‘Inisititiuti
Vahe 11: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26–28


Vahe 11

Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 26–28

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe toutou fononga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei Hāmoni, Penisilivēnia, ki he ngaahi vaʻa ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoké ke fakamālohia ʻa e kāingalotú mo langa ʻa e Siasí. Naʻe siʻi ai heni hono taimi ke tokangaʻi ai ʻene ngoué mo tokonaki ʻene ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi Siulai 1830, ha fakahā ʻo fakahinohinoʻi ʻa Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo Sione Uitemā ʻi he founga ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ki ai honau taimí lolotonga ʻenau teuteu ki ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻe hoko mai ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. Ko e fakahā ko ʻeni ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26, naʻe ʻomi ai ha fakahinohino fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi pea ʻomi mo ha toe fakahinohino lahi ange fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e felototahaʻakí ʻi he Siasí.

Lolotonga ʻene ʻi Hāmoni ʻi ʻAokosi ʻo e 1830, naʻe ʻalu ʻa Siosefa Sāmita ke ʻomi ha uaine ki he sākalamēnití pea naʻe fakafetaulaki kiate ia ha talafekau fakalangi. Naʻe ʻoange ha fakahinohino ki he Palōfitá fekauʻaki mo e ngaahi fakataipe ʻo e sākalamēnití kae pehē foki ki hono mahuʻinga ke tui ʻa e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá. ʻOku lekooti ʻa e fakahinohino naʻá ne maʻú ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27.

Koeʻuhí ko e fakautuutu ʻa e fakatangá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ne tali ai ʻe Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻa e fakaafe ʻa Pita Uitemā ko e Lahí ke na toe nofo mo hono fāmilí ʻi Feieti, Niu ʻIoké. ʻI heʻena tūʻuta ai ʻi he konga kimuʻa ʻo Sepitema 1830, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he Palōfitá naʻe tala ʻe Hailame Peisi ʻokú ne maʻu fakahā ki he Siasí ʻo fakafou ʻi ha foʻi maka. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28, ʻa ia naʻe fakamahinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e hokohoko ʻo hono maʻu e fakahā ki he Siasí.

Sune 1830Ne hoko ʻa e fakatanga ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké, ke toloi ai hono hilifakinima ʻo e kau papi ului foʻoú.

Sune 1830Ko e kamata hono liliu fakalaumālie ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú ʻaki ʻene tala-kae-tohi ʻa e “Ngaahi Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Mōsesé” (Mōsese 1).

Siulai 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26.

ʻAokosi 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27.

ʻAokosi 1830Naʻe tala ʻe Hailame Peisi ʻokú ne maʻu fakahā ki he Siasí.

Konga kimuʻa ʻo Sepitema 1830 Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki Feieti, Niu ʻIoke.

Sepitema 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28.

26–28 Sepitema, 1830Naʻe fakahoko ai ʻa e konifelenisi hono ua ʻo e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

ʻOkatopa 1830Naʻe mavahe ʻa ʻŌliva Kautele mo ha niʻihi kehe ke ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe fefokifokiʻaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei hono ʻapi ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ke ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e kolo ʻe tolu ʻo e Siasí ʻi Niu ʻIoké (Manisesitā, Feieti, mo e Kolesivili). Naʻe ʻikai hilifakinima ha niʻihi ʻo e kāingalotu ne toki papitaiso foʻou ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké koeʻuhí ko e kau fakatangá mo hono puke pōpula ʻo e Palōfitá ki he tukuakiʻi hala naʻá ne hoko “ko ha taha ʻulungaanga fakamoveuveu, ʻi hono fakatupu ʻa e moveuveu ʻi he fonuá ʻi hono malangaʻi e Tohi ʻa Molomoná” (Siosefa Samita, ʻi he History of the Church, 1:88). ʻI Siulai ʻo e 1830, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻŌliva Kautele, mo Sione Uitemā ke nau foki ki Kolesivili pea hilifakinima ʻa e niʻihi ne toki papitaisó ʻi aí (vakai, T&F 26:1). Naʻe lekooti ʻe Niueli Naiti ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻa e fakahaá ni ko ha fakafiemālie lahi ia ki he ngaahi fāmili ʻi Kolesivilí hili hono liʻaki kinautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kau angahalá ʻa ia naʻa nau feinga maʻu pē ke fakaʻauha ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá mei māmani” (Newel Knight autobiography, circa 1871, 114–15, Church History Library, Salt Lake City).

ʻĪmisi
Mape fika 3: Fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e felototahaʻakí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:1. Ko e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he konifelenisi hono hokó

Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau fakataha “ʻi ha konifelenisi ʻo tuʻo taha ʻi he māhina ʻe tolu, pe mei he taimi ki he taimi ʻo hangē ko ia ʻe fekauʻi pe tuʻutuʻuni ʻe he ngaahi konifelenisi ko iá” (T&F 20:61). Naʻe fakahoko ʻa e fuofua konifelenisi ʻo e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune, 1830. ʻI Siulai ʻo e 1830, ʻi he taimi naʻe nofo ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono ʻapí ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kuo hokosia ʻa e taimi ke ne “ʻalu ki he hihifó ke fai ʻa e konifelenisi ka hoko maí” (T&F 26:1). Naʻe fakahoko ʻa e konifelenisi ko iá ʻi he ʻaho 26–28 ʻo Sepitema, 1830, ʻi Feieti, ʻa ia ʻoku feʻunga mo ha maile ʻe 100 (kilomita ʻe 161) ki he fakatokelau hihifo ʻo Hāmoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:1. “Ke mou fakafemoʻuekinaʻi ʻa homou taimí ʻi he ako ʻa e ngaahi folofolá”

Lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ako ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe mole mei he Tohi Tapú ʻa e “ngaahi konga lahi ʻoku mahinongofua mo mahuʻingá” (1 Nīfai 13:28) pea ʻe toe fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi ha ʻaho (vakai, 1 Nīfai 13:28, 32).

ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka kuo tokoni ʻa e liliu fakalaumālie ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi fakahā kehé ke toe fakafoki mai ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ne molé. Naʻe fakatau mai ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi ʻOkatopa 1829, ha Tohi Tapu meia E. B. Kalanitini ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi lolotonga hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. ʻI he kamata ke liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi Tapú ʻi he fakahā ʻi Sune 1830, naʻá ne tala-kae-tohi ai ʻa e “Ngaahi Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Mōsesé,” ʻa ia ʻoku hoko he taimí ni ko e Mōsese 1 ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi pe naʻe ʻi fē ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ko ʻení, ka naʻe lekooti ʻe he Palōfitá kimui ʻo pehē “lolotonga e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa kotoa pē naʻe pau ke ma fouá, naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi hono ʻafioʻi homa tuʻunga taʻeʻilo mo pelepelengesí, ha maʻuʻanga ivi, mo ʻomi ʻa e ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea ʻo e ʻiló—ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena’ [vakai, 2 Nīfai 28:30], ʻa ia naʻe hoko ai ʻeni [Mōsese 1] ko ha konga mahuʻinga” (ʻi he History of the Church, 1:98).

ʻOku malava pē ke hoko ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí “ke mou fakafemoʻuekinaʻi ʻa homou taimí ʻi he ako ʻa e ngaahi folofolá” (T&F 26:1) ko ha fakahinohino kia Siosefa ke hokohoko atu ʻene liliu fakalaumālie ʻa e Tohi Tapú ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú (vakai, Robert J. Matthews, “A Plainer Translation”: Joseph Smith’s Translation of the Bible, a History and Commentary [1975], 27).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2. “ʻE fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he siasí ʻi he felototahaʻaki”

Naʻe fuofua fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e felototahaʻakí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830. Naʻe kole ki he kakai tui ne nau fakataha ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ke fakahā ʻenau loto-taha ʻoku totonu ke hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e fuofua kaumātuʻa pule ʻi he Siasí pea hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko e kaumātuʻa hono uá ʻi he malumalu ʻo Siosefá. Kuo hokohoko mai ʻa e founga ko ʻeni ʻo e felototahaʻakí ʻi he Siasí talu mei he taimi ko iá. ʻOkú ne fakahaaʻi ha tui ki he tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku tauʻatāina ʻa e tokotaha kotoa pē ke fakahaaʻi ʻene loto-fiemālie pe taʻe loto-fiemālie ke poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku ui ki ha ngaahi lakanga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní. Naʻe toe fakapapauʻi mai e tefitoʻi moʻoni ʻo e felototahaʻakí ʻi he ngaahi fakahā lahi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vakai, T&F 26:2; 28:13; 38:34; 42:11; 104:71–72, 85; 124:144).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga kiate kitautolu he ʻahó ni hono poupouʻi hotau kau takí:

“ʻOku tau faʻa hivaʻi ʻa e, ‘Fakamālō ki he ʻOtuá, [koeʻuhí ko e palōfitá]’ [‘Fakamālō ki he ʻOtua,’ Ngaahi Himí, fika 10]. ʻOku mahino moʻoni nai kiate kitaua hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he faingamālie kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke poupouʻi ʻEne palōfitá, ʻa ia ko ʻene faleʻí ʻoku taʻe-mele, maʻa, ‘ikai fakatupu ʻe ha holi fakataautaha, pea mātuʻaki moʻoni!

“ʻOku founga fēfē ʻetau poupouʻi moʻoni ha palōfitá? Naʻe fakamatalaʻi fuoloa ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, ʻi he teʻeki hoko ko ha palōfitá, ‘Ko ha fatongia mahuʻinga ia ʻoku hili ki he Kāingalotu ʻoku … poupouʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí, ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻenau fai ʻaki ia ʻenau hikinimá, ʻo hangē ha meʻa noa peé, ka ʻi he ngāué mo e moʻoni’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 248; tānaki atu e fakamamafá]” (“Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 74).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e felototahaʻakí ʻi he fakataha hono fokotuʻu e Siasí

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻoku totonu ke “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he siasí ʻi he felototahaʻaki” (T&F 26:2).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e hikinimaʻí ke fakahā ʻa e fie maʻu fakataautaha kau ki he niʻihi kuo uiuiʻi totonu ʻe he ʻEikí: “ʻOku fili ʻe he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi hono ueʻi fakalaumālie ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, pea ko e fatongia leva ia ʻo e Kāingalotú, ʻi heʻenau fakataha ʻi he konifelenisí, pe ʻi ha fakatahaʻanga kehe, ke hikinimaʻi ke poupouʻi pe taʻetali; pea ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ha totonu ha taha ke hiki hono nimá ke taʻetali, pe fili fakafepaki ki ai, taʻe ʻi ai haʻane ʻuhinga lelei ki hono fai iá ʻo ka fakahā ia ki he kau takí. ʻI hono ʻai ʻe tahá, ʻoku ʻikai te u maʻu ha totonu ke hiki hoku nimá ko e taʻe loto ki ha tangata ʻa ia ʻoku fili ki ha tuʻunga ʻi he Siasí ni, koeʻuhí pē ʻoku ʻikai ke u saiʻia ʻiate ia, pe koeʻuhí ko ha fetaʻemahinoʻaki pe ongo fakataautaha te u ala maʻu, ka ʻi he ʻuhinga pē ʻokú ne halaia ʻi he fai hala, maumauʻi e ngaahi fono ʻo e Siasí ʻa ia te ne fakataʻefeʻungaʻi ia ki he lakanga ʻa ia ʻoku ui ia ke ne maʻú” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:123–24).

