‘Inisititiuti
Vahe 1: Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2


Vahe 1

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

“Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā fakalangi mo e ngaahi tala fakahā fakalaumālie naʻe fai mai ki hono fokotuʻu mo hono puleʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, palakalafi 1). Naʻe maʻu ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi ʻo kinautolu ne nau fetongi iá pea ko “ha fakaafe ki he kakai fulipē ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku folofola mai kiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau lelei fakatuʻasinó mo honau fakamoʻui ʻi he taʻengatá” (talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, palakalafi 1).

ʻOku hā ʻi he vahe motuʻa taha ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi lea naʻe fai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻi he 1823, ʻi he taimi naʻe nofo ai e fāmili Sāmitá ʻo ofi ki Palemaila, Niu ʻIoké. Lolotonga e ʻaʻahi ko iá, naʻe vahevahe ai ʻe Molonai ha ngaahi kikite mahuʻinga mei he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, ʻo kau ai ha kikite mei he tohi ʻa Malakaí fekauʻaki mo e misiona ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá kuo talaʻofa ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e kikite ko iá, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2, ʻoku mahuʻinga ia ke mahino kiate kitautolu e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke huhuʻi ʻEne fānaú.

Konga kimui ʻo e 1816Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá mei Veamoni ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1820Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita.

21–22 ʻo Sepitema, 1823Naʻe ʻaʻahi ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2).

19 ʻo Nōvema, 1823 Naʻe pekia ʻa e taʻokete ʻo Siosefa Sāmita ko ʻAlaviní.

18 ʻo Sānuali, 1827Naʻe mali ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha fakahinohino fakalangi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí, pea mo e ngaahi fie maʻu mo e ngaahi fatongia ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui. Naʻe hiki ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻe ha kau tangata tohi, naʻe faʻa hiki ia ʻi ha ʻū laʻipepa kehekehe pē pea toki hiki tatau kimui ange ki ha ngaahi tohi lekooti naʻe haʻi fakataha.

ʻI Nōvema 1831, naʻe fakataha ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha konifelenisi ʻa e kaumātuʻá ʻi Hailame, ʻOhaiō. Naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi ko ʻení ke fakatahatahaʻi mo pulusi ha ngaahi fakahā ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ki ha voliume naʻe ui ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Naʻe ui ʻa Uiliami W. Felipisi ke ne hoko ko ha “tangata pulusi tohi maʻá e siasí” (T&F 57:11), pea naʻe ʻave ki ai ha tatau ʻo e ngaahi fakahaá ki Tauʻatāina, Mīsuli, ke paaki. ʻI he mei kakato ʻa e ngāue ki hono pulusí ʻi Siulai ʻo e 1883, naʻe ʻohofi ai ʻe ha kau fakatanga ʻa e fale paaki ʻo Felipisí pea fakaʻauha ʻa e falé, mīsini pākí, pea mo e konga lahi ʻo e ngaahi tatau ʻo e fakahā naʻe ʻosi pākí. Naʻe ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui, kau ai ha ongo finemui ʻe toko ua—Mele ʻElisapeti Lōlini mo hono tokoua ko Kalolainé—ne na lava ʻo fakahaofi ha konga ʻo e ngaahi peesi naʻe ʻosi pākí, pea neongo naʻe taʻekakato, ka naʻe lava ʻo fakatahaʻi ha konga siʻi ʻo e ngaahi tatau ʻo e tohí.

ʻI he 1835, naʻe paaki ai e konga hono ua ʻo e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmita naʻe fakatahatahaʻí pea naʻe ui ia ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe ʻi he pulusinga ko ʻení ha ngaahi fakahā ʻe 103 mo ha talamuʻaki. Naʻe kau foki ai e Lectures on Faith (Ngaahi Malanga ʻi he Tuí), ʻa ia ko ha ngaahi akonaki fakalotu ʻe fitu naʻe fakahoko ʻi he Akoʻanga ʻo e Kaumātuʻá lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1834–1835. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e ʻuluaki pulusinga ko ʻení ki ha ongo konga ʻe ua: konga 1 (tokāteline)—ko e Lectures on Faith (Ngaahi Malanga ʻi he Tuí); konga uá (ko e ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekaú)—ko e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others [2016], 382–96.) Naʻe toʻo ʻa e Lectures on Faith (Ngaahi Malanga ʻi he Tuí) mei he pulusinga ʻo e 1921 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e ngaahi pulusinga hokohoko mai aí koeʻuhí ko ha ngaahi akonaki pe lēsoni fakalotu ia naʻe ʻikai foaki mai ia ko ha ngaahi fakahā ki he Siasí.

