Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Sōsiua ko e Palōfitá


“Sōsiua ko e Palōfitá,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá (2022)

“Sōsiua ko e Palōfitá,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Motuʻá

Teutalōnome 10; 3134; Sōsiua 1; 3–6; 10–11; 2124

Sōsiua ko e Palōfitá

Ko ha sivi fakaʻosi kimuʻa pea hū ki he fonua ʻo e talaʻofá

ʻĪmisi
lotu ʻa Sōsiuá

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sōsiua ke hoko ko e palōfita foʻou hili hono ʻave e palōfita ko Mōsesé ki langí. ʻI he kei nofo kemi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he veʻe Vaitafe Soataní, naʻe folofola ange e ʻEikí kuo taimi ke nau hiki ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Teutalōnome 34:1–9; Sōsiua 1:1–4; ʻAlamā 45:19

ʻĪmisi
kakai faiangahala ʻi Kēnaní

Naʻe ʻi Kēnani ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻe nofo ai ha kakai faiangahala. Naʻe folofola e ʻEikí kia Sōsiua ke ne tuʻumaʻu pea loto-toʻa. ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí e fonua ko Kēnaní.

Sōsiua 1:1–9

ʻĪmisi
Kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Soataní

Naʻe tānaki ʻe Sōsiua ha kau tau. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ke nau ʻave e ongo maka ʻo e Fekau ʻe Hongofulú mo e ngaahi folofola kehé. Naʻe fata ʻe he kau taulaʻeikí e ngaahi meʻa toputapú ni ʻi ha puha naʻe ui ko e puha ʻo e fuakavá. Naʻe teuteu leva e kau taú ke kolosi ʻi he Vaitafe Soataní. Naʻe loloto e vaitafé pea hou.

Teutalōnome 10:5; 31:25–26; Sōsiua 1:10–11; 3:1–11

ʻĪmisi
Sōsiua ko e palōfitá

Naʻe palōmesi ʻa Sōsiua ki he kakai ʻIsilelí ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke kolosi ʻi he vaitafé.

Sōsiua 3:10–13

ʻĪmisi
mavaeua e vaí ʻi he vaʻé

Naʻe kole ʻe Sōsiua ki ha kau taulaʻeiki ʻe toko 12 ke fata e puha ʻo e fuakavá pea laka atu ki he loto vaí. ʻI he tuʻu pē ʻa e kau taulaʻeikí ʻi he vaitafé, naʻe mavaeua ʻa e vaí.

Sōsiua 3:12–17

ʻĪmisi
Ko e fata ʻe he kau ʻIsilelí e puha ʻo e fuakavá ʻi he vaitafe mōmoá, ko e tānaki ʻe ha niʻihi ha ngaahi foʻi maká

Naʻe kolosi e kau ʻIsilelí ʻi he vaitafé ʻi ha kelekele mōmoá. Naʻe kole ʻe Sōsiua ki he kakai ʻIsilelí ke toʻo ha foʻi maka ʻe 12 mei he vaitafe mōmoá. Naʻá ne fokotuʻutuʻu e ngaahi foʻi maká ke fakamanatu ki he kau ʻIsilelí e mana ʻa e ʻEikí he ʻaho ko iá.

Sōsiua 3:17; 4:1–24

ʻĪmisi
laka ʻa e kakai ʻIsilelí ki he koló

Naʻe taki ʻe Sōsiua e kau tau ʻIsilelí ki he fonua ko Kēnaní. Ne nau aʻu ki ha kolo naʻe ui ko Selikō. Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito e koló pea naʻe ʻi ai hano ngaahi holisi māʻolunga. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Sōsiua e founga ke ikunaʻi ai ʻa Selikoó. Naʻá ne pehē ʻoku totonu ke laka takai e kakai ʻIsilelí ʻi Selikō ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha ʻaho ʻe ono. Naʻe talangofua ʻa Sōsiua ki he ʻEikí.

Sōsiua 5:13–15; 6:1–5

ʻĪmisi
kau taulaʻeiki ʻoku nau fua e puha ʻo e fuakavá, mo ha niʻihi kehe ʻoku puhi e ngaahi meʻatuí.

Naʻe talaange ʻe Sōsiua ki he kau taulaʻeikí ke nau fata e puha ʻo e fuakavá ʻi muʻa ʻi he kau ʻIsilelí. Naʻe laka takai e kau taú ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi Selikō, pea naʻe ifi ʻe ha kau taulaʻeiki ʻe toko fitu ʻenau meʻatuí. Naʻe fakalongomate kotoa e toenga ʻo e kau ʻIsilelí.

Sōsiua 6:6–14

ʻĪmisi
kaila ʻa e kau ʻIsilelí, holo ʻa e holisí

ʻI he ʻaho hono fitú, kuo laka takai tuʻo fitu e kau taú ʻi Selikō. ʻI hono ifi ʻe he kau taulaʻeikí ʻenau meʻatuí, naʻe talaange ʻe Sōsiua ki he kau ʻIsilelí ke nau kaila. Fakafokifā pē kuo holo e holisi ʻo Selikoó ki he kelekelé, pea naʻe maʻu ʻe he kau tau ʻa Sōsiuá e koló.

Sōsiua 6:15–16, 20

ʻĪmisi
Ko e lea ʻa Sōsiua ki he kakai ʻi he koló

Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí e kakai ʻIsilelí, ʻo hangē ko ʻEne talaʻofá. Naʻe hokohoko atu hono ikunaʻi ʻe he kau tau ʻa Sōsiuá e fonua ko Kēnaní, pea kamata ke nofo ai ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fakamanatu ange ʻe Sōsiua kiate kinautolu e ngaahi mana mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí. Naʻá ne kole ki he kakai ʻIsilelí ke nau fili ke tauhi ki he ʻEikí.

Sōsiua 10:42; 11:23; 21:43–45; 24:15