‘Inisititiuti
Vahe 3: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3; 10


Vahe 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 310

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828, naʻe mavahe ai ʻa Māteni Hālisi mei Hāmoni, Penisilivēnia, mo ha ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakaʻaliʻali ki hono fāmili ne nau nofo ʻi Palemaila, Niu ʻIoké. ʻI he taimi naʻe ʻikai foki mai ai ʻa Māteni ki Hāmoni ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ke ne fokí, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi Manisesitā, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ai kuo fakamoleki ʻe Māteni ʻa e ʻū laʻipēsí. Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Siosefa pea naʻá ne foki he ʻaho pē hono hokó ki hono ʻapi ʻi Hāmoní. ʻI heʻene aʻu ki ai ʻi Siulai 1828, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3. ʻI he fakahā ko ʻení naʻe valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa pea folofola ange kuo mole meiate ia ʻa e faingamālie ke liliú ʻo fuofuoloasiʻi, ka naʻe toe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻo pehē, “ʻOku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:10). ʻIkai ngata aí, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne taumuʻa ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo fakahā ʻe ikuna ʻEne ngāué neongo e faiangahala ʻa e tangatá.

Hili e fakatomala ʻa Siosefa Sāmita ʻo “fuofuoloasiʻí” (T&F 3:14), naʻe toe fakafoki ange kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻave ʻe Molonai meiate ia ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa e ʻū lauʻi pēsí, pea naʻá ne toe maʻu ʻa e meʻafoaki ke liliu leá. Fakafuofua ki ʻEpeleli ʻo e 1829, ʻi he hoko atu e liliu ʻa Siosefá, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 (mahalo naʻe maʻu ha ngaahi konga ʻo e fakahā ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828). Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi he fakahā ko ʻení ke ʻoua te ne toe liliu ʻa e ʻū lauʻi peesi naʻe molé. Naʻe ako ʻe he Palōfitá kuo ʻi ai ha ngaahi teuteu fakalaumālie ʻi he kuonga muʻá ke fetongi ʻaki e tohi ne molé pea mo maluʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

14 Sune, 1828Naʻe ʻave ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei Hāmoni, Penisilivēnia ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Siulai 1828Naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ki Manisesitā Niu ʻIoke ʻo ne ʻiloʻi ai kuo mole ʻa e ʻū lauʻi pēsí.

Siulai 1828Naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita ki Hāmoni, Penisilivēnia ʻo maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.

22 Sepitema, 1828ʻI he mole e ʻū lauʻi peleti koulá mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí hili ʻene maumaufono ʻi he meʻa ne tohí, naʻe toe maʻu kotoa ia ʻe Siosefa Sāmita meia Molonai.

ʻEpeleli 1829Ne aʻu ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni ke tokoni ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ai ʻa eTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 (mahalo naʻe maʻu ha ngaahi konga ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi Sepitema ʻo e 1827, lolotonga ia ʻene nofo mo hono uaifi ko ʻEma Heili Sāmitá, ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻo ofi ki Palemaila, Niu ʻIoke. ʻI Tīsema 1827, tupu mei he fakalalahi ʻa e fakatangá, kau ai ha toutou feinga ke kaihaʻasi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ne hiki ʻa Siosefa mo ʻEma ki Hāmoni, Penisilivēnia ʻa ia ne nofo ai e ongomātuʻa ʻa ʻEmá. Ko ha tangata faama tuʻumālie mo ha tangata pisinisi ʻa Māteni Hālisi ʻi Palemaila, naʻá ne hoko ko ha poupou ki he Palōfitá mo foaki ha paʻanga ke tokoni ki he hikí.

ʻI Fēpueli 1828, naʻe fononga ʻa Māteni Hālisi ki Hāmoni peá ne maʻu ha tatau ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi naʻe liliu ʻe Siosefa mei he ʻū lauʻi peleti koulá, fakataha mo e liliu ʻa e Palōfitá ki he ngaahi mataʻitohi ko iá. Naʻe ʻalu ʻa Māteni ki Niu ʻIoke ke fetaulaki mo e ongo tangata poto ko Palōfesa Sālesi ʻAnitoni mo Dr. Samuela Mitiseli (pe Mitisili), ʻa ia naʻá na fakaʻileʻila ki he ngaahi lea mo e ngaahi tōʻonga moʻui fakakuongamuʻá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65). Naʻe hoko ʻa Māteni kimui ange ko ha tangata tohi ki he Palōfitá mei ʻEpeleli ki Sune ʻo e 1828 ʻi hono liliu ʻe Siosefa e ʻuluaki konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakaʻau ke huʻuhuʻu e uaifi ʻo Māteni ko Lusí ki he poupou ʻa hono husepānití kia Siosefá pea mo e kau ʻa Māteni mo ʻene tokoni fakapaʻangá ki he ngāue ke liliu e ʻū lauʻi peletí. Ke fakafiemālieʻi hono loto-hohaʻá, naʻe kole ʻe Māteni kia Siosefa ke kole ha ngofua mei he ʻEikí ke ʻalu mo e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e peesi ne ʻosi liliú ke fakaʻaliʻali ki hono uaifí mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ko ha fakamoʻoni.

Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakamatala ko ʻení: “Naʻá ku kole, pea ko e talí kuo pau ke ʻoua naʻá ne fai ia. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fiemālie ki he talí ni, peá ne loto ke u toe kole pē. Naʻá ku fai ia, pea naʻe tatau pē ʻa e talí. Naʻe ʻikai pē ke ne fiemālie kae vili pē ke u toe kole fakaʻosi. Hili haʻane toutou kole, naʻá ku toe kole ki he ʻEikí, pea naʻe fakangofua mai ke ʻalu mo e ʻū laʻui pēsí ʻi ha ngaahi makatuʻunga pau” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 9, josephsmithpapers.org). Naʻe fekau ʻe Siosefa ʻa Māteni Hālisi ke ne palōmesi te ne fakahā pē ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú ki hono uaifí; tokoua ko Pilisevi Hālisí; ko ʻene ongomātuʻá, Nētane mo Lota Hālisi; mo e tokoua hono uaifí, Mele Hālisi Kopa (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 6, footnote 25).