ʻI hono paaki e ngaahi pulusinga kimui ange ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe toe tānaki mai mo ha ngaahi fakahā foʻou, pea naʻe ʻi ai mo ha fanga kiʻi liliu iiki ʻi he ngaahi pulusinga ko ʻení ki he founga hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi fakahaá. ʻI he 1981, naʻe paaki ʻe he Siasí ha pulusinga foʻou ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻo e “folofola ʻe tolu kuo fakatahaʻí” (ko e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá) mo ha fakalahi ki he ngaahi futinoutí mo e ngaahi potufolofola fakafekauʻakí mo ha fakahokohoko fakamotuʻalea foʻou. ʻI he taimi ko iá, ne tānaki atu e mata meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1836 ki he puleʻanga fakasilesitialé pea mo e mata meʻa-hā-mai ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1918 ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo hoko ia ko e vahe 137 mo e 138. Naʻe tānaki atu foki ki ai mo ha ongo fanongonongo fakamafaiʻi ʻe ua: (1) ko e Tuʻutuʻuní, naʻe fakahoko ia ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, ʻo fanongonongo ai hono taʻofi ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí, pea (2) ko ha fanongonongo mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ha fakahā naʻe maʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo fakaʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé ke maʻu ʻe he kāingalotu houʻeiki tangata moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí. Naʻe toe fakaleleiʻi foki ʻi he pulusinga 1981 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e talateú, ʻa ia naʻe ui ko e Talateu Fakamatalá talu mei he pulusinga ʻo e 1921. Naʻe ʻomi ʻe he talateu ne toe fakaleleʻí ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e natula mo e taumuʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻI he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 2013, naʻe fanongonongo ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha pulusinga fakamuimui ange ʻo e folofolá ne fakaleleiʻi ʻi he lea faka-Pilitāniá. Fakataha mo e ngaahi fakatonutonu ki he sipelá, ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakalelei naʻe fai ʻi he pulusinga ko ʻeni ʻo e folofolá ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi tokoni ki hono ako ʻo e folofolá pea ʻi he ngaahi ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe toe fakahingoa foki e Talateu Fakamatala ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e Talateú pea naʻe fakakau ai mo ha fakaikiiki kehe fekauʻaki mo e ngaahi pulusinga kimuʻá kae pehē ki he ngaahi ʻuhinga ki hono toe fakaleleiʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki ha pulusinga foʻoú.

ʻĪmisi
Mape 1: Tuʻuʻanga Fakasiokālafi ʻo e Ngaahi Vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā naʻe foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e niʻihi ne nau fetongi iá

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. “Ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā fakalangí”

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā fakalangi lahi naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe foaki e ngaahi fakahā ko ʻení ʻe he laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi mata meʻa-hā-mai (vakai, T&F 76; 137138), ʻaʻahi fakalangí (vakai, T&F 2; 13; 27110), ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí (vakai, T&F 3; 6–7; 11; 14–17), pea mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe maʻu e ngaahi fakahaá ko ha ola ʻo e ngaahi fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he Palōfitá ʻi heʻene ngāue ki hano liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú (vakai, T&F 35; 73; 76–77; 86; 91132). Naʻe maʻu e ngaahi fakahā kehé lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ko e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí pea mo hono langa hake ʻo Saioné.

ʻĪmisi
Joseph Smith Birthplace Monument and Memorial

ʻOku ofi ki he maka fakamanatu ko ʻeni ʻi Seiloni, Veamonitií, ʻa e ʻapi naʻe fāʻeleʻi ʻai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1805.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e mahuʻinga ʻo e tohi folofola fakaonopooni ko ʻení ʻo pehē:

“ʻOku makehe ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi heʻetau ngaahi tohi folofolá. Ko e konisitūtone ia ʻo e Siasí. Neongo ne maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuo tohi pea mo e ngaahi fakamatala ʻi he tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mei he ngaahi tupuʻanga kehekehe, ka ko e lahi taha ʻo e tohí ko ha fakahā ne ʻomi ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení.