Hili hono fuofua hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e natula fakafuakava ʻo e fono ʻo e felototahaʻakí ʻi he Siasí. Naʻá ne akoʻi ai ʻi heʻetau hiki hotau nimá ki he sikueá, “naʻe ʻikai ko haʻatau fai pē ha fakapapau fakafoʻituitui, ka ko ha fuakava ke tau poupouʻi ʻa e ngaahi fono, ouau mo e ngaahi fekaú pea mo e palōfita ʻa e ʻOtuá” (“Ko Hono Maʻu ʻo ha Fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí; Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 29).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
Anovai Pikalelí ʻi he faama ʻa Siosefa Naiti ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké

Naʻe papitaiso ʻa ʻEma Sāmita ofi ki he Anovai Pikalelí ʻi he faama ʻa Siosefa Naiti ʻi Kolesivili, Niu ʻIoké (laʻitā meimei ki he 1907).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Kimuʻa pea foki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki Kolesivili, Niu ʻIoké, naʻe ʻalu ʻa Niueli mo Seli Naiti ke ʻaʻahi kiate ia mo hono uaifi ko ʻEmá ʻi Hāmoni, Penisilivēnia ʻi ʻAokosi, 1830. Koeʻuhí ko e fakatanga ʻi Suné, naʻe teʻeki ai ke hilifakinima ʻa Seli Naiti pe ko ʻEma Sāmita ke na hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo foaki kiate kinaua ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kimuʻa pea foki ʻa e fāmili Naití ki hona ʻapí, naʻa nau fakakaukau ke nau maʻu fakataha ʻa e sākalamēnití mo fakahoko ʻa e hilifakinimá. Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē, “Ne u ʻalu ke fakatau mai ha uaine ki he ouaú, ka ne u mavahe siʻi atu pē mo e fakafetaulaki kiate au ha talafekau fakalangi” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 428). Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahinohino ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27 mei he talafekaú.

Naʻe foki ʻa Siosefa ki ʻapi pea hili enau ngaohi ʻenau uaine pē ʻanautolú, naʻa nau fai ha fakataha taimi nounou pea maʻu ʻa e sākalamēniti, pea naʻe hilifakinima ai ʻa ʻEma mo Seli. Naʻe lekooti ʻe he Palōfitá kimui ʻo pehē “naʻe taumalingi hifo ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻiate kimautolu, [pea] naʻa mau fakafetaʻi ki he ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻi he fiefia lahi” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 432).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:1–4

Ko e akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi fakataipe ʻo e sākalamēnití kia Siosefa Sāmita

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:1–4. “ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e hā te mou kaí pe … inú ʻi hoʻomou maʻu ʻa e sākalamēnití”

ʻOku fakahā ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ne lekooti ʻi he folofolá naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e uainé ke fakamanatu ki he kakai tuí ʻa e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe lilingi koeʻuhí ko kinautolú (vakai, Molonai 5; T&F 20:40, 78–79). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e uainé ki he sākalamēnití ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830. Naʻe pehē ʻe he talafekau fakalangi naʻe lea ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ʻAokosi ʻo e 1830 naʻe ʻikai fie maʻu ʻa e uainé ke fakamanatu ʻaki e feilaulau ʻa e ʻEikí, ko e koloá ke tau maʻu ia “ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki [Hono] fakalāngilangiʻí” (T&F 27:2). Naʻe fakatefito ʻa e fakatokanga kia Siosefá ke ʻoua naʻá ne fakatau mai ʻa e uainé pe inu mālohí mei he ngaahi fili ʻo e Siasí ke fakaʻaongaʻi ki he sākalamēnití, ka te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e uaine pē naʻá ne ngaohi. Naʻe aʻu pē ki he hili hono maʻu ʻo e Lea ʻo e Potó ʻi he 1833, naʻe teʻeki ke fakaʻaongaʻi ʻa e vaí kae ʻikai ko e uainé ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he fuofua kamatá. Ka ʻi he ʻaho ní, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e vaí ʻataʻatā pē ʻi he Siasí ki he sākalamēnití.

ʻI he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ha mā ke fakaʻaongaʻi ki he sākalamēnití, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi hano fetongi. Hangē ko ʻení, naʻe fakaʻaongaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he Kāingalotu ʻIulopé ʻa e patetá pe kiliʻi patetá ki he sākalamēnití lolotonga e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní (vakai, Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Oct. 1952, 120).

ʻĪmisi
ʻI loto ʻi he ʻapi ʻo Siosefa Sāmitá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá

ʻI loto ʻi he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ne toe langa foʻoú ʻi Hāmoni, Penisilivēniá ʻa ia ne na talitali lelei ai ʻa Niueli mo Seli Naiti ʻi ʻAokosi ʻo e 1830

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:2. “Maʻu ʻa e sākalamēnití … ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki hoku fakalāngilangiʻí”

ʻOku totonu ke hoko ʻa e kau ki he ouau ʻo e sākalamēnití ke fakamanatu e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ko e konga mahuʻinga taha ia ʻo ʻetau moihū ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻāngelo naʻe hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa hotau fatongia ke manatua ʻa e feilaulau ʻo e sino mo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí lolotonga ko ia ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití (vakai, T&F 27:2). Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke tau “maʻu ʻa e sākalamēnití … ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki [hono] fakalāngilangiʻí [ʻo e ʻEikí]” (T&F 27:2). ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ha “mata ʻoku hanga taha peé” ke tau tokanga fakalaumālie ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāue huhuʻí. ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faingofua ko ia ke tohoakiʻi kitautolu mei he taumuʻa moʻoni ʻo e sākalamēnití:

“ʻOku hanga ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻo ʻai ke hoko ʻa e houalotu sākalamēnití ko e fakatahaʻanga toputapu mo mahuʻinga taha ia ʻi he Siasí. Ko e fakatahaʻanga pē ia ʻo e ʻaho Sāpaté ʻe lava ke ʻalu fakataha ki ai ʻa e fāmilí. …

“Lolotonga e houalotu sākalamēnití—tautautefito ki he lolotonga fakahoko ʻo e ouau sākalamēnití—ʻoku totonu ke tau tokanga taha ki he lotú pea ʻoua naʻa toe fai ha ngaahi meʻa kehe, tautautefito ki ha tōʻonga te ne fakahohaʻasi e niʻihi kehé ʻi heʻenau lotú. … ʻOku ʻikai ko e houalotu sākalamēnití ke lau tohi pe lau makasini ai. Ki he toʻu tupú, ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke talanoa fanafana ai pe feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoni toʻotoʻó mo ha niʻihi ʻi ha feituʻu kehe. ʻI heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fai ai ha fuakava toputapu te tau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí. Meʻa fakamamahi moʻoni ʻetau vakai atu ki ha niʻihi ʻoku nau maumauʻi mataʻāʻā e fuakava ko iá ʻi he lolotonga ʻa e fakatahaʻangá” (“Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 17–19).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:5–18