Naʻe foki ʻa Māteni Hālisi ki hono ʻapí ki Palemaila, Niu ʻIoke, mo e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe ʻosi liliú. ʻI he ʻaho hono hoko mei he ʻaho ne mavahe ai ʻa Mātení, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻEma Sāmita ha tama tangata, naʻá ne mālōlō hili pē ha kiʻi taimi nounou. Naʻe mei mate mo ʻEma, pea naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi hono tafaʻakí ʻi ha ngaahi uike lahi. ʻI he konga kimuʻa ʻo Siulai 1828, kuo uike ʻe tolu e mavahe ʻa Mātení mo e teʻeki ke na ongona ha meʻa meiate ia. Naʻe fakaakeake māmālie pē ʻa ʻEma peá ne fakalotoʻi ʻa Siosefa ke ʻalu ki Niu ʻIoke ke ne ʻiloʻi pe ko e hā ne teʻeki fetuʻutaki mai ai ʻa Mātení. Naʻe fononga ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻo fekau atu kia Māteni ke haʻu.

ʻĪmisi
gravestone of infant son of Joseph and Emma Smith

Naʻe tanu e foha kei valevale ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ʻi he Faʻitoka McKune, ʻo ofi ki honau ʻapi ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ʻi Sune 1828 (fakafuofua e laʻitaá ki he 1897–1927 nai).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Naʻe lekooti ʻe Lusi Meki Sāmita, faʻē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne totonu ke nau maʻu meʻatokoni pongipongi mo Māteni, ne teuteu ʻe he fāmií e tēpilé ʻo maau pea nau tali ai, ka naʻe tuai ʻene aʻu maí. ʻI he faifai peá ne aʻu mai ki he falé, naʻá ne tangutu hifo ʻi he tēpilé peá ne “toʻo hake ʻene helé mo e huhú ʻo hangē te ne fakaʻaongaʻí ka naʻá ne tukuange ia mei hono ongo nimá.” ʻI hono ʻeke atu pe ʻoku sai peé, naʻe “kalanga [ʻa Māteni Hālisi] ʻi ha leʻo mamahi, ‘ʻOiauē! Kuo mole hoku laumālié! Kuo mole hoku laumālié!’

“Naʻe tuʻu fakavave hake ʻa Siosefa Sāmita mei he tēpilé, ʻa ia naʻe teʻeki ke ne fakahaaʻi ʻene manavasiʻí ka ne tālunga ʻa e momeniti ko iá, ʻo ne ofo mo pehē, ‘ʻOiauē! Māteni, naʻá ke fakamoleki ʻa e ʻū lauʻi peesi kuo liliú! Kuó ke maumauʻi hoʻo fuakavá pea ʻohifo ʻa e fakamalaʻiá ki hoku ʻulú, kae pehē kiate koe foki?’

Naʻe tali ange ʻe Māteni, “‘ʻIo, kuo mole ia pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ʻi fē.’”

ʻI he ongoʻi lōmekina ʻa Siosefa ʻi he manavaheé mo e ongoʻi halaiá, naʻá ne kaila ʻo pehē, “‘Kuo mole kotoa! Kuo mole ʻa e meʻa [kotoa]! Ko e hā te u faí? Kuó u faiangahala. Ko au pē naʻá ku ʻahiʻahiʻi e houhau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku kole ʻa e meʻa ko ia naʻe ʻikai haʻaku totonu ke kolé, he naʻe kehe ʻa e meʻa ne fakahinohino kiate au ʻe he ʻāngeló’—pea naʻá ne tangi mo toʻe, ʻo felueʻaki taʻetuku holo pē.

“Naʻe faifai peá ne talaange kia Māteni ke toe foki ki hono ʻapí ʻo toe kumi pē.

Naʻe talaange ʻe Misa Hālisi, “‘ʻIkai, ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻoʻona, he kuó u fakasio ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he falé. Kuó u hae ʻa e ʻū mohengá mo e piló [hono kumi ʻo e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú], pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ia.’

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa “‘Pea kuo pau nai ke u foki ki hoku uaifí mo ha talanoa peheni? He ʻikai te u lava … , pea te u ʻalu fēfē ki he ʻEikí? Ko e hā ha valoki ʻe taʻetuha mo au mei he … ʻĀngelo ʻo e Fungani Māʻolungá?’ (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 5–6, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá, mataʻitohi lahí, sipelá, mo e fakapalakalafí).

Hili ʻene foki ki hono ʻapí ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, taʻe ʻalu mo e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú, naʻe huaʻi ʻe Siosefa hono laumālié ki he ʻOtuá ʻo kole fakamolemole. Naʻe hā mai ʻa e talafekau fakalangi ko Molonaí kia Siosefa ʻo foaki ange ʻa e ongo meʻa liliú, pe ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa he liliu leá. Naʻe toʻo ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí meia Siosefa he naʻá ne “fakahelaʻi ʻa e ʻEikí ʻi heʻene kole ʻa e faingamālie ke ʻalu ʻa Māteni mo e ʻū tohí” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 10, josephsmithpapers.org). Hili e hā mai ʻa Molonai ʻo fakafoki ange ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, naʻe maʻu e Siosefa ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.