“ʻOku kamata ʻaki pē ʻa e ngaahi fakahaá ni ha folofola mālohi ʻo e ngaahi taumuʻa fakalūkufua ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakafoki mai ʻo ʻEne ngāue fakaofó ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní. …

“ʻOku hanga ʻe he kamataʻanga fakaʻeiʻeiki ko ʻení ʻo akoʻi mai ha fakamatala fakatokāteline fakaofo moʻoni, ʻa ia ʻoku haʻu tonu mei he vai mapunopuna ʻo e moʻoni taʻengatá. Ko e niʻihi ko e ngaahi fakahā fakahangatonú, ko e fekau ʻa e ʻEikí ki Heʻene palōfitá. Ko e niʻihi ʻoku fakamatala ia ʻi he lea ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne tohi pe lea ʻaki ʻi hono tākiekina ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe toe kau ʻi heʻene fakamatalá ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. ʻI heʻetau vakai fakakātoa ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he tohí ni, ʻoku kau ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi founga ngāue ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. …

“ʻOku fakaofo ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku fakamatala ki ai ʻa e tohí ni. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi founga fekauʻaki mo hono puleʻi ʻo e Siasí. ʻOku fokotuʻu mai ai ʻa e ngaahi lao makehe mo fakaofo kau ki he moʻui leleí, mo ha ngaahi talaʻofa fakatuʻasino mo fakalaumālie foki. ʻOku fakamatalaʻi ʻa e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá ʻi ha founga ʻoku ʻikai toe maʻu ʻi he folofolá. ʻOku fanongonongo ai mo e ngaahi monū mo e ngaahi tāpuaki—ngaahi fakangatangata mo e ngaahi faingamālie—ʻo e nāunau ko ia ʻe tolú, ʻo makatuʻunga ʻi he fakamatala nounou ko ia ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e nāunau ʻo e laʻaá, māhiná, pea mo e ngaahi fetuʻú. ʻOku fakamatalaʻi foki ai ʻa e fakatomalá ʻi ha lea mahino mo ongo moʻoni. ʻOku hā ai mo e founga totonu ʻo e papitaisó. ʻOku fakamatalaʻi ai ʻi ha lea ʻoku mahinongofua ki he kakai kotoa pē ʻa e natula ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa ia kuo laui senituli ʻa e fifili ki ai ʻa e kau mataotao fakateolosiá. ʻOku fakamahinoʻi ai ʻa e fono ʻa e ʻEikí ki he founga hono maʻu mai mo ngāue ʻaki ʻa e paʻangá ki hono fakalele ʻo e Siasí. ʻOku fakahā ai ʻa e ngāue maʻá e kau pekiá ke tāpuekina ai ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he toʻu tangata kotoa pē” (“The Order and Will of God,” Ensign, Jan. 1989, 2, 4).

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ko ʻení, ko ha taha ia ʻo e ngaahi tohi folofola kuo fakangofua ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke hoko ko ha folofola. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakahā mo e ngaahi tohi fakalaumālie ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha fakamoʻoni mālohi ki he ngāue taʻetūkua ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē ʻoku ngāue fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻomi e kakaí kia Kalaisi pea ki Hono puleʻangá:

“ʻOku fakatahaʻi ʻa e ongo tohi folofola maʻongoʻongá ni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ko ha ngaahi fakahā mei he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻi he taumuʻa ke tānaki mo teuteuʻi Hono kakaí ki he hāʻele ʻangaua mai ʻa e ʻEikí. …

“ʻOku takitaha fai ʻe he ongo folofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha fakamoʻoni mālohi mo pau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku meimei ke akoʻi ʻe he peesi kotoa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi fekauʻaki mo e ʻEikí—ʻa ʻEne ʻofa lahi ki Heʻene fānaú mo ʻEne feilaulau fakaleleí—pea mo akoʻi kitautolu he founga ke tau moʻui aí ke tau lava ʻo foki kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní.