Ko e fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ha fakataha lahi ʻi he ʻaho kimui ní ʻa ʻEne kau tamaioʻeiki mei he kuonga kotoa pē ke nau maʻu ʻa e sākalamēnití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:5–14. “Te u inu ai ʻa e fua ʻo e vainé fakataha mo kimoutolu ʻi he māmani”

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí

Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi ʻe hoko mai ʻa e taimi te Ne toe “inu ai ʻa e fua ʻo e vainé” mo ʻEne kau ākongá, hangē ko ia naʻá Ne fakahoko lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí (T&F 27:5).

ʻI he fakataha ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ākongá ʻi Selusalema ke maʻu meʻatokoni ʻi he Kātoanga Laka Atú mo kamata ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, naʻá Ne folofola ange “ʻe ʻikai te [Ne] inu ʻi he fua ʻo e vainé, kae ʻoua ke hokosia ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Luke 22:18; vakai foki, Mātiu 26:29; Maʻake 14:25). ʻOku fakatuʻamelie ʻa e kikite ko ʻení ki he taimi ʻe maʻu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sākalamēnití ko ha konga ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi Heʻene toe hāʻele mai ki māmani ʻi he nāunaú. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ʻAokosi 1830, he ʻikai ngata pē ʻi he kau fakataha ʻa e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá ke maʻu ʻa e fakataipe ʻo e sākalamēnití fakataha mo e Fakamoʻuí kaeʻumaʻā foki mo “kinautolu kotoa pē kuo foaki kiate [Ia] ʻe [he] Tamaí mei he māmaní” (T&F 27:14), ʻo ʻuhinga ki he kāingalotu faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku nau haʻu kia Kalaisi pea kātaki ki he ngataʻangá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e niʻihi te nau maʻu ʻa e faingamālie ke kau ʻi he meʻa mahuʻinga ko ʻení: “ʻE toe maʻu ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití mo ʻene kau ākonga fakamatelié ʻi māmani. Ka he ʻikai ko e kakai fakamatelié ʻataʻatā pē. ʻOkú Ne fakalau ʻa e niʻihi te nau ʻi aí pea te nau kau ʻi he ouau toputapú [vakai, T&F 27:5–14]. … ʻE tufaki ʻa e sākalamēnití ʻi ha ʻaho ʻi he kahaʻú, ʻi māmani, ʻi he taimi ʻe ʻafio ai ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, pea ʻi he taimi ʻe kau kotoa ai ki ai ʻa e kau māʻoniʻoni kotoa pē ʻo e ngaahi kuonga kotoa pē. ʻIo ʻe fai foki ʻeni ko ha konga ʻo e fakataha alēlea māʻongoʻonga ʻi he ʻĀtama-ʻonitai-ʻĀmaní” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 587). Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ko iá ʻo pehē: “Ko e tokotaha faivelenga kotoa pē ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní, ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui taau ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo e Tamaí, ʻe ʻi ai pea ʻe kau ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití fakataha mo e ʻEikí” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 595).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:5–13. Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:5–13 ha lisi ʻo e niʻihi ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he kuonga muʻá naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi kī maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea te nau kau ʻi ha ʻaho ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití fakataha mo e Fakamoʻuí. Naʻe mahuʻinga ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki hono fokotuʻu ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻo pehē:

“Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke ʻoua naʻa hoko ha fakatahaʻi fakakātoa fakalangi kae ʻoua kuo kakato ʻa e ngaahi kuonga kotoa pē pea mo fakatahaʻi fakataha. …

“… Ko e ngaahi ouau mo e ngaahi fatongia kotoa pē naʻe fie maʻu ʻe he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he fakahinohino mo e ngaahi fekau ʻa e Fungani Māfimafí ʻi ha faʻahinga kuonga, ʻe ʻi ai ʻi he kuonga fakaʻosí, ko ia, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi ha faʻahinga kuonga ki muʻa, ʻe toe ʻi ai, ke fakahoko ʻa e toe fakafoki mai ko ia naʻe lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau Palōfita Māʻoniʻoní kotoa” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 590–91).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kimui ai ʻi hotau kuongá ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí: “ʻOku tau ʻiloʻi kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa e kakato ʻo ʻene ongoongolelei taʻengatá maʻá e fakamoʻui ʻo e tangata kotoa pē ʻi māmani ʻe tui mo talangofuá; pea naʻá ne ui ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ke hoko ko ʻene palōfita ʻi he ʻaho kimui ní, ke ne hoko ko e fuofua ʻAposetolo pule ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, pea kuó ne foaki kiate ia ʻa e kī kotoa pē mo e lakanga fakataulaʻeiki mo e mālohi ne maʻu ʻe Pita mo e kau ʻAposetoló pea mo e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá ʻi he taimi ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú; pea kuo tukufakaholo mai e ngaahi kī mo e tuʻunga faka-ʻAposetolo māʻoniʻoni ko ʻení [ʻi he Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí ʻo aʻu ki he lolotongá ni]; pea ʻe hokohoko atu ke tukufakaholo ʻa e tuʻunga faka-ʻAposetolo māʻoniʻoni mo e ngaahi kī ko ʻení mei he ʻAposetolo ki he ʻAposetolo kae ʻoua leva kuo hāʻele mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí ke puleʻi ʻa e māmaní. … Ko Hono huafá pē taha ʻoku hoko ai ʻa e fakamoʻuí ʻi he lalo langí, pea ko ʻene kau faifekau ʻa kitautolu” (“Upon This Rock,” Ensign, May 1981, 77).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:15–18. “ʻAi kiate kimoutolu ʻa hoku teunga tau kakató”

