia e ono faavavau ona fesootai ai lona igoa ma lea faiga.34

Ae sa ia faamemelo foi i le Au Paia ma faatauaina la latou faauoga. Sa manao foi o ia e fesoasoani i tagata atuatuvale ma le lē malamalama i o latou taimi o faafitauli, ma e le mafai ona ia lafoaia le Au Paia i le taimi nei.35

I le aso 29 o Tesema, sa tusi atu ai Tomasi ia Ioane Bernhisel ma se fuafuaga e faaleaogaina ai le lipoti a le au taitai. Sa ia faapea atu, “Ona o loo o’u iloaina lava le sootaga o le faaaloalo faapitoa ma le faauoga ia te oe, o le a ou sauni ai e lagolago atu ia te oe pe a e manao ai ou te faia.”

Ae sa ia uunaia le Au Paia e fai ni mea se lua: ia taofi le nanaina o faaipoipoga autaunonofo ae faamalamalama atu lea faiga i tagata lautele.36


I le mavae ai o se tausaga i Tubuai, na lagona e Luisa Pratt ma Karolaine Crosby ua lava lo la iloa o le gagana Tahiti ina ia faia ai e le aunoa ni fonotaga tatalo ma tamaitai o le Ekalesia. I nei fonotaga, sa usu faatasi e tamaitai ni viiga ma talatalanoa i le talalelei. Sa faasolo ina alolofa tele Luisa ma Karoline i tamaitai o le Ekalesia, ae maise lava o le Tupu Tamaitai o Pitomai, le faletua o le Tupu o Tamatoa o Tubuai.

Talu ai ona sa vave ona iloa e Ellen Pratt le gagana, sa masani ai ona faalagolago atu lona tina ma le uso o lona tina ia te ia e faaliliu mo i laua i fonotaga tatalo. Peitai, i le fonotaga i le aso 30 o Oketopa, sa usu ai e Karoline ma ni tamaitai Tubuai e toalua le viiga amata i le faaTahiti, ae o Luisa sa tuuina atu se lauga i le gagana [Tahiti].

O le autu a Luisa o le Tusi a Mamona. Ao lei faia le fonotaga, sa ia tusia lana tautalaga ma na faaliliuina e Peniamina Grouard i le faaTahiti. Ao faitau e Luisa le tautalaga, sa foliga mai na malamalama tamaitai sa i totonu o le potu ia te ia, ma mulimuli ane sa latou fai atu ia te ia e faamatala atili atu ia i latou e uiga ia sa Nifae anamua.

A o faateleina lona talitonu ia te ia lava i le faaTahiti, sa faateleina foi le naunautai o Luisa e faasoa atu le talalelei. I se tasi o aso, ao le’i leva ona mavae lona aso fanau na fasefuluiva i ai ona tausaga, sa ia aoaoina ai se vaega o tamaitai e uiga i papatisoga mo e ua maliliu, ma faateia ai o ia lava i le lelei o lana [tautala] faaTahiti. Sa tomanatu o ia e faapea, “E itiiti lava se mea tatou te iloa i mea e mafai ona tatou faia sei iloga tatou te faia ni taumafaiga ma’ea’ea.” “O le mavae ai o le faatumutumuga o lo’u olaga, na ou aoaoina se gagana fou.”37

O ni nai vaiaso mulimuli ane, i le aso 29 o Novema, na tuta ai le Ravaai i Tubuai a o agai atu i lona ala e asia isi atumotu. O se tasi o faifeautalai sa i ai i luga o le vaa o Iakopo Palauni, o lē sa toe avea foi ma pagota o le faigamalo a Farani i Tahiti. Sa taofia o ia i motu laiti o Anaa ina ua faalogo faifeau Farani o loo ia faamalosiauina le Au Paia iina e siitia atu i le Iunaite Setete. O le mafaufau ai e faapea o ana upu e faapolokiki, na taofia ai o ia e taitai Farani mo le faia o faaupuga e faaoso ai tagata ia tetee i taitai o Farani ma faasā ai o ia mai le atunuu.

Sa manatu Iakopo o le a faanofo o ia i luga o le Ravaai, ma ola ai i falaoa ma le vai, seia oo ina faaoso ese o ia i se motu na i fafo atu o le pulega a Farani. Peitai na ulufale atu le Tupu Tamaitai o Pitomai i le vaa ma valaaulia o ia e sau i le matafaga. “O lo’u motu lenei,” sa ia fai atu ai. “O le a ou nafa ma faafitauli uma e ono tulai mai.”

