‘Inisititiuti
Vahe 26: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75


Vahe 26

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

‘I he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1831, naʻe feinga ai e ongo mēmipa ʻo e Siasí kimuʻa ko ʻĒsela Puuti mo Saimone Laita ke na fakangalikoviʻi e Siasí mo hono kau takí pea fakatupu lotosiʻi ki he kakaí ʻi heʻenau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá na fai ia ʻaki ʻena lea fakafepaki ki he Siasí ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kakaí mo pulusi e ngaahi fakaanga fakafepaki ki he Māmongá ʻi he ngaahi nusipepa fakalotofonuá, ʻa ia naʻe iku ki ha fakalalahi ʻa e fakafepakí. Naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema 1831, ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71. Naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na maluʻi e Siasí mo taʻofi e loí ʻaki hono malanga ʻaki e ongoongoleleí mei he folofolá ʻo fakatatau ki he tataki ʻa e Laumālié.

Naʻe fie maʻu ki he tupulaki vave ʻa e Siasí ʻi Ketilani ʻOhaioó, fakataha mo e hiki ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ki Mīsulí, ke uiuiʻi ha pīsope foʻou ki ʻOhaiō. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsema 1831, ʻa e ngaahi fakahā ʻe tolu ʻoku fakatahaʻi he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72 (veesi 1–8, 9–23, mo e 24–26). Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi fakahaá ni ʻa Niueli K. Uitenī ke ne hoko ko e pīsope ʻi ʻOhaioó mo fakahā mai hono ngaahi fatongiá.

Hili ha māhina ʻe taha ʻo hono malanga ʻaki e ongoongoleleí ke taʻofi e ngaahi loi ne fakamafola ʻe ʻĒsela Puuti mo Saimone Laitá, naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ki Hailame, ʻOhaiō. ʻI he ʻaho 10 ʻo Sanuali 1832, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, ʻa ia ne fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo Sitenei ke toe hoko atu ʻena liliu e Tohi Tapú.

Naʻe maʻu e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ʻi he 1830 kimuʻa pea hiki ʻa Siosefa Sāmita ki ʻOhaioó. ʻOku hiki ai e fakamatala ʻa e ʻEikí ki he 1 Kolinitō 7:14.

ʻI ha konifelenisi ʻa e Siasí naʻe fai ʻi he ʻaho 25 ʻo Sanuali 1832, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ongo fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75 (veesi 1–12 mo e 13–36). Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia fakafaifekaú mo vahe kiate kinautolu ha ngaahi hoa ngāue fakafaifekau.

1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74.

ʻOkatopa 1831Naʻe kamata hono pulusi ʻe he nusipepa Ohio Star ʻa e ngaahi tohi ʻe hiva meia ʻĒsela Puuti ne hē mei he moʻoní, ʻo fakaangaʻi e Siasí mo hono kau takí.

1 Nōvema, 1831Ne fokotuʻu ʻi ha konifelenisi ʻa e Siasí ha founga ke pulusi ai e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmitá ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú.

1 Tīsema 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71.

4 Tīsema 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72.

10 Sānuali 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73.

25 Sānuali 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe kamata pulusi ʻe he nusipepa Ohio Star ʻi ʻOkatopa 1831, ʻa e ngaahi tohi ne fakaangaʻi ai e Siasí mo hono kau takí. Naʻe fai e ngaahi tohí ʻe ʻĒsela Puuti, ko ha faifekau Metotisi mālōlō ʻa ia naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí hili ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná mo mamata ki hono fakamoʻui ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he mana ʻa e uma mamatea ʻo ʻĀlisi (ʻElesā) Sionisoní. Ka neongo ia, naʻe iku e loto-hīkisiá ke fakaangaʻi ʻe ʻĒsela e Palōfitá mo e Siasí. Naʻá ne fononga ki Mīsuli ko ha faifekau ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831, ka naʻá ne lotomamahi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e fonongá. Naʻá ne lotomamahi foki ʻi he ʻikai fenāpasi e fonua ko Saioné mo e tataki ʻa Siosefa Sāmitá, mo e meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí. (Vakai, Matthew McBride, “Ezra Booth and Isaac Morley,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 131–32, pe history.lds.org; Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting for Joseph Smith’s Ohio Revelations [2009], 296.)