ʻĪmisi
Mape Fika 3: Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití
ʻĪmisi
Mape Fika 4: Palemaila-Manisesitā, Niu ʻIoke 1820–31

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí he ʻikai lava ke taʻofi ʻEne ngāué pea valokiʻi ʻa Siosefa Sāmita

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–3. “ʻOku ʻikai lava ke taʻofi […] e ngaahi finangalo ʻo e ʻOtuá”

Hangē naʻe vakai ʻa Siosefa ki he mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ne ʻosi liliú ko ha maka tūkiaʻanga ki he palani ʻa e ʻEikí ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka neongo ia, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá he ʻikai ha meʻa te ne taʻofi pe fakaʻauha ʻa e taumuʻa mo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia ʻo e ʻOtuá ʻa ʻEne tokaimaʻanangá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he tangatá pe ko Sētane te ne fakaʻohovaleʻi pe taʻofi ʻa e ʻOtuá mei hono ikunaʻi ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē he ʻoku ʻi Hono ʻaó ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e “kuohilí, lolotongá, mo e kahaʻú” (T&F 130:7; vakai foki, T&F 38:2; 88:41). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga he ʻikai lava ke taʻofi ai e ngāue ʻa e ʻOtuá: “Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi lavameʻa mo e tōnounou ʻa e tangatá talu mei he kamataʻangá pea naʻá Ne ʻafioʻi ia ʻi he fakahoko ʻo ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí. (Vakai, 1 Nīfai 9:6.) ʻE aʻusia kakato ʻEne ngaahi taumuʻá” (“Shine as Lights in the World,” Ensign, May 1983, 11).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:2. “ʻOku ʻikai ke hāʻele ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi hāʻeleʻanga pikopikó” pea “ko hono halá ʻoku tatau ai pē ʻo taʻengata”

Ke fakamahinoʻi e ʻuhinga he “ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi finangalo ʻo e ʻOtuá” (T&F 3:1), naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakaikiiki mahuʻinga fekauʻaki mo Hono natulá. ʻOku ʻikai pikopiko e hāʻeleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku hangatonu ia, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai ke Ne feliliuaki pea ʻoku tatau ai pē Hono halá. Koeʻuhí ʻoku ʻikai afe ʻa e ʻOtuá “ki he nima toʻomataʻú pe ki he nima toʻohemá” (T&F 3:2), te tau lava ʻo falala kiate Ia mo ʻEne ngaahi folofolá mo e ʻEne ngaahi talaʻofá.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻo e “tatau ai pē ʻo taʻengata” e hala ʻo e ʻOtuá (T&F 3:2): “ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki he fonó—ʻi hono kānokató, kakató, taʻefeliliuakí, pea ʻi he taimi kotoa pē. Kuó Ne fakanofo ke haʻu maʻu pē ʻa e ola tatau mei he tupuʻanga tatau. ʻOku ʻikai ke filifilimānako, pea ko ha Tokotaha ia ‘ʻoku ʻikai ʻi ai ha fetoʻoaki, pe ko e ʻata ʻo e feliliuakí.’ (Sēmisi 1:17; T&F 3:1–2.) Ko ia ai, ko e ‘hāʻeleʻanga [ʻo e ʻEikí] ʻoku tatau ai pē ʻo taʻengata, ʻoku tatau ʻi he ʻaho ní, ʻo hangē ko e ʻaneafí, pea taʻengata.’ (T&F 35:1)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 545–46).

ʻĪmisi
photo of Martin Harris

Naʻe hoko ʻa Māteni Hālisi ko ha tangata tohi lolotonga hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha vahaʻa taimi nounou.

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4–8, 15. “Naʻe ʻikai totonu ke ke manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá”

Mahalo naʻe faingataʻa kia Siosefa Sāmita ke ne fakasītuʻaʻi e toutou kole ʻa Māteni Hālisi ha ngofua ke ʻalu mo e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne ʻosi liliú. Naʻe lahi ʻaki ʻe Māteni ha taʻu ʻe 20 tupu ʻia Siosefa pea naʻá ne kau ʻi he niʻihi ne fuofua tui kiate ia mo fekumi ke tokoni ki he ngāué. Naʻá ne poupouʻi e Palōfitá ʻi he ngaahi meʻa fakapaʻangá mo foaki ha konga lahi ʻo hono taimí ke tokoni ʻi he ngāue liliu leá. Ka neongo ia, naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi heʻene fakavaivai ki he kole ʻa Mātení mo fakamatalaʻi ange naʻe totonu ke ne manavahē ki he ʻOtuá mo falala ki Hono mālohí ki ha tokoni. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono ʻuhinga ʻo e manavahē ki he ʻOtuá:

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he folofolá ʻokú ne faleʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke manavahē ki he ʻOtuá. ʻI hotau kuongá ni ʻoku tau angamaheni ʻaki hono fakaʻuhingaʻi e foʻi lea ko e manavaheé ko e ‘fakaʻapaʻapa’ pe ‘ʻapasia’ pe ‘ʻofa’; ʻa ia ko e pehē, ʻoku ʻuhinga ʻa e manavahē ki he ʻOtuá ko e ʻofa ki he ʻOtuá pe ko e fakaʻapaʻapa kiate Ia pea mo ʻEne fonó. Mahalo ʻe faʻa tonu e lau ko ʻení, ka ʻoku ou fifili pe ʻoku ʻikai faʻa ʻuhinga ʻa e manavahē ia he taimi ʻe niʻihi ki he manavahē, ʻo hangē ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau palōfitá ʻo kau ki he manavahē ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá ʻaki hono maumauʻi ʻEne ngaahi fekaú. …

“ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke kau e manavahē ki he ʻEikí, pe ko e meʻa ne ui ʻe Paula ko e ‘manavahē [ki he ʻOtuá]’ (Hepelū 12:28), ko ha konga ʻo ʻetau ʻapasia kiate Iá. ʻOku totonu ke tau ʻofa mo ʻapasia pehē kiate Ia ʻo tau manavahē ke fai hala ʻi Hono ʻaó, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fakakaukau pe tākiekina ʻa e niʻihi kehé” (“A Sense of the Sacred” [Brigham Young University fireside, Nov. 7, 2004], 8; speeches.byu.edu).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:9–11. “ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala mei he meʻa kuó ke faí”