Naʻe fakatokanga ʻe Paula ki he Kāingalotu ʻEfesoó ke “ʻai kiate [kinautolu] ʻa e mahafu tau kotoa ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke mou faʻa tuʻu hake ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e tēvoló” ( ʻEfesō 6:11; vakai, ʻEfesō 6:11–18), pea naʻe fai ʻa e faleʻi tatau ki he Kāingalotu ʻo e Siasí (vakai, T&F 27:15–18). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ha niʻihi ʻo e ʻuhinga ʻo e fakatātā ʻo e teunga tau ʻa e ʻOtuá pea mo e meʻa ʻoku totonu ke tau feinga ke maluʻí kapau te tau tui ʻa e teunga tau kakato ʻa e ʻOtuá ʻo pehē: “ʻOku tau maʻu ʻa e kupu ʻe fā ʻo e sinó naʻe lea pe naʻe mamata ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ko e vaivai taha ia ki he ngaahi mālohi ʻo e tēvoló. Ko e kongalotó, ʻokú ne fakataipe ʻa e angamaʻá mo e angatonú. Ko e mafú, ʻokú ne fakataipe ʻetau tōʻonga moʻuí. Ko hotau vaʻé, ʻa ʻetau taumuʻa pe kaveinga ʻi he moʻuí pea ko hono fakaʻosí ko hotau ʻulú, ʻa ia ko ʻetau fakakaukaú” (Feet Shod with the Preparation of the Gospel of Peace, Brigham Young University Speeches of the Year [Nov. 9, 1954], 2).

ʻOku hoko mai ʻi he folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē “Ko ia, hiki hake homou lotó pea fiefia, pea nonoʻo homou kongalotó, pea ʻai kiate kimoutolu ʻa hoku teunga tau kakató” (T&F 27:15), ʻa ʻEne talaʻofa ko ia he ʻikai ngata pē ʻi he kau ʻa ʻEne kau tamaioʻeiki mei he kuonga fakakosipeli kimuʻá ʻi he fakataha sākalamēniti lahi ʻi heʻene toe hāʻele mai ki māmaní ka ko “kinautolu kotoa pē kuo foaki kiate au ʻe heʻeku Tamaí mei he māmaní” (T&F 27:14). ʻOku fokotuʻu mai heni ha fehokotaki mahuʻinga ʻi hono tui ʻo e teunga tau ʻo e ʻOtuá pea mo e mateuteu mo taau ke lau fakataha mo kinautolu ko ia ʻe fakatahataha mai mo e Fakamoʻuí kimuʻa ʻi Heʻene toe hāʻele mai ki māmani ʻi he nāunaú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he kāingalotu ʻo Hono Siasí ke nau “tokanga ki [he] ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau [ʻa e Palōfitá] … he ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú” (T&F 21:4–5). Ka naʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pea toki mahino kakato ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ʻuhinga ʻo e tokāteline ko ʻení. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe tohi ai ʻa ʻŌliva Kautele ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakahā kiate ia naʻá ne ongoʻi ne ʻi ai ha fehalaaki ʻi he taha ʻo e ngaahi fekau ʻi he potufolofola naʻe lekooti he taimí ni ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, pea naʻe fekau ai ʻe ʻŌliva ki he Palōfitá ke liliu ʻa e fakaleá.

Naʻe fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ʻo pehē: “Naʻá ku tohi leva he taimi pē ko iá ʻo fehuʻi ange kiate ia, ko e mafai fē naʻá ne maʻu ke fekauʻi au ke liliu, pe tamateʻi, ke tānaki pe fakasiʻisiʻi mei ha fakahā pe fekau mei he ʻOtua Māfimafí. “Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ne u ʻaʻahi kiate ia mo e fāmili ʻo Misa Uitemaá, pea ne u ʻiloʻi ai naʻe fakakaukau tatau ʻa e fāmilí mo [ʻŌliva] … ; pea naʻe fie maʻu ʻa e ngāué mo e kātakí fakatouʻosi ke u lava ʻo fakalotoa kinautolu ʻi he melino ke mahino ʻa e kaveingá. … Naʻe faifai pē, … pea lava, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono feingaʻi ʻa e fāmili Uitemaá ke fakahā ʻenau fehalākí, kae pehē foki kia ʻŌliva Kautele” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 426).

ʻI he konga kimuʻa ʻo Sepitema 1830, ne toe hoko ai ha pole faingataʻa ki he founga hokohoko ʻo e fakahā ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasí. Koeʻuhí ko e fakalalahi ʻa e fakatanga ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe hiki ai ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke. ʻI heʻena tūʻutá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Siosefa naʻe tala ʻe Hailame Peisi kuó ne maʻu fakahā ʻo fakafou ʻi ha foʻi maka. Naʻe hulu e loto vēkeveke mo e poupou ʻa e fāmili Uitemaá mo ʻŌliva Kautele ki he ngaahi fakahā ko ʻení.

Naʻe vahevahe ʻe Niueli Naiti ʻa e meʻá ni ʻi heʻene tūʻuta ʻi Feieti ke kau ki he konifelenisi hono ua ʻo e Siasí:

“ʻI heʻeku aʻu atú ne u ʻiloʻi ʻoku mafasia lahi ʻa Siosefa koeʻuhí ko e fakamatala kia [Hailame] Peisí, ʻa ia naʻá ne fakatupu ha loto fakakikihi ʻi he kau takí ʻaki ʻene ʻoange ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo hono puleʻi ʻo e Siasí mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻa ia naʻá ne tala kuó ne maʻu ʻo fakafou ʻi ha foʻi maka naʻá ne maʻu. Naʻá ne maʻu ha fokotuʻunga pepa ne fonu ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení, pea naʻe takihalaʻi ai ha tokolahi ʻi he Siasí. Naʻe aʻu kia ʻŌliva Kautele mo e fāmili Uitemaá naʻa nau talangofua ki he ngaahi fakahaá, neongo naʻe fehangahangai ia mo e Fuakava Foʻoú mo e ngaahi fakahā ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. Ko ha faingamālie ʻeni kia Sētane ke ne ngāue ai ki he falukunga kakaí, pea naʻá ne feinga ʻi he founga ko ʻení ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe ʻikai lava ʻe he kau fakatangá ke faí. Naʻe puputuʻu ʻa Siosefa pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ke fehangahangai ai mo e faingataʻa [fakatuʻutāmaki] fakafokifā ko ʻení. Ne u loki fakataha mo ia ʻi he pō ko iá pea ko e konga lahi ʻo e poó ne fakaʻaongaʻi ia ki he lotu mo kole tāumaʻú. Hili ha ngāue lahi mo e kau taki ko ʻení, naʻa nau ʻiloʻi ʻenau fehalākí, pea vetehia ai mo fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi fakahaá he naʻe ʻikai mei he ʻOtuá ia, ka naʻa nau fakahā naʻe faʻufaʻu fakafufū ʻe Sētane ke fakaʻauha ʻenau tui ki he palani moʻoni ʻo e fakamoʻuí. Ko hono ola ʻo e ngaahi meʻá ni naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa ki he ʻEikí kimuʻa ʻi he kamata ʻa e konifelenisí peá ne maʻu ʻa e fakahā [ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28], ʻa ia ʻoku folofola tonu ai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono finangaló fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fakahaá.

“ʻI he fakataha mai ʻa e konifelenisí, ko e fuofua meʻa ne fakahokó ko hono tālangaʻi ʻa e kaveinga ʻo e foʻi maká ʻi heʻene felāveʻi mo [Hailame] Peisí, pea hili ha fakatotolo mo e fealeaʻaki lahi, naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Misa Peisi mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ne nau ʻi aí ʻa e foʻi maká, mo e ngaahi fakahā ne fekauʻaki mo iá, ʻa ia ne mau fiefia mo fiemālie lahi aí. …

“Naʻe hāsino e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi homau lotolotongá lolotonga e taimi ko ʻení pea naʻe fakaofo ke mātātonu ki he poto naʻe maʻu ʻe Siosefá ʻi he meʻá ni, he naʻe foaki moʻoni ange ʻe he ʻOtuá ʻa e poto mo e mālohi māʻongoʻonga, pea ʻoku hangē kiate au, ʻo aʻu ki he taimí ni, ne ʻikai ha taha ʻe taʻemamata ki heʻene pule māʻoniʻoní lolotonga e ngaahi tūkunga faingataʻa pehē, te ne veiveiua naʻe ʻiate ia ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene ngāué—ʻo ʻikai ʻi he poto ʻo e tangatá, ka ʻi he poto ʻo e ʻOtuá” (“Newel Knight’s Journal,” ʻi he Scraps of Biography [1883], 10:64–65).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28

Ko e ʻiloʻi ʻe ʻŌliva Kautele ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻa e tokotaha ʻokú ne lava ʻo maʻu ʻa e fakahā ki he Siasí hono kotoa

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:1–7. ʻOku muimui ʻa e fakahaá ʻi ha ngaahi laine totonu ʻo e maʻu mafaí

ʻI he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28, ʻa ia naʻe ʻomi ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia ʻŌliva Kautelé, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e hokohoko totonu ʻo e fakahaá ʻi he Siasí. Neongo naʻe fakanofo ʻa ʻŌliva ko e kaumātuʻa hono ua ʻo e Siasí, ka naʻe ʻikai kau ʻi hono fatongiá ʻa e maʻu fakahaá pe hiki e ngaahi fekau maʻá e Siasí, pe te ne fekauʻi ha meʻa kia Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe hoko ko e taki ʻo e Siasí. Ka naʻe pau ke muimui ʻa ʻŌliva ʻi he sīpinga ne fai ʻe ʻĒloné, “ke fakahā faivelenga ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi fakahaá” (T&F 28:3) ʻa ia kuo foaki ki he palōfita ʻa e ʻEikí. Hangē ko Mōsesé, naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita kuó ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻi hono kuongá. Ka neongo iá, naʻe talaofa kia ʻŌliva ʻe tataki ia ʻe he Fakafiemālié pea ʻe tāpuekina ia ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai ʻi heʻene akoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo hono fakaʻosi ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele kia Mōsese mo ʻĒlone (vakai, T&F 28:2–3).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Naʻe feʻunga pē ia ke maʻu ʻe ʻŌliva Kautele ʻa e naʻinaʻi ko ʻení, he naʻe fakahehema ia ke fetōkehekeheʻaki mo e Palōfitá ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa ne fekauʻaki mo e fakahaá. Naʻe maʻu ha lelei lahi mei he taʻefiemālie ko ʻení, he naʻe akoʻi ki he kāingalotú ne ʻi ai ʻa e fakahokohoko maau ʻi he Siasí pea ko e toko taha pē naʻe fili ke ne maʻu ʻa e ngaahi fekaú mo e fakahaá ki honau tatakí, pea ko e toko taha ia naʻe ui ʻe he ʻOtuá” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:135).

ʻI haʻane lea fekauʻaki mo e hokohoko totonu ʻo e fakahaá, naʻe akoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku fepaki mo e founga fakapotopoto ʻa e ʻOtuá ke maʻu ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí pe ko ha toe taha, ha fakahinohino maʻanautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ʻa ē ʻoku māʻolunga ange ʻiate kinautolú; … ka ʻo kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ha meʻa-hā-mai pe ko ha ʻaʻahi mei ha talafekau fakalangi, kuo pau ke fakataumuʻa pē ia ke ʻaonga kiate ia mo fakahinohinoʻi pē ia; he ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga, puleʻi pea mo e tokāteline ʻo e Siasí, ʻoku nofo ia ʻi he ngaahi kī ʻo e puleʻangá” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 226). Naʻa ne fakahā kimui ange ʻo pehē, “ʻOku puleʻi ʻe he Kau Palesitení pe Kau Palesitenisī [ʻUluakí] ʻa e Siasí; pea ko e ngaahi fakahā ‘o e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he Siasí, ʻe fou mai ia ʻi he Kau Palesitenisií. Ko e founga ʻeni ʻa e langí, pea mo e mālohi mo e faingamālie ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki [ʻo Melekisētekí]. ʻOku toe hoko foki ko ha faingamālie ʻo ha ʻōfisa pē ʻi he Siasí ni ke ne maʻu ha fakahā, kae fekauʻaki pē mo hono uiuiʻi pea mo hono fatongia ʻi he Siasí” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 226).