“ʻOku ʻi he ongo tohi folofola maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ʻilo mo e mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻi ha tuʻunga moʻui ʻoku lelei ange ʻi ha kuonga ʻo e faiangahala mo e kovi lahi. Ko kinautolu ʻoku nau lau fakalelei mo faʻa lotua ʻa e ngaahi peesi ʻo e ongo tohi ko ʻení, te nau maʻu ha fakafiemālie, faleʻi, fakahinohino, pea mo e mālohi pulipulia ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí.

ʻOku hoko ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e fetuʻutakiʻanga mālohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngāue ʻoku hokohoko ʻi hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ʻoku nau fetongi iá.

“ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki he ngāue fakatemipalé, ngaahi fāmili taʻengatá, tuʻunga ʻo e ngaahi nāunaú, faʻunga ʻo e Siasí, pea mo ha ngaahi moʻoni maʻongoʻonga kehe ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. …

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e ‘maka-tuʻu-loto’ ia ʻo ʻetau tui fakalotú pea ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e maka tumuʻakí ia, fakataha mo e hokohoko mai ʻo e fakahaá. Kuo ʻosi fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne tali ʻo e maka-tuʻu-lotó mo e maka-tumuʻakí fakatouʻosi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻĒsela Tafu Penisoni [2014], 155–56).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻa e founga ʻoku fakatupulaki ai ʻe he ngaahi fakahā ʻoku foaki mai ʻi hotau kuonga fakakosipelí, ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo pehē: “ʻOku ou pehē ai ki hoku ngaahi tokouá ʻoku ʻi he tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni nāunauʻia taha kuo faifaiangé pea fakahā ki he māmaní, kuo fakahā ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo kakato ange mei honau tuʻunga ne muʻaki fakahā ai kimuʻa ʻi he māmaní; pea ko e meʻá ni, ko hono fakahoko ia ʻo e talaʻofa ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ʻe fakahā ʻa mui ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa ki he māmaní ne fūfuuʻi talu mei hono faʻu ʻo e māmaní; pea kuo fakahā kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo fou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 50).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ko e konga lahi ʻo e folofolá naʻe foaki pē ia ki he kakai ʻi he kuonga muʻá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tautefito hono foaki maí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuonga fakakosipelí. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau ʻi he māmaní ʻi he kuongá ni. Ko ʻetau tohi ia. Ko e tohi ia ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku mahuʻinga ange ia ʻi he koulá, ʻoku pehē ʻe he Palōfita [ko Siosefa Sāmitá] ʻoku totonu ke tau mataʻikoloa ʻaki ia ʻo mahulu hake ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní kotoa” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:199).