Naʻe tohi ʻe he faʻē ʻa e Palōfitá, Lusi Meki Sāmita, naʻe tukuakiʻi ʻe Siosefa pē ia ʻi he taimi naʻá ne ʻiloʻi ai kuo fakamoleki ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú. Naʻá ne fakamatalaʻi e mamahi ʻa Siosefá ʻo pehē: “Naʻá ne tangi mo toʻe, mo felueʻaki taʻetuku pē. … Naʻe kāpui e falé ʻe he tangi halotulotú mo e toʻé, pea mo e tangilāulau mamahi tahá. Naʻe faingataʻaʻia lahi ange ʻa Siosefa ʻi ha toe taha he naʻá ne ʻiloʻi fakapapau pea ʻi he aʻusia fakamamahi, ʻa e nunuʻa ʻo e meʻa ʻoku pehē ʻe he niʻihi kehé ko ha taʻetokanga pē ki he ngāué. Naʻe hoko atu ʻene felueʻakí, tangí mo e mamahí ʻo hangē ha kiʻi pēpē valevalé ʻo aʻu ki he tō ʻa e laʻaá. Ne mau fakaʻaiʻai ia ke kiʻi kai fakamāmālohi” (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 6–7, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá, sipelá, mo e mataʻitohi lahí).

Naʻe hokohoko atu pē e mamahi ʻa Siosefa Sāmitá ʻo aʻu ki he ʻaʻahi ange ʻa Molonai ʻi Hāmoni Penisilivēniá, pea maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā ko ʻení mei he ʻEikí: “Manatu, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá; ko ia, fakatomala mei he meʻa kuó ke faí … pea ʻoku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:10).

ʻĪmisi
copy of Book of Mormon characters

Ngaahi mataʻitohi naʻe hiki tatau mei he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e Kau Fitungofulú e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Siosefá:

“Naʻe fakatonutonuʻi ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá ʻaki haʻane kiʻi mālōlō taʻu ʻe fā kimuʻa peá ne toki maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá, ‘he kuo ʻikai ke ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí’ [ʻi he The Joseph Smith Papers, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others (2012), 83]. ʻI he mole kimui ange meia Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116, naʻe toe fakatonutonuʻi ia. Neongo naʻe fakatomala moʻoni ʻa Siosefa, ka naʻe kei toʻo pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi faingamālié meiate ia ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi, he ‘ko kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ʻoku ou tauteaʻi foki koeʻuhí ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá’ (T&F 95:1).

“Naʻe pehē ʻe Siosefa, ‘Naʻe fiefia ʻa e ʻāngeló ʻi heʻene fakafoki mai kiate au ʻa e ʻŪlimí mo e Tumemí, mo ne pehē ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku angatonu mo loto fakatōkilaló, mo ʻofa ʻiate au ʻi heʻeku faʻa kātaki mo lotu faivelengá’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 83; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí]. Koeʻuhí naʻe fie akoʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa ha lēsoni liliu moʻui, naʻá Ne fie maʻu ai ha feilaulau ʻe ongo ki he lotó—he ko e feilaulaú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e fakatonutonú” (“Ko e Fakamaau Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 97).

ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga ʻi he fakahā ʻo e onopōní ki hono valokiʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi fakafoʻituitui pe ko hono ui kinautolu ke nau fakatomala (vakai, T&F 19:13–15; 30:1–3; 64:15–17; 112:1–3, 10–16.) Ko e potufolofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:6–11 ko ha fakamoʻoni ia naʻe ʻikai hao ʻa e Palōfitá mei hono fakatonutonuʻi ʻe he ʻEikí ʻi heʻene ngaahi fehalākí mo e vaivaí. Ka neongo ia, koeʻuhí ko ʻene fakatomalá naʻe kei ui pē ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fai ʻEne ngāué.

ʻĪmisi
photo of Charles Anthon

Naʻe sivisiviʻi ʻe Sālesi H. ʻAnitoni, ʻo e ʻUnivēsiti Kolomupiá, Niu ʻIoke, ʻa e ngaahi mataʻitohi naʻe hiki tatau mei he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai haohaoa e kau taki ʻo e Siasí, ka ʻe lava ke tau falala ʻoku ueʻi fakalaumālie kinautolu pea ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu.

“Kuo taki maʻu pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻui. ʻOku tataki fakalaumālie ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, neongo ʻenau matelie mo moʻulaloa ki he tōnounou fakaetangatá, ke nau tokoni ke tau hao mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie ki he moʻuí pea mo tokoni ke tau hao ʻi he moʻui fakamatelié ki hotau ikuʻanga fakaʻosi, taupotu, pea mo fakalangí.

“ʻI he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 40 ʻo ʻemau feohi vāofí, kuó u hoko ai ko ha fakamoʻoni tonu ʻi he ueʻi fakalaumālie fakalongolongo pea mo e fakahā mahino kuo nau ueʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau Taki Māʻolungá, pea mo e kau taki fakahoualotu kehé ke nau ngāué. Neongo ko e kau tangata mo e kau fafine leleí ni ʻoku ʻikai ke nau haohaoa pe taʻe-ha-mele, ka ʻoku nau faimāteaki kakato ʻi he taki ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ki muʻa ʻo hangē ko ʻEne fakahinohinó. …

“ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau pehē ʻoku totonu ke haohaoa pe meimei haohaoa e kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ngalo ʻiate kinautolu ʻoku feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻaki ʻEne ngāué ʻi he kakai matelié. …

Ko e tokanga pē ki he founga hono fakahinohino fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki kuó ne uiuiʻí mo e founga ʻokú Ne ueʻi ai ʻa e Kāingalotú ke nau fai e ngaahi meʻa fakaofo mo kāfakafa neongo honau natula fakaetangatá, ko ha founga ia ʻe taha ʻe lava ke tau pikitai ai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (“ʻOku ʻi he Foheʻulí ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 24–25).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:12–13. “[Ko e] nima ʻo e tangata fai angahalá”