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ki he founga ʻoku kei fakaʻaongaʻi ai ʻa e hokohoko ko ‘eni ‘o e fakahaá ʻi he Siasí ʻi he kuongá ni ʻo pehē: “Ko e fale ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ko ha fale ʻo e maau, ʻa ia ʻoku fekauʻi ai ʻene kau tamaioʻeikí ke nau ‘ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo [kinautolu] ki aí’ (T&F 107:99). ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he fakahaá. Ko e palesiteni pē ʻo e Siasí ʻokú ne maʻu ʻa e fakahā ki hono tataki ʻo e Siasí hono kotoa. Ko e palesiteni fakasiteikí pē ʻokú ne maʻu ʻa e fakahā ki hono tataki makehe ʻo e siteikí. Ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e fakahā ki he uōtí ko e pīsopé. Ki ha fāmili, ko e taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e fāmilí. ʻOku maʻu ʻe he kau takí ʻa e fakahā ki honau lakanga tauhí. ʻE lava ke maʻu ʻe he fakafoʻituituí ha fakahā ke tataki ʻene moʻui pē ʻaʻaná. Ka ʻi he taimi ʻoku pehē ai ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e fakahā ki ha taha ʻoku ʻikai haʻane lakanga tauhi ki aí—hangē ko hano tala ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ʻokú ne maʻu ha fakahā ke tataki ʻa e Siasí hono kotoa pe ko e tala ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha fakahā ke tataki ha taha ʻoku ʻikai haʻane mafai pule ki ai ʻo fakatatau mo e hokohoko ʻo e Siasí—te ke fakapapauʻi leva ai ko e ngaahi fakahā peheé ʻoku ʻikai mei he ʻEikí ia” (“Revelation” [Brigham Young University devotional, Sept. 29, 1981], 7, speeches.byu.edu).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:8–10, 14–16. Ko e uiuiʻi ʻa ʻŌliva Kautele ke ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná

Naʻe ui ʻa ʻŌliva Kautele ke ne taki ha ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná (vakai, T&F 28:8–10, 14–16; vakai foki, T&F 30:5–6; 32:1–3). ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e kau Leimaná ki ha falukunga kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e tokolahi ko e hako ʻo Leimana, ko e foha lahi taha ʻo Līhaí. ʻOku fakahaaʻi ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e foʻi lea kau Leimaná ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:9 ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e hako ʻo Līhaí ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻAmelika Totonú, pe ʻInitia ʻAmeliká, ʻa ia ne nau nofo ʻi he taimi ko iá, ʻi he feituʻu ne lau ko e kauʻāfonua fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI Mē ʻo e 1830, naʻe tali ai ʻe he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻa e Lao ki hono Fakamavahe ʻo e Kau ʻInitiá, ʻa ia ne fie maʻu ai e kau ʻInitia ʻAmelika kotoa pē ke hiki ki he Vahefonua fakahihifo ʻo e siteiti ko Mīsulí. Ko ia, naʻe fononga ʻa ʻŌliva Kautele mo hono ngaahi hoa fakafaifekaú ki he feituʻu fakahihifo ʻo Mīsulí, “ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua ofi ki he kau Leimaná” (T&F 28:9), ke akoʻi e ongoongoleleí ki he kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká.

ʻOku ʻikai pehē ʻe he Tohi ʻa Molomoná naʻe tupu ʻa e kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká mei he fāmili pē ʻo Līhaí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAnitonī W. ʻAiveni (1852–1934) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku totonu ke tau tokanga ʻi he ngaahi fakakaukau ʻoku tau aofangatuku ʻakí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha hisitolia ʻo ha kakai kehekehe ʻe tolu … ʻa ia ne nau omi mei he maama motuʻá ki he konitīnenití ni. ʻOku ʻikai ke ne talamai naʻe ʻikai ha taha heni kimuʻa ʻiate kinautolu. ʻOku ʻikai ke ne talamai naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kakai naʻe omi kimui ange ʻiate kinautolu. Kapau leva ʻoku maʻu ha ngaahi ʻilo foʻou ʻo fokotuʻu mai ai ha ngaahi faikehekehe ʻi he kamataʻanga ʻo e ngaahi matakalí, ʻe lava pē ʻo ʻiloʻi ngofua, pea mo ʻuhinga totonu, koeʻuhí ʻoku tau tui naʻe ʻi ai mo ha kakai kehe naʻe omi ki he konitinēnití ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 1929, 15).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:9. “ʻE langa … ʻa e kolo ko Saioné … ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua ofi ki he kau Leimaná.”

Hili hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakaʻau ke maheni ʻa e Kāingalotú mo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Saione ʻo e kuonga ní—ʻa e Selusalema Foʻou ʻe langa ʻi he konitinēniti ʻAmeliká (vakai, 3 Nīfai 20:22; 21:22–23; ʻEta 13:4–8). Naʻe fakanatula pē ia ke fakaʻekeʻeke ʻe he Kāingalotú ʻa hono tuʻuʻangá. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe feinga ai ʻa Hailame Peisi ke ne ʻiloʻi ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko ia ko Saione ʻi he kuonga ní ʻo fakafou ʻi ha foʻi maka, ʻa ia naʻá ne tui naʻe malava ai ke ne maʻu ha fakahā. Ka naʻe faifai pea mahino kiate ia kuo kākaaʻi ia ʻe Sētane, pea naʻá ne fakaʻikaiʻi ai ʻene “ngaahi fakahā” fakamahamahaló. Fakataha mo hono uiuiʻi ʻo ʻŌliva Kautele ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau Leimaná, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko Saioné “ʻe tuʻu ia ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua ofi ki he kau Leimaná” (T&F 28:9). Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe ʻiloʻi ko Saioné ʻe tuʻu ia ʻi Mīsuli (vakai ki he fakamatala ki he Tokateline mo e ngaahi Fuakava 57:1–3 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:11–14. “ʻOku kākaaʻi ia ʻe Sētane”