ʻĪmisi
Revelation Book 1 and quill pen

Ko e Tohi Fakahā 1, ʻa ia naʻe hiki ki ai ʻe Sione Uitemā ha niʻihi ʻo e ngaahi fuofua fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI he taimi naʻe fakakaukau ai e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi ʻi Nōvema ʻo e 1831 ke fakatahatahaʻi e ngaahi fakahaá pea fokotuʻutuʻu kinautolu ke pulusí, naʻe teuteuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakamatala ʻo ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e tupuʻanga fakalangi ʻo e ngaahi fakahaá (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 110–14). Naʻe fakahaaʻi ʻe kinautolu naʻe ʻi aí ʻenau loto-fiemālie ke fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ngaahi fakahaá. Mahalo naʻe ʻamanaki ke pulusi e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he konga kimui ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻo hangē ko hono fakakau e ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú ʻi he ngataʻanga ʻo e pulusinga 1830 ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai ʻasi e fakamatala ʻo e fakamoʻoní ʻi he ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Mahalo ko hono ʻuhingá he naʻe taʻofi ʻa e pulusí ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai e fale pākí. Naʻe fakakau e fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ʻaho 21 ʻo Sepitema, 1823, fakafuofua ki ha taʻu nai ʻe tolu mei hono maʻu e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe lotu ʻa e tamasiʻi taʻu 17 ko Siosefa Sāmitá ki ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá ʻi heʻene feinga ke ʻilo hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e tali ki he lotu ko ʻení, naʻe hā mai ai ha talafekau fakalangi ko hono hingoá ko Molonai ʻo fakahā ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa Siosefa ke ne fai (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29–33). Hili ʻene fakamatala fekauʻaki mo hono maʻu ha lekooti fakakuonga muʻa ʻoku hiki ʻi ha ʻū luaʻi peleti koulá, naʻe lau ʻe Molonai ha ngaahi veesi folofola mei he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, kau ai mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā ʻa Malakai fekauʻaki mo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá (vakai, Malakai 4:5–6). Naʻe fakakau ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻa Malakaí ʻi he hisitōlia fakamafaiʻi ko ʻení, ʻa ia naʻá ne kamata teuteu ʻi he 1838. Naʻe toki fakakau ha ngaahi konga ʻo e talanoa ko iá ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39) pea naʻe fakakau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo kamata ʻi he pulusinga ʻo e 1876. ʻOku fakamoʻoniʻi e mahuʻinga ʻo e kikite ko ʻení ʻi he lahi ʻene toutou ʻasi ʻi he ngaahi tohi folofola kuo fakangofuá (vakai, Malakai 4:4–6; Luke 1:17; 3 Nīfai 25:5–6; T&F 2; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39). ʻI hono fakahokohokó, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 ko e vahe motuʻa taha ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻĪmisi
Mape Fika 4: Palemaila-Manisesitā, Niu ʻIoke 1820–31

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

ʻOku hā ha ʻāngelo kia Siosefa Sāmita ko ha tali ki heʻene lotú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1–3. Ko ʻIlaisiā ko e palōfitá

Naʻe fakahoko ʻe he palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ko ʻIlaisiaá ha fatongia mahuʻinga ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻasi hono hingoá ʻi ha ngaahi vahe lahi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vakai, T&F 2:1; 27:9; 35:4; 110:13–16; 128:17; 133:55; 138:46–48). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻIlaisiā mo e ʻuhinga naʻá ne toe foki mai ʻi hotau kuongá:

“Ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia ne fakafou mai ai ha ngaahi mana lalahi. Naʻá ne tāpuni ʻa e langí ʻo ʻikai ke tō ai ha ʻuha ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe 3½. Naʻá ne fakatupu ʻo lahi e mahoaʻa mo e lolo ʻa ha uitou. Naʻá ne fokotuʻu ha tamasiʻi mei he maté, pea ʻi haʻane poleʻi e kau palōfita ʻa Pealí, naʻá ne ui ke tō mai ha afi mei he langí. (Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17–18.) ʻI he fakaʻosinga ʻo e ngāue ʻa ʻIlaisiā ʻi māmaní, naʻá ne ‘ʻalu hake ʻi he ʻahiohio ki he langí’ (2 Ngaahi Tuʻi 2:11) pea naʻe liliu ia.

“ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e mālohi faisila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ko ia ʻa e palōfita fakamuimuitaha naʻá ne maʻu ia kimuʻa he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí’ (Bible Dictionary, ‘Elijah’). …

“Naʻe hā ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese (vakai, Mātiu 17:3) peá na foaki ʻa e mafaí ni kia Pita, Sēmisi, mo Sione. Ne toe hā ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese mo ha niʻhi kehe ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836 ʻi he Temipale Ketilaní, ʻo na foaki ʻa e ngaahi kī tatau kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele” (“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 24).

ʻĪmisi
exterior of the Smith family log home, Palmyra, New York

Ko e fale ʻakau ʻo e fāmili Sāmitá ne toe langá, ʻi he Kolo ko Palemailá, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻe hā ai e ʻāngelo ko Molonaí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1. “Te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí”

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836, naʻe ʻosi maʻu ʻe Siosefa Sāmita ia mo ʻŌliva Kautele e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he nima ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné (ʻi he vahaʻataimi Mē–Sune 1829). Naʻe ʻuhinga e talaʻofa ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakahā … ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā” (T&F 2:1) ki he ngaahi kī ʻo e mālohi faisila ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe foaki kia Siosefa mo ʻŌliva ʻe ʻIlaisiā ʻi heʻene ʻaʻahi ki he Temipale Ketilaní (vakai, T&F 110:13–16).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻa e fuʻu fie maʻu ko ia ke ʻaʻahi mai ʻa ʻIlaisiā ke tokoni kiate kitautolu ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