Hili ʻene foki mai mei Mīsuli ʻi Sepitema 1831, ne kamata ke fakaangaʻi ʻe ʻĒsela Puuti ʻa e Siasí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI ha konifelenisi ʻa e kaumātuʻá naʻe fai ʻi he ʻaho 6 ʻo Sepitemá, naʻe taʻofi ai ʻa ʻĒsela “mei heʻene malanga ko ha Kaumātuʻa ʻi he Siasi ko ʻení” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 61). Kimui ange ʻi he māhina ko iá, naʻá ne mavahe mei he Siasí mo ha tokotaha angatuʻu ʻe taha ko Saimone Laita. ʻI heʻene ngaahi tohi ki he Ohio Star, naʻe tukuakiʻi ai ʻe ʻĒsela Puuti ʻoku loi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo pehē ko ʻene ngaahi fakahaá ko ha faʻufaʻu ia ke kākaaʻi e paʻanga ʻa e kakaí. ʻOku lekooti ʻe he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá ko e ngaahi tohi ʻa Pūtí, “naʻe fakahaaʻi ʻi heʻene loí mo e ngaahi feinga taʻeʻaonga ke ikunaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa e vaivaiʻanga, faiangahala mo e vale ʻa [Pūtí] pea hoko ia ko ha fakamanatu ʻo ʻene ngalivalé, ke fifili ki ai e māmaní” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 154, josephsmithpapers.org).

Naʻe ako ʻa Saimone Laita ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, meia ʻĒsela Puuti. Naʻe hoko ʻa Saimone ko ha mēmipa ʻo e Siasí hili ʻene mamata ʻi ha meʻa naʻá ne pehē ko ha mana. Hili pē ha taimi nounou mei hono papitaisó, naʻe fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻo e Siasí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamatala kimui ange ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha fekau ke malangaʻi e ongoongoleleí, naʻá ne ʻilo ai naʻe hala e sipela hono hingoá ʻi he tohi fakamoʻoní. ʻI heʻene mahalo ko ia ne totonu ke hao ha uiuiʻi kuo fakahā mai mei he fanga kiʻi fehalaaki īkí, naʻe kamata ke fehuʻia ʻe Saimone e tuʻunga ʻo e ueʻi fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe tākiekina lahi ange ʻa Saimone ʻi he veiveiua e tui ʻa hono kaungāmeʻa ofi ko ʻĒsela Pūtí, ʻa ia naʻe foki lotomamahi mai mei heʻene ngāue fakafaifekau ki Mīsulí. ʻOku ngalingali naʻe fakatupunga ʻe heʻene hohaʻa ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatapuí ʻa ʻene mavahé, ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa. (Vakai, A. S. Hayden, Early History of the Disciples in the Western Reserve, Ohio [1875], 220–21, 251–52.) Hili ʻene mavahe mei he Siasí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1831, naʻe ʻave ʻe Saimone Laita ha tatau ʻo e taha ʻo e ngaahi fakahā ʻa Siosefa Sāmita ne teʻeki pulusí, ki he nusipepa Western Courier ʻi haʻane feinga ke taʻofi e kakaí mei heʻenau kau ki he Siasí. Naʻe pehē ʻe Laita kimui ange ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau papi ului foʻoú mei he ngaahi fakahaá ni “naʻe ʻi ai ha faʻufaʻu ke ʻave honau ʻapí meiate kinautolu pea puleʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e palōfitá” (ʻi he Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 144–45; vakai foki, Hayden, Early History of the Disciples, 221).