Ko ha palopalema ʻi he fakakikihi ne fakatupu ʻe Hailame Peisí, ko ʻene fakaʻapē ʻe fakangofua ia ʻe he ʻEikí ke ne maʻu e fakahā ko ia naʻe ʻikai ko hano faingamālie ke maʻú. Naʻe hoko ʻa e fakaʻapē ko ʻení ke lahi ange ai hono kākaaʻi mo tākiekina ia ʻe Sētané. Naʻe tatau pē mo hono kākaaʻi ʻa e fāmili Uitemaá mo e niʻihi kehe ʻi he feituʻu Feieti, Niu ʻIoké, ʻo kau ai mo ʻŌliva Kautele, ʻa ia ne nau tui ki he ngaahi fakamatala ʻa Hailame Peisí. Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28, naʻe vahe kia ʻŌliva ke ne fakatonutonu ʻa Hailame Peisi mo akoʻi kiate ia ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. Naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he konifelenisi ʻi Sepitema 1830, “Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Misa Peisi kae pehē ki he kakai kotoa pē ne ʻi aí ʻa e foʻi maká pea mo e meʻa kotoa pē ne felāveʻi mo iá” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 452).

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻa e tokotaha ʻoku lava ke ne maʻu fakahā maʻá e Siasí hono kotoa pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he meʻá ni ʻa e maau mo e malu ki he Kāingalotu ʻo e Siasí:

“Kuo kole ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie māʻolunga ange pe mafai ʻi he tuʻa mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí naʻe fokotuʻú. ʻOku nau pehē ʻoku nau tui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí mo tali ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ko e pule fakalaó ia, ka ʻoku nau pehē ʻoku nau maʻu ha tuʻunga māʻolunga ange ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Palesitení. ʻOku faʻa fakahoko ʻeni ke fakatonuhiaʻi ha ʻekitivitī ʻa ia ʻoku ʻikai fenāpasi mo e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí. He ʻikai ʻi ai ha lakanga māʻolunga ange, ka neongo ia, koeʻuhí ʻoku fakatou maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Kuo folofola ai ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e Palesiteni ʻo e Siasí ‘ʻe ʻikai fili ha tokotaha kehe [ke maʻu ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi fakahaá] tuku kehe pē ʻo kapau ʻe fai ia ʻiate ia’ [T&F 43:4]. …

“… ʻOku maʻu ʻa e fakahā hokohokó mo e tataki ki he Siasí ʻo fakafou ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí, pea he ʻikai pē ke ne takihalaʻi ʻa e Kāingalotú” (The Propehtic Voice,” Ensign, May 1996, 6–7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:11. “ʻOku ʻikai ke tupu meiate au ʻa e ngaahi meʻa kuó ne tohi mei he maká na”

Naʻe tui ha kakai tokolahi ʻi he tokelau hihifo ʻo Niu ʻIoke ʻi he konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1800 tupú, ʻe lava ha niʻihi fakafoʻituitui ʻo maʻu ha ʻilo fakalangi ʻo fakafou ʻi ha meʻa ngāue hangē ko ha maka pe ko ha vaʻakau maʻu fakahā (divining rod). Naʻe pehē ʻe Hailame Peisi ʻe hā mai ʻa e ngaahi leá ʻi he maka ko ia naʻá ne maʻú. Naʻá ne pehē naʻe hili ʻene tala-kae-tohi ʻa e ngaahi leá pea hiki ia ki he pepá, ʻe puli atu e ngaahi lea ko iá mei he maká kae hā mai ha ngaahi lea kehe (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents: Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 184). Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakahā loi ʻa Hailame Peisí.

ʻIkai ngata pē ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻŪlimí mo e Tūmemí, mahalo naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha maka kikite naʻá ne maʻu ʻi heʻene kei talavoú ke liliu ha konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfitá ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ke liliu e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi konga ʻo e founga ngāue liliú, ka naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ngaahi fakamatala fakaikiikí” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39). Ko e taha ʻa e faikehekehe mātuʻaki mahuʻinga ʻia Siosefa Sāmita mo Hailame Peisí he naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ʻe he ʻOtuá ke fakahoko e ngāue ʻo e liliu leá pea mo maʻu ʻa e fakahā maʻá e Siasí (vakai, T&F 21:1–6). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fakahā mahino ʻe he ʻEikí naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa Hailame Peisi mo kinautolu naʻe tui ki he ngaahi lea naʻe fakahā ʻe Hailamé (vakai, T&F 28:11).

Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ke ne fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo Sētané ki heʻetau moʻuí:

“ʻOku ʻikai ko ha kaveinga langaki moʻui ʻa Sētane. ʻOku ou lau ia ko ha taha fakangalingali lahi. …

“ʻOku ʻikai ko ha meʻa ʻoku lelei ke fuʻu nofo hifo ʻo fakakaukauʻi ʻa Sētane mo ʻene ngaahi meʻa fakamisitelí. He ʻikai ke lava ʻo maʻu ha lelei ia mei he fakaofiofi ki he koví. He ʻoku hangē pē ia ko haʻate vaʻinga ʻaki e afí, ʻoku fuʻu faingofua ke te vela ai. … Ko e founga pē taha ke te hao aí, ko haʻate fakamamaʻo mei ai mo haʻane toe faʻahinga ngāue kovi pe angafai fulikivanu. ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi maʻu pē mei he nunuʻa ʻo e hū ki he tēvoló, fiemaná, ngāue fakafaʻahikehé, tui tēvoló, talatukí, fakalouʻakaú, pea mo ha ngaahi tūkunga kehe pē ʻo e tui fakatēvoló” (“The Forces That Will Save Us,” Ensign, Jan. 2007, 5).