“Ko e laumālie, mālohi, mo e uiuiʻi ʻo ʻIlaisiaá ʻoku mou maʻu ai ʻa e mālohi ke maʻu e ngaahi kī ʻo e fakahaá, ngaahi ouaú, ngaahi mafaí, ngaahi mālohí pea mo e ngaahi fakakoloa ʻo e kakato ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní; pea ke tali, maʻu, mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo aʻu ki hono liliu ʻo e loto ʻo e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku ʻi he langí. …

“… Ko e hā ʻa e tuʻunga mo e ngāue ko ʻeni ʻa ʻIlaisiaá? Ko ha taha ia ʻo e ngaahi kaveinga maʻongoʻonga mo mahuʻinga taha kuo fakahā ʻe he ʻOtuá. Te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiā ke fakamaʻu ʻa e fānaú ki he ngaahi tamaí, pea mo e ngaahi tamaí ki he fānaú. …

“Ko ʻeni: Ko e tokāteline pe mālohi fai fakamaʻu ʻo ʻIlaisiaá ʻoku peheni:—Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e mālohi ke fakamaʻu ha meʻa ʻi māmani pea mo langi, pea ta ʻoku totonu ke tau fakapotopoto. Ko e ʻuluaki meʻa ke faí, ke ke ʻalu ʻo fakamaʻu ʻi māmani ho ngaahi fohá mo ho ngaahi ʻofefiné kiate koe, pea mo koe ki hoʻo ngaahi kuí ʻi he nāunau taʻengatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 358–60).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻaʻahi mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he 1836 ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻe lava ke maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

“Ko e misiona ʻo ʻIlaisiaá ʻa e mālohi faisilá. Naʻá ne maʻu e ngaahi kī ʻoku lava ke silaʻi fakataha ai e ngaahi mātuʻá pea silaʻi e fānaú ki he ngaahi mātuʻá. Naʻá ne foaki e ngaahi kī ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Pea ʻoku ʻaonga foki ia ki he kau pekiá kae ʻumaʻā e kakai moʻuí talu mei he hāʻele mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

“… Ka ko e hā koā hono misiona ki he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní? Ke fakafoki mai ʻa e mālohi mo e mafai naʻe tomuʻa foaki ki he tangatá ʻi he māmaní ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki he fakamoʻui mo e hākeakiʻi kakato ʻo e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakafoki mai ki māmani ʻa hono kakato ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻaki hono foaki ia ki he kau palōfita fakamatelie kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e ngaahi kī ke fakamaʻu mo silaʻi ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi he langí, ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e tangatá, ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi ouau ko iá ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá” (Doctrines of Salvation, 2:117).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1. “Fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē”

ʻOku ʻuhinga e “fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē” ʻoku lau ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1 ki he Hāʻele Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ha taimi ia ʻo e fiefia mo e nēkeneka kiate kinautolu kuo mateuteu ki Heʻene hāʻele maí (vakai, Malakai 4:2–3; T&F 101:32–35), ka ko ha taimi fakamanavahē ia ʻo e fakaʻauhá ki he kau faiangahalá (vakai, Malakai 4:1; T&F 29:9; 101:24–25).

ʻĪmisi
interior of Smith family home

Loki ʻi ʻolunga he ʻató ʻi he ʻapi naʻe toe langá ʻa ia naʻe hā ai e ʻāngelo ko Molonaí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2. Ko hai ʻa e ngaahi tamai mo e fānau ʻoku lau ki ai ʻi he kikite ko ʻení?

ʻOku akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2 ʻe tākiekina ʻa e fānaú mo e ngaahi tamaí fakatouʻosi ʻe he talaʻofa ʻo e ʻaʻahi mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI heʻene lave ki he kikite ʻe hanga ʻe ʻIlaisiā ʻo “tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí” (T&F 2:2), naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko hai ʻa e ngaahi tamaí? Ko ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope, ʻa ia ne fai ki ai e ngaahi talaʻofá. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofá? Ko e ngaahi talaʻofa ia ʻe hoko atu e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi ʻitānití” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 267; vakai foki, T&F 27:10).