Naʻe maʻu e fakahā mei he ʻEikí ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71 ko e ola ʻo e moveuveu mo e laukovi ne fakatupu ʻe ʻĒsela Puuti mo Saimone Laitá.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na tali ki he kau fakaanga ʻo e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:1. Malanga ʻaki e ongoongoleleí “mei he ngaahi folofolá, ʻo fakatatau ki he … Laumālié”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ke na tali ki hono fakaangaʻi e Siasí ʻaki hono akoʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí “mei he ngaahi folofolá, ʻo fakatatau ki he tufakanga ko ia ʻo e Laumālié mo e mālohi ʻe foaki kiate kimouá” (T&F 71:1) ʻOku hoko e faleʻi ko ʻení ko ha sīpinga ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻi heʻenau tali ki he niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi e Siasí mo hono ngaahi akonakí. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko hono malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe” ( ʻAlamā 31:5). Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē: “Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ‘[ko e] heletā ʻo e Laumālié … ko e folofola ʻa e ʻOtuá’ ( ʻEfesō 6:17); te ne lava ʻo fakafaingofuaʻi e fetuʻutakí mo fakatōloloto ʻo ʻikai tatau mo ha toe meʻa. Ko ia ai, ʻoku maʻu ʻe he folofola māʻoniʻoní mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ha tuʻunga fungani; ko e kī ia ki he faiako ʻi he Laumālié kae lava ke tau fetuʻutaki ʻi he meʻa naʻe ui ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ko e lea ʻoku ueʻi fakalaumālié’ (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1976], p. 56)” (“Teaching by the Spirit—‘The Language of Inspiration’” [address given at the Church Educational System Symposium, Aug. 15, 1991], 1).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:2–7. “Veuveuki homou ngaahi filí”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ke na malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he Kāingalotú mo e kakai ʻi he ngaahi feituʻu takatakai aí (vakai, T&F 71:2). ʻIkai ngata aí, naʻe fakahinohinoʻi kinaua ʻe he ʻEikí ke na “veuveuki [hona] ngaahi filí” (D&C 71:7), pe ko e fakalea ʻe tahá, ke fakahalaki ʻenau ngaahi tukuakiʻi loí ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke nau fakataha mo aleaʻi e ngaahi tukuakiʻi ne fai angé. ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sitenei Likitoni ʻa ʻĒsela Puuti ke na fetaulaki ʻi ha kalasi ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsema, 1831, “ʻa ia te ne ʻtoe vakaiʻi’ ai e ngaahi tohi ʻa Pūtí mo fakahaaʻi ai ʻokú ne ʻfakafofongaʻi taʻetotonu mo loi e ngaahi kaveinga ʻoku fekauʻaki mo iá’” (ʻi he Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 145). Naʻá ne fakaafeʻi foki ʻa Saimone Laita ki ha fakataha fakatokolahi ke nau lava ʻo aleaʻi ai e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai tali ʻe he ongo tangatá e fakaafé.

ʻĪmisi
John Johnson farm, Hiram, Ohio

Naʻe hiki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono uaifi ko ʻEmá ki Hailame ʻOhaiō, ki he ʻapi ʻo Sione Sionisoní, koeʻuhí ke lava e Palōfitá ʻo hoko atu ʻene ngāue ki he liliu ʻo e Tohi Tapú (vakai, T&F 6471 ngaahi ʻuluʻi vahé).

Naʻe ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻi he māhina hono hokó ke taʻofi e ngaahi ongo taʻeʻofa ki he Siasí naʻe tupu mei he ngaahi fakamatala ʻa ʻĒsela Puuti ʻi he nusipepá. Naʻe malanga e ongo tangatá ʻi he kotoa ʻo e fakatokelau ʻo ʻOhaioó, ʻi hono akoʻi e ongoongoleleí mo fakaʻikaiʻi e ngaahi tukuakiʻi ne fai ki he Siasí mo e kau takí. Fakatatau ki he Palōfitá, ko ʻena ngaahi feinga ke muimui ki he faleʻi ʻa e ʻEikí mo tali ʻaki hono malangaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, “naʻe tokoni lahi ia ki hono fakanonga e ngaahi ongo naʻe tupu mei he ngaahi tohi ngalivale ne pulusi ʻi he ‘Ohio Star,’ ʻi Lavená, ʻe … ʻĒsela Puuti naʻe hē mei he moʻoní” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 179, josephsmithpapers.org).