Naʻe ʻomi ʻe hono maumauʻi ʻe Māteni Hālisi e fuakava naʻá ne fai ke fakahā ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú ki ha niʻihi fakafoʻituitui pau pē ʻe nimá, ha valoki fefeka mei he ʻEikí, naʻe ui ai ʻa Māteni ko ha “tangata fai angahala” (T&F 3:12). Koeʻuhí naʻe fili ʻa Māteni ke falala ki hono poto ʻoʻoná mo ʻene fakakaukaú, naʻá ne fakamoleki ai e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe mole meia Siosefa Sāmita ʻa e faingamālie ke liliú “ʻo fuofuoloasiʻi” (T&F 3:14). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) naʻe “kau ʻi he faiangahala [ʻa Mātení] ʻene holi siokita ke fakafiemālieʻi hono lotó kae ʻikai ko e finangalo ʻo e ʻEikí, hili ia hono taʻe tali ʻene kolé kimuʻa pea toki fakangofua angé” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:28).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 3:16–20. “Ko e taumuʻa tofu pē ʻeni ʻoku fakatolonga ai ʻa e ngaahi peleti ko ʻení”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná, hangē ko Nīfai, Sēkope, mo Molonaí, ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí ʻi hono ʻomi ʻo e lekooti toputapu ko ʻení (vakai ki he, peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná; 2 Nīfai 33:4–5; Sēkope 4:3–4; ʻEta 8:26). Naʻe teʻeki liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha peesi ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3, pea naʻe mei fakalahi ʻe he veesi 16–20 ʻene mahino ki he ngaahi taumuʻa mo e ikuʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, ka ʻoku ʻikai ʻilo pau pe ko e taimi fē. Mahalo naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha ngaahi konga ʻo e fakahā ko ʻení kimuʻa ʻi Siulai 1828, hili hono maʻu e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3. Ka neongo ia, ngalingali naʻe lekooti ʻa e fakahaá ʻi he faʻahitaʻu failau hokó, ʻi ʻEpeleli 1829 (vakai ki he ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10).

ʻI ha taimi hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe liliú, naʻe toe fakafoki mai ki he Palōfitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí, fakataha mo e fakapapau ʻa e ʻEikí ko e meʻafoaki ke liliu leá kuo “toe fakafoki [mai] ia kiate [ia]” (T&F 10:3). ʻI Māʻasi 1829, naʻe hoko atu hono liliu ʻe he Palōfitá e Tohi ʻa Molomoná, pea tokoni hono uaifí, ʻEma, ʻi ha taimi ʻe niʻihi ko ha sikalaipe kiate ia, ka naʻe tuai e liliú ʻo aʻu ki he tūʻuta atu ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpelelí, peá ne kamata ngāue ko ha tangata tohi kia Siosefa ʻi he ʻaho hono hokó.

ʻI he tokoni ʻa ʻŌlivá, ʻoku mahino naʻe kamata e liliu ʻa Siosefá ʻi he tohi ʻa Mōsaiá, ʻa ia naʻá ne lolotonga liliu kimuʻa pea mole ʻa e ʻū lauʻi pēsí. ʻI he mei aʻu ʻa Siosefa ki he fakaʻosinga hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fifili pe ʻoku totonu nai ke foki ki he kamataʻanga ʻo e lekōtí ʻo toe liliu ʻa e konga naʻe molé. Ko e talí, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí e Palōfitá fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētane ke fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻOtuá mo folofola ange ke ʻoua ʻe toe liliu e konga ko ia ʻo e ʻū lauʻi peletí ka ke ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 38–39.) Ko e ʻū lauʻi peleti īkí ko ha lekooti fakalaumālie ia, naʻe nofotaha ʻi he malangá, fakahaá, mo e kikité (vakai, Sēkope 1:4). Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻoku fakamatala ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí ki he vahaʻa taimi tatau mo e konga naʻe molé ka ʻoku lahi ange ha ngaahi founga “ʻoku fakahā [ai ha] ʻilo lahi ange” ki Heʻene ongoongoleleí (T&F 10:45).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–29

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e palani ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa Siosefa Sāmita mo e ngāue ʻa e ʻOtuá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–4. “ʻOua naʻá ke lele ʻo vave ange pe ngāue ʻo lahi ange ʻi [ho] iví”

ʻI he aʻu ki Māʻasi ʻo e 1829, koeʻuhí ko e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe ʻosi liliú, naʻe ʻikai toe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ʻū lauʻi peesi kuo liliu ke fakahaaʻi ʻaki e tupulaki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, neongo naʻe foaki ange ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi Sepitema ʻo e 1827. Neongo ko hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ngāue mahuʻinga fau ia, ka naʻe ʻikai finangalo e ʻEikí ke ngāue ʻa e Palōfitá ʻo lahi ange ʻi he mālohi mo e ngaahi founga kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele e founga ʻoku totonu ke ngāue ai e kau tamaioʻeiki fakamatelie ʻa e ʻEikí:

“ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau faivelenga kae fakapotopoto. ʻOku ʻikai ke tau hiki hake pē ʻetau kolosí ke sio pe te tau lavaʻi ia pea tuku leva ki lalo—ʻoku totonu ke tau fuesia ia ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. Pea ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakaʻutoʻuta leleí. …

“‘ʻOku ʻikai fie maʻu’ ke tau ngāue ʻo lahi ange ʻi he ivi ʻoku tau maʻú. Ko e ngāue faivelenga ka ‘ʻi he fakapotopoto mo e māú’ ʻoku fie maʻu ia kapau ʻoku fie ‘maʻu [ʻe ha taha] ʻa e palé.’” [Mōsaia 4:27.] Ko e potupotu tatau ʻi he vahaʻa ʻo e fakaʻutoʻuta leleí mo e fakapotopotó ko ha ngāue lahi mo fuʻu fie maʻu ia ʻi hono fakaʻaongaʻi hotau taimí, talēnití, mo e tauʻatāiná. …