ʻOku tokoni e fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke mahino kiate kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasí ko e hako kinautolu ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope ʻi he tukufakaholo pe ʻi hano ohi mai (vakai, ʻĒpalahame 2:9–10). ʻOku lava foki ke maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻi he fuakava ki he kau pēteliake ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku hā ʻi he fuakava naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahame mo ha niʻihi kehe ʻo pehē:

“Ko e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻĒpalahamé pea toe fakahoko kimui ange mo ʻAisake mo Sēkopé ʻoku matuʻaki mahuʻinga ia. ʻOku kau ai ha ngaahi talaʻofa lahi:

“• ʻE ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé.

“• ʻE tokolahi e hako ʻo ʻĒpalahamé, pea te nau maʻu e totonu ke nau tupulaki taʻengatá pea maʻu mo e lakanga fakataulaʻeikí.

“• ʻE hoko ʻa ʻĒpalahame ko ha tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi.

“• ʻE maʻu ʻe hono hakó ha ngaahi fonua pau.

“• ʻE tāpuekina ʻe hono hakó e puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.

“• Pea ʻe taʻengata e fuakava ko iá—ʻo aʻu ‘ki he toʻu tangata ʻe lauiafe’ [Teutalōnome 7:9; 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 16:15; Saame 105:8].

“Kuo ʻosi fakahoko ha niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofá; pea ʻi ai ha niʻihi ʻoku teʻeki ke fakahoko. …

“… ʻOku tau toe maʻu ʻi hono fakafoʻou e talaʻofá ni, ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea mo e ongoongolelei taʻengatá. ʻOku tau maʻu e totonu ke maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí, fiefia he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea taau ke maʻu e tāpuaki mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.

“ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ko ha hako totonu pē ʻo ʻĒpalahame; pea ko e toki ohi atu ha niʻihi kehe ki hono fāmilí. ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻEikí. Te tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ko ʻení—kapau te tau fekumi ki he ʻEikí pea talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú” (“Ngaahi Fuakavá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 87–88).

ʻOku maʻu foki ha founga ʻe taha ʻoku fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tamaí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe he kikité “ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí.” Fakatatau kia Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ʻenau ngaahi tamaí” ki he “ʻetau ngaahi kui kuo pekia ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e faingamālie ke tali ʻa e Ongoongoleleí, ka kuo nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hokosia mai ha kuonga ʻe foaki ai ʻa e faingamālie ko iá kiate kinautolu. Ko e fānaú ko kinautolu ia ʻoku moʻui he taimí ni, ʻoku nau teuteu e fakamatala fakatohi-hohokó pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá ʻi he Temipalé” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita [2013], 251).

ʻĪmisi
The Angel Moroni Appears to Joseph Smith

ʻOku Hā ʻa e ʻĀngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita, tā fakatātaaʻi ʻe Tom Lovell. Naʻe hā ʻa Molonai ki he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi Sepitema ʻo e 1823.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2. “ʻE liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí”

Naʻe ʻikai fakafoki fakaʻangataha mai e palani ʻa e ʻOtuá ke huhuʻi e kakai pekiá ka naʻe foaki fakakongokonga mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ne nau fetongi iá. Ko e kikite ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he 1823 ʻa e ʻuluaki akonaki ʻi he kaveingá ni ʻi he kuonga fakakosipelí ni. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he vave hono maʻu e fakahinohino ko ʻení ʻi hono Toe Fakafoki Mai e ongoongoleleí, ʻa hono mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo e fāmilí ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e fatongia ʻo e fāmilí ʻi hono huhuʻi e kakai pekiá: “Ko hono liliu e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí ko hono tuku pe tō ki he loto ʻo e fānaú ʻa e ongo mo e holi ko ia te ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke nau fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo e kau pekiá. Pehē foki ki he fie maʻu ke tō ʻa e holi mo e ueʻi fakalaumālié ki honau lotó. Kuo pau ke nau maʻu ʻeni kae lava ke nau ʻalu ai ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo fakahoko e ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ki heʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ne pekia teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí, pe teʻeki maʻu e faingamālie ki hono maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí” (Doctrines of Salvation, 2:127–28).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2. Ko e ivi tākiekina ʻo e ʻaʻahi ʻa ʻIlaisiā naʻe talaʻofa maí