E sefulu aso na nofo ai Iakopo i Tubuai, ona alu ai lea e auauna atu i se motu na i fafo atu lava o le pulega a Farani. O le faatula’i ese o ia sa o se faamaoniga lea o le malosi atili o tuafono o le faigamalo a Farani, lea na toetoe a le mafai ai e faifeautalai mai atunuu i fafo o le tele o tapuaiga ona fai a latou galuega. O le lotovaivai ma le le fiafia, tuu atu i ai ma le misia o aiga, sa le’i umi ae lofituina ai le Au Paia mai le Iunaite Setete, ma sa tonu ia i latou ua oo i le taimi e toe foi ai i aiga.38

Sa iloa e Luisa e toatele le Au Paia faamaoni i Tubuai sa mananao latou te o faatasi i le Iunaite Setete. O Telii, o le uo mamae a le au Pratt, sa fuafua e malaga, peitai ane o tiutetauave i le motu na le mafai ai ona alu o ia. Sa manao foi Luisa e aumai ni isi o ana tamaiti aoga i le Aai o Sate Leki, ae sa le mafai ona faamatuu mai i latou e o latou matua e o. O isi o e na mananao e o, sa le lava ni tupe e totogi ai le malaga.

“Sa ta’u atu e Luisa i tamaitai i le fono tatalo o le aso 11 o Mati, “O le a matou talosaga e avatu outou i le Ekalesia pe a matou taunuu i [le Iunaite Setete].” “Ae mo le taimi nei, e ao ona outou tatalo mo outou lava ma mo i matou.”39

O le tolu o vaiaso mulimuli ane, sa faapotopoto ai tamaitai Tubuai mo la latou fono tatalo mulimuli ma Luisa ma Karolaine. Sa matuai ootia Karolaine i le iloa o le latou fonotaga faatasi mulimuli lea. Na mafai ona ia vaaia sa faanoanoa ni isi o tamaitai i le latou malaga ese. Ae sa faatumulia le fonotaga i le Agaga, ma sa saunoa tamaitai ma tatalo faatasi seia oo lava i le afiafi. Sa faatofa atu Luisa i ana tamaiti aoga ma tuu ai Telii e vaaia i latou. Sa tuuina atu e Karolaine i le Tupu Tamaitai o Pitomai se ie soosoo na ia faia, o lē sa tuuina atu foi ia te ia se ofu manaia lava.40

I le aso 6 o Aperila, 1852, na ulufale ai faifeautalai o Tubuai i le vaa o le Ravaai. Sa o mai le Au Paia o le motu i le matafaga e faatofā atu ia i latou, ma aumai ni mea taumafa mo le malaga. “Ia [outou] lototetele,” sa fai atu ai Luisa ia i latou. “O le a ou tatalo ia i ai se taimi i le lumanai e mafai ai ona outou o mai i le Ekalesia a Keriso i Amerika, i Siona i le vanu o Mauga Papa.” Sa fetagisi tagata uma, ma latou lululima mo le taimi mulimuli.

Na tuuvaa ese le Ravaai i le pe tusa o le fa i le aoauli. Sa asaina e le Au Paia i Tubuai le vasa i autafa o le vaa mo se mamao na latou mafaia ai, ma faamanuia atu i faifeautalai. A o seesee malie atu le vaa i vai malū, ma ua mou atu le motu mai le vaai, sa mafai ona faalogoina e faifeau iuleo o le faatofā mai o le Au Paia i luga o le matafaga.

‘Ia ora na ‘outou.” Ia i ai ia te outou le filemu.41


O ni nai masina mulimuli ane, sa feiloai ai Polika ma ana faufautua vavalalata i le Aai o Sate Leki. E faafetaia Tomasi Kane, Ioane Bernhisel, ma Jedediah Grant, ua uma ai le feeseeseaiga ma taitai o le teritori. Sa tumau pea ona avea Polika ma kovana, ma na auina atu ni taitai fou o le malo e suitulaga ia Brocchus ma isi o e na tuua Iuta. Ae sa le’i faia lava e taitai o le Ekalesia se faamatalaga aloaia e uiga i faaipoipoga autaunonofo, e pei ona uunaia ai i latou e Tomasi e fai.