Naʻe akoʻi ʻe ʻĒletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakaanga ki he Siasí mo hono ngaahi akonakí, ʻoku mahuʻinga ke tau tali ʻaki ʻi ha founga faka-Kalaisi ʻo fakatatau ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻI heʻetau tali ki hotau kau tukuakiʻí ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻe ʻikai ngata ʻi heʻetau anga faka-Kalaisi angé, ka ʻoku tau fakaafeʻi ai mo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻEne ʻofá mo muimui foki ʻiate Ia.

“He ʻikai lava ke fai e tali ʻi he founga faka-Kalaisí, ʻi ha founga kuo hiki ʻo tuku pau. Naʻe kehekehe pē e tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi kotoa. …

“ʻE kehekehe pē e meʻa takitaha te tau tali ai ki he niʻihi kehé. Meʻamālié, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga moʻoní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi he founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí” (“Loto-toʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 72–73).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71:9. “ʻOku ʻikai ha mahafu kuo ngaohi ke tauʻi ʻaki ʻa kimoua ʻe monūʻia”

Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí kapau naʻá na faivelenga, ʻe loto-fakatōkilalo hona ngaahi filí (vakai, T&F 71:7). Naʻe toe fakahoko mai leva ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa naʻá Ne fai ki ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá “ʻe ʻikai monūʻia ha mahafu tau kuo ngaohi ke tauʻi koe” ( ʻĪsaia 54:17; vakai, T&F 71:7). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe ikuna maʻu pē ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngāué, neongo e ngaahi ʻohofi mei he kau fakaanga ʻo e Siasí. Neongo ʻa e hē mei he moʻoní mo e ngaahi ʻohofi meia ʻĒsela Puuti mo Saimone Laitá, naʻe hokohoko atu e lavameʻa ʻa e kau faifekaú ʻi hono malangaʻi e ongoongoleleí. Naʻe manatu ʻa ʻIla ʻĀmesi naʻe nofo ʻi Niu ʻIoké ki he taimi naʻá ne lau ai e ngaahi lea ʻa Puuti ʻi he nusipepá, naʻá ne “ongoʻi ne ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo e Māmongá. Naʻe fai ha talanoa lahi ki ai ʻi he kaungāʻapí” (ʻi he Hayden, Early History of the Disciples, 302). ʻI ha vahaʻataimi hili hono lau ʻe ʻIla ʻĀmesi e ngaahi lea ʻa Pūtí, naʻe haʻu ai e kau faifekaú ki he kolo ʻo ʻIlá pea naʻe papitaiso ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí (vakai, Hayden, Early History of the Disciples, 303). Ka neongo e fakaʻamu ʻa Puuti mo Laita ke taʻofi e kakaí mei hono tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻe ʻilo lahi ange e kakaí ki he Siasí ʻi heʻena tākiekiná, pea naʻe tokoni ʻeni ʻi ha founga ki ha fakaului lahi ange.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 71:1–7), naʻe fononga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻi he ʻaho 3 ʻo Tīsema, 1831, mei Hailame ki Ketilani, ʻOhaiō, ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ke tokoni ke taʻofi e ngaahi ongo tāufehiʻa ki he Siasí. Fakatatau ki he hisitōlia ʻa e Palōfitá, ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsemá, “naʻe fakataha mai ha Kaumātuʻa mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ke ako honau fatongiá mo fakamaamaʻi kinautolu,” pea hili hono aleaʻi ʻenau “uelofea fakatuʻasino mo Fakalaumālié,” naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha ngaahi fakahā ʻe tolu ne nau fekauʻaki, ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72 (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 176, josephsmithpapers.org). ʻI he fakalahi ʻa e Siasí ki Mīsulí mo e hiki ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi ki Tauʻatāiná, naʻe ʻikai ha pīsope ʻo e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakahaá, ʻa e fie maʻu ke uiuiʻi ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaioó (vakai, T&F 72:2).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī ko ha pīsope ʻi ʻOhaiō mo fakamatalaʻi e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:2–3. “Ke ne fakamatala ki hono lakanga tauhí, ʻi he moʻuí pea ʻi he taʻengatá foki”