“… ʻI he taimi ʻoku ʻova ai ʻetau fakaʻutoʻutá ʻi hotau iví mo e ngaahi foungá, ʻoku iku ia ki he fakavaivai kae ʻikai ko ha feinga līʻoa. ʻE lava ke foaki mai e fakahinohino ʻi he ngaahi meʻa peheé ʻi ha ongo fakalaumālie fakafoʻituitui. …

“Ko e fakaʻutoʻuta leleí, ʻa ia ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e faivelengá, mo e feinga līʻoá, ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻa kinautolu ʻoku nau fakavave ki ha ngāue pea nau ongosia vave, ʻo ʻikai ke nau toe tokoni ai ʻi ha vahaʻa taimi” (Notwithstanding My Weakness [1981], 4, 6–7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5. “Lotu maʻu ai pē, … ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane”

Naʻe tupu mei he aʻusia fakamamahi ʻo e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke toe falala ange ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tataki mo e fakahinohino naʻá ne maʻu mei he ʻOtuá. Naʻe fakamanatu ange ke ne “lotu maʻu ai pē” kae hao mei he tākiekina kovi ʻa Sētane mo ʻene kau tamaioʻeikí (T&F 10:5). Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha ʻuhinga ʻe taha naʻe foaki mai ai ʻe he ʻEikí ʻa e fekau ke lotu maʻu ai peé:

“Mahalo kuo mou fifili, hangē ko aú, ki he ʻuhinga naʻá Ne fakaʻaongaʻi ai e foʻi lea maʻu ai peé, neongo e mafatukituki e natula ʻo e moʻui fakamatelié kiate kitautolú. Kuo mou ʻilo mei hoʻomou aʻusiá hono faingataʻa ke te kei fakakaukau lelei ʻi he taimi kotoa peé. Naʻa mo e ngāue maʻá e ʻOtuá, he ʻikai ke te kei lotu fakakaukau lelei maʻu ai pē. Ko e hā leva e ʻuhinga e naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ke tau ‘lotu maʻu ai peé’?

“ʻOku ʻikai ke u poto feʻunga ke u ʻiloʻi kotoa ʻEne ngaahi taumuʻa ki hono tuku mai ʻa e fuakava ke tau manatu maʻu ai pē kiate Iá, pea ʻi Heʻene fakatokanga mai ke tau lotu maʻu ai pē telia naʻa ikunaʻi kitautolú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ha taumuʻa ʻe taha. Ko e ʻuhingá he ʻokú Ne ʻafioʻi kakato ʻa e ngaahi mālohi ko ia ʻoku nau tākiekina kitautolú mo e meʻa ʻoku hoko ki ha tangata. …

“… ʻOkú Ne ʻafioʻi e tuʻunga faingataʻa ʻo hono lōmekina kitautolu ʻaki e ngaahi hohaʻa ʻo e māmaní. … Pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku feliliuaki fakatouʻosi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá mo hotau mālohi fakaetangata ke fakafepakiʻi iá.

“ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi fehalaaki faingofua ʻe lava ke tau fakahokó: ke fakasiʻia e ngaahi mālohi ʻoku tau maʻú pea mo ʻai ke tau fuʻu fakafalala ki hotau mālohi fakaetangatá. Ko hono ʻuhinga ia ʻokú Ne foaki mai ai kiate kitautolu e fuakava ke tau ʻmanatu maʻu ai pē kiate Ia’ mo e fakatokanga ke ʻlotu maʻu ai pē’ koeʻuhí ke tuku ʻetau falalá kiate Ia, he ko hotau maluʻangá pē Ia. ʻOku ʻikai faingataʻa ke tau ʻilo e meʻa ke faí. Ko e meʻa faingataʻa taha ʻi he manatu maʻu ai peé mo e lotu maʻu peé ko hono fie maʻu ha fakaʻaiʻai ke feinga mālohi angé. ʻOku tupu e fakatuʻutāmakí ʻi he fakamahamahalo kuo feʻunga pē ʻetau ngāue ʻi he kuohilí” (“Always,” Ensign, Oct. 1999, 8–9).

Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau lotu maʻu ai pē ʻi heʻetau moʻuí: “ʻOku mafeia ʻe he ʻEikí e ngaahi lotu ʻa hotau lotó. ʻE lava ke ke ongoʻi ʻofa maʻu pē ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfeiná pea ʻe ongona maʻu ai pē hoʻo ngaahi lotú” (“Always,” 12).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:6–19. “Kuo feinga ai ʻa e tēvoló ke fakahoko ha palani kākā, koeʻuhí ke ne lava ʻo fakaʻauha ʻa e ngāué ni”

ʻOku feinga ʻa Sētane ke ne taʻofi e ngāue ʻa e ʻEikí (vakai, Mātiu 4:1–11; Mōsese 1:12–23; 4:6; Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:15). Naʻe kau e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e faʻufaʻu ʻa e kau tangata koví ke tauheleʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kapau te ne toe liliu ʻa e meʻa tatau, ʻi he ngaahi feinga ʻa Sētane ke taʻofi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. (Ki ha fakamatala nounou ʻo e meʻa naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e palani ʻa Sētane ki he ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe molé, lau ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10.)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo Sētane mo ʻene taumuʻa taupotu tahá: “ʻOku ʻi ai ha palani … ʻa Sētane. Ko ha palani kākā, kovi, mo olopoto ʻo e fakaʻauhá. Ko ʻene taumuʻá ia ke fakapōpulaʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní pea feinga ʻi he founga kotoa pē ke taʻofi e palani lahi ʻo e fiefiá” (“The Joy of Living the Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1996, 73).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:20–29. “ʻOkú ne ueʻi hake honau lotó ke ʻita ki he ngāué ni”

Naʻe tākiekina ʻe Sētane ha kakai kovi ke nau fakatangaʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo feinga ke fakaʻauha e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne kākaaʻi mo fakahekehekeʻi e kau faiangahalá mo talaange kiate kinautolu “ʻoku ʻikai ko ha angahala ʻa e loí” pea fakaʻauha ʻa ia ʻoku leleí (T&F 10:25). Naʻe akonaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻo pehē: “ʻOku maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi lahi ke kākaaʻi ha taha; te ne liliu ai ha ngaahi meʻa ke mavahe ai ha taha meiate kinautolu ʻoku nau fai e finangalo ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 84).