Naʻe fakatupu ʻe he ʻaʻahi ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻi he 1836 ki he Temipale Ketilaní ha ivi tākiekina fakalaumālie ʻi he kakai ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e liliú ko e “Laumālie ʻo ʻIlaisiaá”:

“Ne hoko e toe foki mai ʻa ʻIlaisiā ki he māmaní ʻi hono fuofua langa ʻo e temipalé ʻi he kuonga fakakosipelí ni, ʻa ia naʻá ne foaki ange ai fakataha mo ha kau talafekau fakalangi kehe, ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Siasi kuo toe fakafoki maí:

“• Naʻe foaki ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí;

“• Naʻe tuku mai ʻe ʻIlaiase ʻa e kuonga fakakosipeli ʻo ʻĒpalahamé; pea

“• Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke liliu e loto ʻo e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú pea mo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí.

“Mei ai, naʻe kamata ke fakamālohia e ongoʻi ʻofa fakanatulá ʻi he ngaahi toʻu tangatá. Naʻe hoko fakataha hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo e meʻa naʻe faʻa ui ko e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá—ko ha fakahā ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamoʻoni ki he natula faka-ʻOtua ʻo e fāmilí. Ko ia ai, ʻoku tānaki fakataha ʻe he kakai ʻi he funga ʻo e māmaní, tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú, ʻa e ʻū lekooti ʻo e kāinga kuo pekiá ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi” (“A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34).

ʻĪmisi
exterior of the Kirtland Temple

Naʻe hā ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli, 1836.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3. “ʻE fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa”

ʻI he palani ʻa e ʻEikí ki he huhuʻí, ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e māmaní ke hoko ko e ʻapi fakasilesitiale fakaʻosi maʻanautolu kuo nau fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní (vakai, T&F 88:17–20). Ko ha feituʻu ia ʻe lava ke nofo fakataha ai e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. ʻOku hanga ʻe he mālohi faisila ʻo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá ʻo fakaʻatā ke fakamaʻu ʻa e ngaahi husepānití mo e uaifí pea mo e ngaahi mātuʻá ki he fānaú—ko ha ngāue mahuʻinga ki hono hakeakiʻi ʻo e kakai moʻuí mo e kakai kuo pekiá. Ka ne taʻe-ʻoua e mālohi faisilá, naʻe ʻikai ke mei lava ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e hakeakiʻí pea he ʻikai ke mei lava ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa ʻo hono fakatupu ʻo e māmaní.

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Ko e hā ʻe fakaʻauha ai ʻa māmaní? ʻOku ʻuhinga pē he kapau ʻe ʻikai ke ʻi ai ha fehokotakiʻanga ʻi he ngaahi tamaí mo e fānaú—ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá—ta te tau tuʻu kotoa ʻoku ʻikai tali; ʻe taʻe-lava kotoa ʻa e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá mo fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitinga Sāmita, 249).

Naʻe toe fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha sitepu mahuʻinga ki he fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa hono toe fakafoki mai e mālohi ki he faisilá:

“Ka ne ʻikai e fehokotaki ko iá he ʻikai ha ngaahi haʻi fakafāmili ʻi he taʻengatá, pea ko e moʻoni ʻe nofo e fāmili ʻo e tangatá he taʻengatá ʻo ‘ʻikai toe ʻi ai hanau aka [ngaahi kui] pe vaʻa [ngaahi hako].’

“Koeʻuhí ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e moʻui fakamatelié ke silaʻi, fakatahaʻi mo fakamoʻui fakalangi e fāmili ʻo e ʻOtuá, ʻe hoko e tōnounou ke taʻesilaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke hoko ai ha malaʻia pea ‘taʻeʻaonga kotoa’ ai e palani ʻo e fakamoʻuí” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 297–98).