Koeʻuhí naʻe moʻui ʻaki ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻOhaioó e fono ʻo e fakatapuí, naʻe fie maʻu ha pīsope ke ne tali e ngaahi koloa ne fakatapuí, vahe mo tokangaʻi e ngaahi lakanga tauhi fakafoʻituituí, tānaki e koloa hulú, mo tufaki e paʻanga mei he fale tukuʻanga koloá kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá (vakai ki he fakamatala ki he T&F 42:30–39 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení). Naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau “fakamatala” ki he pīsopé honau lakanga tauhí (T&F 72:3). ʻOku fakatefito e tefitoʻi moʻoni ʻo e lakanga tauhí ʻi he akonaki ko ia ʻoku ʻa e ʻEikí e meʻa kotoa pē pea ko Hono lakanga tauhí kitautolu (vakai, T&F 104:13–16). Neongo ʻoku ʻikai ʻomi hatau ngaahi lakanga tauhi ʻi he fono ʻo e fakatapuí he ʻahó ni, ka ʻoku tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fatongia fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ʻa ia ʻoku tau haʻisia ai kiate Ia.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha fatongia ʻe taha ʻe fie maʻu ke tau fai ki ai ha fakamatala:

“ʻOku mou takitaha maʻu ha uiuiʻi taʻengata ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha ʻōfisa ʻo e Siasí ha mafai ke tukuange kimoutolu mei ai. Ko ha uiuiʻi ʻeni kuo foaki atu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní Tonu. ʻOku mou maʻu ha lakanga tauhi ʻi he uiuiʻi taʻengatá ni, ʻo tatau mo e ngaahi uiuiʻi kehe kotoa pē. … Ko e lakanga tauhi mahuʻinga tahá ni ʻa e fatongia nāunauʻia kuo ʻoatu ʻe he Tamai Hēvaní ke mou tokangaʻi homou laumālié.

“Te tau fanongo ʻi ha ʻaho ʻamui ange ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻokú Ne ui kitautolu ke tau fai ha fakamatala ki hotau lakanga tauhi fakamatelié. ʻE hoko ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he taimi ʻe ui ai kitautolu ke tau ‘tuʻu [ʻi he ʻaho ʻo e ʻEikí] ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ko ia ʻo e fakamāú’ [2 Nīfai 9:22]” (“True to the Truth,” Ensign, May 1997, 16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:8. “Ko ʻeku tamaioʻeiki ko Niueli K. Uitenií ʻa e tangata ʻe filí”

Ko Niueli K. Uitenií ko ha tangata pisinisi ia naʻe ʻi ai hono falekoloa ʻi Ketilani, ʻOhaiō, fakataha mo hono hoa pisinisi ko A. Sitenei Kilipaté Kimuʻa peá ne ʻilo fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻe kau ʻa Niueli mo hono uaifi ko ʻAná ʻi he kulupu lotu ʻa Sitenei Likitoni ko e Papitaiso Fakafoʻoú pea naʻá na “loto-holi ki he ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. ʻI heʻena lotu he pō ʻe taha ʻi he 1829 ke maʻu ha fakahinohinó, naʻá na maʻu ai ha fakahā fakalaumālie mālohi. Naʻe fakamatala ʻa ʻAna ʻo pehē:

“‘Naʻe ʻiate kimaua ʻa e Laumālié pea [fakapuliki] e falé ʻe ha konga ʻao. … Naʻe nofoʻia kimaua ʻe ha ongoʻi mamalu fakaofo. Naʻá ma mamata ki he konga ʻaó pea ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ma fanongo leva ki ha leʻo mei he konga ʻaó ʻoku pehē, “Teuteu ke maʻu e folofola ʻa e ʻEikí, he ʻoku teu ke hoko mai.” Naʻá ma ofo lahi ʻi he meʻá ni, ka naʻá ma ʻilo mei he momeniti ko iá naʻe haʻu e folofola ʻa e ʻEikí ki Ketilani’ [Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:223]” (“Newel K. Whitney: A Man of Faith and Service,” Museum Treasures, history.lds.org).

Ne ʻikai fuoloa mei he aʻusia ko iá, ne fanongo e ongo Uitenií ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sitenei Likitoni e kau faifekaú ke nau malanga ki heʻene kulupu lotú. Naʻe hoko e ongo Uitenií ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi Nōvema 1830. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne tūʻuta atu ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki Ketilani. Naʻe tohi ʻe he Palōfitá ʻo pehē: “Naʻá ku nofo mo hoku uaifí [mo e] fāmili ʻo Misa Uitenií ʻi ha ngaahi uike, ʻo maʻu ʻa e angaʻofa mo e tokanga kotoa pē ʻe ala fai ki ai ha ʻamanaki, kae tautautefito meia Sisitā Uitenī” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 93, josephsmithpapers.org). Naʻe fakaafeʻi ʻe he ongo Uitenií ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita kimui ange ʻi Sepitema 1832, ke na nofo ʻi he konga fale nofoʻanga ʻi hona falekoloá, ʻa ia naʻe hoko ko e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi ha kiʻi vahaʻataimi.

ʻĪmisi
inside the Newel K. Whitney store, Kirtland, Ohio

Naʻe uiuiʻi ʻa Niueli K. Uiteniī ko ha pīsope. Ne faifai pea hoko hono falekoloá ko ha faletukuʻanga koloa naʻá ne lava ai ʻo tokoni ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e masivá (vakai, T&F 72:8–12).

ʻI hono uiuiʻi ʻa Niueli ʻi Tīsema 1831 ke hoko ko ha pīsope ʻi ʻOhaioó, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene ongoʻi taʻefeʻungá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakamatala e mokopuna tangata ʻo Uitenií, ko ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī (1855–1931) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he anga e ongoʻi ʻa ʻene kui tangatá ʻi he taimi ne ui ai ia ko e pīsopé mo e ngaahi fakapapau naʻá ne maʻú:

“Naʻá ne ongoʻi ʻi heʻene fakakaukau ki hono fua e fatongia mahuʻingá ni (lakanga ko e pīsopé) ne lahi ange ia he meʻa naʻá ne mei malavá. Neongo ʻi he meʻafoaki fakanatulá naʻe feʻunga ange ha kau tangata toko siʻi mo ha lakanga pehē, ka naʻá ne taʻefalala ki he meʻa te ne malavá, pea [ongoʻi] taʻefeʻunga ke maʻu ʻa e falala māʻolunga mo māʻoniʻoní. ʻI heʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne tangi ai ki he Palōfitá:

“‘ʻE Siosefa, ʻoku ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ko ha pīsope au; ka ʻo kapau ʻokú ke pehē ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, te u feinga pē.’

“Ne tali angaʻofa ange ʻe he Palōfitá, ‘ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke tali pē ʻa ʻeku leá;’ ‘ʻAlu ʻo fehuʻi ki he Tamaí maʻau.’