ʻOku kei ʻi ai pē ha niʻihi pehē ʻi he ʻahó ni ʻoku ueʻi ke nau fakatupu houhau ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe hao mei he ivi tākiekina ʻo e māmaní. ʻOku maluʻi kitautolu ʻe he ngaahi enginaki ʻa e ʻEikí. …

“ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí, ko e moʻoni te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. ʻI heʻetau maʻu e tuí, ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo ʻomi ha ului loloto ange ki hono moʻoni ʻo e Fakamoʻuí. Kapau te tau vakai fakamatelie ki ai, ʻe hanga ʻe he ngaahi aʻusia tatau ʻo ʻai ke tau puputuʻu pea fakavaivaiʻi ʻetau tukupaá. ʻE hē mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí ha niʻihi ʻoku tau ʻofa mo laukau ʻaki pea ‘ʻikai toe ʻaʻeva mo Ia’ [Sione 6:66]. …

“Te tau ʻohovale nai ke mamata ʻi ha taimi ki he ʻita ʻa ha niʻihi ki he Siasi ʻo e ʻEikí, pea mo ʻenau feinga ke fakaʻauha e tui ʻa kinautolu ʻoku vaivaí? ʻIo. Ka he ʻikai te ne lava ke taʻofi e tupulaki pe ikuʻanga ʻo e Siasí, pe te ne fakatuaiʻi e tupulaki fakalaumālie ʻa kitautolu ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (“ʻOua Naʻa Liʻaki Ia,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 39, 41).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:30–70

ʻOku ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ke taʻofi e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e ngāué

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:30–37. “ʻOua naʻá ke toe liliu ʻa e ngaahi lea [ko iá]”

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí naʻe holi ha niʻihi fakafoʻituitui ke paaki ha tatau ʻo e ʻū lauʻi peesi ne molé kae liliu hono fakaleá. ʻE fakafepakiʻi ʻe he tatau ko iá ʻa e meʻa ʻe paaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kapau te ne toe liliu ʻa e konga naʻe molé. Ko ia ai, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke ʻoua naʻá ne toe liliu e konga ko ia ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻikai toe paaki ʻe he ngaahi fili ʻo e Palōfitá ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116, pea kuo teʻeki pē toe maʻu ʻa e ʻū lauʻi peesi ko iá. Kimui ange, ʻi hono paaki e fuofua pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakakau ai ʻe Siosefa Sāmita ha talamuʻaki ʻa ia naʻá ne hiki fakahangatonu ai ha konga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 mo talaki e palani ʻa e kau angakoví ke paaki ha ngaahi lea ʻe “kehe ʻenau laú mei he meʻa [naʻe] liliu [ʻe Siosefa] ʻo fekau ke tohí” (T&F 10:11).

ʻĪmisi
part of a page of the original Book of Mormon manuscript

Ko ha kongaʻi peesi ʻo e ʻū lauʻi peesi ʻo e fuofua Tohi ʻa Molomoná

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:38–45. “ʻOku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló”

Ko e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe molé, ko e meʻa ia naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí ʻo kau ai mo e tohi ʻa Līhaí (vakai, 1 Nīfai 1:16; 19:1) pea mahalo naʻe kau ai mo e konga ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Mōsaiá. Hili e mole ʻa e ʻū lauʻi pēsí, naʻe ʻikai toe liliu ʻe he palōfitá e ngaahi konga ko ʻeni ʻo e ʻū lauʻi peletí ka ne hoko atu ʻo liliu e toenga naʻe fakanounou ʻe Molomona mei he ʻū lauʻi peleti lalahí. Ka neongo ia, naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia Siosefa ke ne liliu e ngaahi tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻa ia naʻe fakamatala ki he kuonga tatau mo e tohi ʻa Līhaí (vakai, T&F 10:41).

ʻI he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Nīfaí hono fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke toe faʻu e ʻū lauʻi peleti hono uá, naʻá ne hiki ai “koeʻuhi ko ha taumuʻa fakapotopoto ʻokú ne ʻafioʻi, pea ko ha ʻuhinga ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi. Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē talu mei he kamataʻangá; ko ia, ʻokú ne teuteuʻi ʻa e founga ʻe lava ʻo fakahoko ai ʻa ʻene ngaahi ngāue kotoa pē” (1 Nīfai 9:5–6; vakai foki, 1 Nīfai 19:1–5; 2 Nīfai 5:29–33; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:6–7).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e founga ʻoku hoko ai e lekooti hono ua ʻa Nīfaí ko ha sīpinga ʻo e poto taʻefakangatangata ʻa e ʻOtuá pea mo e founga ʻokú ne faitāpuekina ai kitautolu he ʻaho ní:

“ʻOku ngāue ʻaki tuʻo ono ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kupuʻi lea ʻkoeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto’ ke fakamatalaʻi ʻa hono ngaohí, tohí, mo hono fakatolonga ʻo e ʻū peleti iiki ʻa Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 9:5; [Ngaahi Lea ʻa Molomona] 1:7; ʻAlamā 37:2, 12, 14, 18). ʻOku tau ʻilo ki ha taumuʻa fakapotopoto ʻe taha—ko e taumuʻa ʻilongofua tahá—ke ne fetongi ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻe mole mei he ʻū lauʻi peesi naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he konga ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, T&F 310).

“Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha ‘taumuʻa fakapotopoto ange’ ai, pe totonu ange, ko ha ‘taumuʻa fakapotopoto ange’ ʻi he meʻa ko iá. ʻOku ʻi he T&F 10:45 ʻa e kī ki ha faʻahinga fokotuʻu pehē. Hangē ko ia naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he founga ngāue ki hono liliu mo fakahū e fakamatala mei he ʻū lauʻi peleti īkí ki he liliu ʻo e fakanounou ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí, ʻokú Ne folofola ʻo pehē, ‘Vakai, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa kuo tongitongi ki he ngaahi peleti [iiki] ʻa Nīfaí ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e ʻilo lahi ange ki heʻeku ongoongoleleí’ (tānaki atu e fakamamafá).

“Ko ia ʻoku mahino leva naʻe ʻikai ko ha fakafetongi ʻeni ia ki he faʻunga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ko hano fetongi ʻaki ʻeni ʻa ʻena—ko ha ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ki ha ʻū lauʻi peesi ʻe 142 kuo ʻosi paaki. ʻOku ʻikai. Ne lahi ange e meʻa ne tau maʻú ʻi he meʻa ne mole meiate kitautolú. Pea naʻe ʻiloʻi pē mei he kamataʻangá ʻe pehē. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pau ʻa e meʻa ne mole meiate kitautolu ʻi he peesi ʻe 116, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e meʻa ne tau maʻu ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí ko hono talaki fakataautaha ʻo ha ngaahi fakamoʻoni maʻongoʻonga ʻe tolu [Nīfai, Sēkope, mo ʻĪsaia], ko ha ngaahi leʻo maʻongoʻonga fakatokāteline ʻe tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí” (“For a Wise Purpose,” Ensign, Jan. 1996, 13–14).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:46–52. Ko hono tali e ngaahi lotu ʻa e kau ākonga Nīfaí

Naʻe lotu ha kau palōfita mo ha kau ākonga tokolahi ʻo e kakai Nīfaí ke tauhi ʻenau ʻū lekōtí koeʻuhí ke tupu ai ha aʻu ʻa e ongoongoleleí ki he kau Leimaná mo honau hakó (vakai, 2 Nīfai 26:15; ʻĪnosi 1:13, 16–17; Mōsaia 12:8; 3 Nīfai 5:14; Molomona 8:25–26; 9:34–37). Naʻe tali e ngaahi lotu ʻa e kau palōfita ko ʻení ʻi hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:53–56, 67. “[Ko] hoku siasí”

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:53–56 ha taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga mei he ʻEikí naʻá Ne teuteu ke toe fokotuʻu Hono Siasí ʻi he māmaní (vakai foki, T&F 5:14; 6:1; 11:16). Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ko kinautolu ʻoku kau ki Hono Siasí ʻoku “ʻikai ʻaonga ke [nau] manavahē he ʻe maʻu ʻe he faʻahinga peheé ʻa e puleʻanga ʻo e langí.” (T&F 10:55). ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko ʻenau maʻu mēmipasipi ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki maí, ʻoku fakapapauʻi ai ʻa honau fakamoʻuí. Ke mahino e tokāteline ʻa e ʻEikí ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻe folofola e ʻEikí ʻoku ʻikai ko kinautolu pē kuo papitaiso mo hiki honau hingoá ʻi he ngaahi lekooti ʻo e Siasí ʻa kinautolu ʻoku kau ki he Siasí, ka ko kinautolu ʻoku “fakatomala mo haʻu kiate [Iá]” (T&F 10:67). Naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí ʻo pehē ko e kau mēmipa ko ia ʻo Hono Siasí ʻoku nau kātaki ki he ngataʻangá te nau ikunaʻi ʻe kinautolu e ngaahi matapā ʻo helí (vakai, T&F 10:69).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:57–70. “ʻOmi ki he māmá ʻa e ngaahi tefito moʻoni ʻo ʻeku tokāteliné”

ʻOku fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10, ki Hono tuʻunga faka-ʻOtua ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko hotau ʻEiki, pea mo e Huhuʻi ʻo e Māmaní T&F 10:57, 70). ʻI hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo hono Toe Fakafoki Mai e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe ʻomi ki he māmá e “ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo [ʻEne] tokāteliné” (T&F 10:62). Ko e taha ʻo ʻEne ngaahi taumuʻa ki hono fakahā ʻEne tokāteliné ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha tokoni ia ke mahino lelei ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa ʻEne folofolá koeʻuhí ke nau lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí mo e feinga ke nau “fakaʻuhingaʻi hala” pe liliu loi ʻEne folofolá mo fakakeheʻi ʻa e ngaahi folofolá (vakai, T&F 10: 63).

Ko e fakahā ko ia ʻa e ʻEikí ʻe hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo “ʻomi ki he māmá ʻa e ngaahi tefito moʻoni ʻo [ʻEne] tokāteliné” (T&F 10:62) pea taʻofi ʻa e fakakikihí, ko hano fakahoko ia ʻo e kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻi ʻIsipite fekauʻaki mo hono ʻomi e ngaahi tohi ʻo e fua ʻo hono manavá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, 2 Nīfai 3:12). ‘I he lolotonga ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní, naʻe ʻave ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mei māmani pea naʻe ʻave pe ʻikai fakakau ha konga lahi ʻo e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá ʻi he Tohi Tapú (vakai, 1 Nīfai 13:26–29). Ko hono olá, naʻe tuku ʻa e māmaní taʻe kau ai e kakato ʻo e moʻoní pea mo e fakahā fakalangi naʻe fie maʻu ke mahino mo moʻui ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tupu mei he ʻikai feʻunga ʻa e māmá mo e moʻoní ha ngaahi fetaʻemahinoʻaki mo e fakakikihi ʻi he ngaahi tokāteline ʻa e ʻOtuá pea fakangofua ai ʻa Sētane ke ne ohi ʻa e fakakikihí ʻi he loto ʻo e tangatá. Ko hono ʻomi ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻokú ne toe fokotuʻu, fakamahinoʻi, mo fakamoʻoniʻi foʻou ʻa hono kakato ʻo e moʻoni ʻa e ʻOtuá.