Sa mafaufau loloto Polika i se auala lelei e faalauiloa atu ai lea faiga. Faatasi ai ma le faavaeina mautu o lona laumua i Iuta, sa le’i i ai lava se taimi na malosi atu ai le Ekalesia. E le gata i lea, ua i ai nei i le faaipoipoga faaautaunonofo se matafaioi tutotonu i olaga o le toatele o le Au Paia, na aafia tele ai le auala na latou malamalama ai ia latou sootaga faafeagaiga ma le Atua ma o latou aiga. O le taofiofia umi faalilolilo o le faiga sa foliga mai na faigata ma lē talafeagai. Na oo i le taimi tatau e faailoa faalauaitele atu ai faaipoipoga autaunonofo, ma sa tonu ia i latou e faamalamalama atoatoa atu lea faiga i le Au Paia ma le lalolagi lautele i se konafesi e lua aso sa loma e faatatau i le galuega faafaifeautalai.42

Sa amatalia le konafesi i le aso 28 o Aokuso, 1852. I le aso lena na valaauina ai e le Au Peresitene SIli ni alii e 107 i ni misiona i Initia, Siam, Saina, Aferika i Saute, Ausetalia, Jamaica, Barbados, ma isi atunuu i salafa o le kelope. “O misiona o le a matou valaauina i ai tagata i le taimi o le konafesi lenei o le a, o se mea masani, le uumi tele,” o le talasua atu lea a Siaosi A. Samita. “Atonu o le umi pe a o le tolu i le fitu tausaga o le a aluese ai se alii mai lona aiga.”43

I le avea ai ma ni faifeautalai, sa faamoemoeina latou te aveina atu le talalelei a Iesu Keriso i tagata o le lalolagi. “Ia avea le upumoni ma le amiotonu ma a outou anavatau,” sa fautua atu ai Heber Kimball, “ma ‘aua le o atu i le lalolagi mo se isi lava mea, ae ia na’o le talai atu o le talalelei, atinae le malo o le Atua, ma faapotopoto mai mamoe i le lafu.”44

O le aso na sosoo ai, sa tulai ai Orson Pratt e tuuina atu i le Au Paia se lauga e faatatau i faaipoipoga autaunonofo. O ana upu o le a lolomiina i le Deseret News, ma o le a vave ona toe lolomi lana lipoti e isi nusipepa i le salafa o le lalolagi. Sa mamanu e Orson le lauga ia aoao ai faifeautalai i aoaoga faavae autu o le faaipoipoga autaunonofo, ina ia mafai ona latou aoao atu ma puipuia le faiga a o auauna atu ai i le galuega faamisiona.45

Sa folafola atu e Orson mai le tulaga e faapea, “Ua talia e le Au Paia o Aso e Gata Ai le aoaoga faavae o avā e tele o se vaega o la latou tapuaiga faalelotu.” “E tatau ona tatou taumafai e tuuina atu i luma o lenei faapotopotoga malamalama nisi o mafuaaga ma aisea ma pogai.”46

Sa saunoa o ia mo le isi lua itula na sosoo ai, na faaaoga ai lona lava malamalamaaga e uiga i lea tu ma aga. E itiiti ni faamatalaga faaleaoaoga faavae e uiga i faaipoipoga autaunonofo na tuuina mai i tusitusiga paia. O loo ta’u mai i le Tusi Paia e uiga i alii ma tamaitai amiotonu, e pei o Aperaamo ma Sara, o e na mulimuli i le mataupu faavae ae na itiiti ni mea na faaalia mai e uiga i le pogai na latou faia ai faapea. Ae peitai, i le Tusi a Mamona, o loo faamalamalama mai ai o nisi o taimi na poloaiina ai e le Atua ia tagata e fai faaipoipoga autaunonofo ina ia maua ai ni fanau ia te Ia.47

Sa aoao atu e Orson le faapotopotoga e faapea, o le faaipoipoga autaunonofo e le o le tuinanau i feusuaiga, e pei ona manatu ai le toatele o tagata i fafo atu o le Ekalesia, ae e faatatau i le fesoasoani e faataunuu le galuega e faavavau a le Atua i le lalolagi. E i ai taimi, sa fai atu ai Orson, na faatonuina ai e le Alii Lona nuu e fai faaipoipoga autaunonofo e faatoatele ma faauluola ai le lalolagi, faasoa atu folafolaga ma faamanuiaga o le feagaiga faaAperaamo, ma aumai ai le toatele o fanau agaga a le Tama Faalelagi i le lalolagi. I nei aiga, o fanau faapena e mafai ona aoaoina le talalelei mai matua amiotonu ma tutupu a’e ai e fesoasoani e faatu le malo o le Atua.48