“Naʻe fakapapau … ʻa Niueli ke fai ʻo hangē ko e faleʻi ʻa e [Palōfitá]. Naʻe tali ʻa ʻene lotu loto-fakatōkilalo mo ongo moʻoní. ʻI he lōngonoa ʻo e poó mo e lilo ʻo hono loki mohé, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí: ‘ʻOku ʻiate au ho mālohí.’ Ne siʻi mo faingofua e ngaahi leá, ka naʻe ʻi ai honau ʻuhinga lahi. Ne mole atu ʻene loto veiveiuá ʻo hangē ko e hahau kimuʻa he mafoa ʻa e atá. Naʻá ne fekumi leva ki he Palōfitá, ʻo fakahaaʻi ange naʻá ne ongoʻi fiemālie, pea naʻe loto fiemālie ke ne tali e lakanga ʻa ia kuo ui ia ki aí” (ʻi he B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:271).

Naʻe hoko ʻa Niueli K. Uitenī ko ha pīsope ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1850.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–19. Ko e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope

Lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni kimuʻa hono fokotuʻú, ne ʻikai vahevahe ʻa e Siasí ki ha ngaahi uooti pe ngaahi kolo mo ha pīsope pe kau palesiteni fakakolo ke tokangaʻi ʻa e uooti pe kolo takitaha ʻo hangē ko ia he taimi ní. ʻI he ʻaho 4 ʻo Tīsema 1831, ne ʻi ai ha pīsope pē ʻe ua—Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻi Mīsulí mo Pīsope Niueli K Uitenī ʻi ʻOhaioó. Naʻe fakatefito e ngaahi fatongia ne ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–19 ʻi he fatongia ʻo Pīsope Uitenií ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e fakatapuí.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí ʻi he founga tatau ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he fuofua Kāingalotú, ka ʻoku kei fakaʻaongaʻi e ngaahi fatongia lahi ʻoku ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72 ki he kau pīsope he kuonga ní. ʻOku fatongia ʻaki ʻe he kau pīsopé hono tokangaʻi e tufaki ʻo e meʻakai mo e naunau mei he ngaahi fale tukuʻanga koloa ʻa e kau pīsopé ki he kāingalotu faingataʻaʻiá, pea ʻoku nau tali mo tokangaʻi e paʻanga ʻa e Siasí ʻi he vahehongofulú, foaki ʻaukaí, mo e ngaahi foaki kehé (vakai, T&F 72:10). ʻOku hoko e kau pīsopé ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe he kāingalotú ha fakamatala ki honau fatongiá mo e ngaahi uiuiʻí (vakai, T&F 72:11). ʻOku nau tokangaʻi e uelofea fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e Kāingalotú. ʻOku ʻi ai honau fatongia, tautautefito ke kumi mo tokangaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo honau uōtí (vakai, T&F 72:11–12). ʻI heʻenau hoko ko e kau fakamaau ʻi ʻIsilelí, ʻoku ʻi ai foki ha fatongia molumalu ʻo e kau pīsopé ke fakapapauʻi mo fakamoʻoniʻi e moʻui taau ʻa e kāingalotú ke papitaisó, maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ngāue fakafaifekau, hū ki he fale ʻo e ʻEikí, mo ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻi he uōtí (vakai, T&F 72:17). ʻIkai ngata aí, ʻi heʻenau hoko ko e kau fakamaau fakalūkufuá ʻoku nau fatongia ʻaki hono fakahoko e ngaahi fakataha alēlea fakatonutonu ʻi honau uōtí ʻi he ngaahi hia mamafá (vakai, T&F 58:17–18).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili ha māhina hono malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he fakahahake ʻo ʻOhaioó, ʻi he feinga ke fakaleleiʻi e ola ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĒsela Puuti ki he Siasí mo e kau takí, naʻe foki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ki he ʻapi ʻo Sione Sionisoni ʻi Hailame ʻOhaioó. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 10 ʻo Sanuali 1832, naʻe tala-kae-tohi ai ʻe he Palōfitá e fakahā ‘oku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, “ʻo fakahā e finangalo ʻo e ʻEikí” ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí kae ʻoua kuo hokosia e konifelenisi hokó, ʻa ia ne fai ʻi ha uike ʻe ua mei ai (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 179, josephsmithpapers.org).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke toe hoko atu hono liliu ʻo e Tohi Tapú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:3–4. “ʻOku ʻaonga ke toe fai ʻa e liliu leá”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ke hoko atu ʻena ngāue ki hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú pea hoko atu ʻena malanga fakalotofonuá kae ʻoua kuo aʻu ki he konifelenisi hoko ʻa e Siasí (vakai, T&F 73:3–4). Ka neongo ia, hili e konifelenisí, naʻe pau ke na līʻoa kakato hona taimí ki he “ngāue ʻo e liliu leá kae ʻoua kuo ʻosi ia” (T&F 73:4). Naʻe ngāue faivelenga e Palōfitá mo Sitenei Likitoni ʻi he liliu ʻo e Tohi Tapú mei he taimi ko ʻení ʻo aʻu ki he ʻaho 2 ʻo Siulai, 1833, ʻi he taimi naʻe faitohi ai e ongo tangata liliu leá ki he kau tangata ʻi Mīsulí, kuó na fakakakato he ʻaho ko iá ʻa e liliu ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá (tohi ʻa Mōsesé mo e Siosefa Sāmita—Mātiú) ha ngaahi konga ʻo e liliu ʻa Siosefa Sāmitá pea ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi ange ʻi he tatau ʻa e Siasí ki he Tohi Tapú. Naʻe ʻi ai “ha ivi tākiekina mahuʻinga ʻo e [Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú] ʻi he Siasí ʻa ia naʻá ne tākiekina ai e kakano ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku laka hake he vaeua ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa e ngaahi fakahā ne maʻu lolotonga e taʻu ʻe tolu ne ngāue ai ʻa Siosefa Sāmita ki he liliu ʻo e Tohi Tapú. Naʻe maʻu ha ngaahi fakahā lahi ko ha tali fakahangatonu ki he ngaahi fehuʻi ne ueʻi ʻa Siosefa ke ne fai ʻi he tupulaki ʻene mahino ki he ongoongoleleí lolotonga e feinga ke fakafoki mai e ngaahi konga mahino mo mahuʻinga ʻo e Tohi Tapú” (Elizabeth Maki, “Joseph Smith’s Bible Translation,” ʻi he Revelations in Context, 103, pe history.lds.org).