Sa ta’ua foi e Orson e faapea, sa pulea e le Alii lea tu ma aga i ni tulafono maumaututu. E na’o le perofeta lava na umia ki i le feagaiga o le faaipoipoga, ma e leai se isi e mafai ona faatinoina se faaipoipoga autaunonofo e aunoa ma lana faatagaga. Ma le isi, o i latou o e na faataunuuina faaipoipoga autaunonofo, sa faamoemoeina e tausisia a latou feagaiga ma ola i ni olaga amiotonu.49

“E itiiti lava ni mea e mafai ona tatou talanoa i ai e uiga i lenei mataupu maoae,” sa fai atu ai Orson ao ia faaiuina lana tautalaga. Sa ia tautino atu, o Au Paia faamaoni o ni suli ia i mea uma o loo i ai i le Atua. O le osia ma le tausia o feagaiga e faavavau o le faaipoipoga, e mafai ai ona latou tausia ni aiga e pei le toatele o oneone o le matafaga.

“Ua lagona lava lo’u fia fai atu aleluia i Lona suafa maoae ma paia,” na saunoa atu ai Orson, “aua o loo nofotupu o Ia i lagi, ma o le a Ia faaeaina Lona nuu ia nonofo faatasi ma Ia i luga o nofoalii o mana, e nofotupu e faavavau faavavau lava.”50


O se taimi mulimuli ane o lena aso, sa saunoa atu ai Polika i le Au Paia e uiga i faaaliga. Sa ia ta’ua nisi o faaaliga a le Alii ia sa faigata ona talia i le taimi muamua na faaali mai ai. Sa ia ta’ua lona lava tauivi, i le luasefulu tausaga na muamua atu, e talia le faaaliga a Iosefa Samita e uiga i le olaga pe a mavae le oti ma malo o mamalu e tolu.51

“O le taimi muamua lava na ou faalogo i ai, sa matuai fouvale lava ma faatu’iese i a’u aoaoga ma tu ma aga,” sa ia tautino atu ai. “Ou te le’i tetee i ai, ae sa le mafai ona ou malamalama i ai.” Sa tuputupu a’e lona faatuatua i le faaaliga a o ia sailia le faamaninoga mai le Alii. “Ou te mafaufau ma tatalo, faitau ma mafaufau, tatalo ma manatunatu loloto,” sa ia ta’u atu ai i le Au Paia, “seia oo ina ou iloa ma malamalama atoatoa i ai mo a’u lava, e ala i faaaliga a le Agaga Paia.”52

Ona molimau atu lea o Polika e uiga i le faaaliga ia Iosefa Samita i faaipoipoga e faavavau, ma molimau atu o loo faaali mai pea e le Atua ia Ana fetalaiga i le Ekalesia. “Ana faapea na alagatatau ona tusia ia mea, o le a faapea ona tatou tusitusi i taimi uma lava,” sa ia saunoa atu ai. “Ae peitai, tatou te mananao ia ola tagata ina ia maua e i latou lava ia faaaliga, ona fai lea o le galuega ua valaauina i tatou e fai. Ua lava lena mo i tatou.”53

Ina ua uma lea, ona faitau atu ai lea e le failautusi a Polika, o Tomasi Bullock, ia le faaaliga a le Alii e uiga i faaipoipoga autaunonofo i se aofia toatele lava. O le toatele o le Au Paia, e aofia ai i latou o e na faia faaipoipoga autaunonofo, sa le’i faitau muamua i le faaaliga. O nisi sa olioli i le iloaina ua iu ina mafai ona latou folafola saoloto atu le mataupu faavae i le lalolagi.54

I le taimi lava lea ina ua uma le konafesi, na fono ai faifeautalai fou na faatoa valaauina ina ia maua faatonuga ae latou te le’i o ese atu e talai i konetineta uma lava ua aināina. Sa faatumulia le potu i le fiafia a o mafaufau ia alii e uiga i le galuega a le Alii ua taavale atu i luma ma se malosiaga fou. O le toeitiiti ai uma le taumafanafana, sa tau leai se taimi latou te faamaimauina.

“Ou te manao ia outou o atu i se vave e mafai ai,” na saunoa atu ai Polika i faifeautalai, “ina ia outou te’a ese atu ma fanua laugatasi a’o le’i toulu mai le kiona.”55