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki hono liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú, vakai ki he fakamatala ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:20.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻe Sione Uitemā ko e faihisitōlia mo e tauhi lekooti ʻo e Siasí, ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ki he tohi lekooti fakaʻofisialé, naʻá ne hiki e taʻú ko e 1830 (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 228). ʻI ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe tohi hala ʻe kinautolu ne nau fakatonutonu e hisitōlia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ko ʻení ʻi Sanuali 1832, lolotonga ʻene toe liliu fakalaumālie e Fuakava Foʻoú. Ka neongo ia, naʻe hiki ʻe Sione Uitemā ʻa e Vahefonua Ueini Niu ʻIoké, ko e feituʻu ne tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa Sāmita e fakahaá pea ko e 1830 e taʻu ne maʻu aí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha hisitōlia ʻo e Palōfitá kimui ange, ko e fakahā ko ʻení “ko ha Fakamatala ia ki he tohi ʻuluaki Kolinitoó, vahe 7, veesi 14” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 178, josephsmithpapers.org). Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi e potufolofola ʻi he 1 Kolinitō 7:14 ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá ke fakatonuhiaʻi hono papitaiso e pēpē valevalé.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74

Ko hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono ʻuhinga ʻo e 1 Kolinitō 7:14

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:1–5. Ko e ngaahi tukufakaholo hala ʻa ʻetau ngaahi tamaí

ʻOku ʻomi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ha fakamatala fakahisitōlia mahuʻinga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 7:14. Naʻe lave ʻene akonaki ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó ki ha palopalema naʻe tupu ʻi he taimi naʻe ului ai e ngaahi uaifí ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kae kei fakahoko ʻe honau ngaahi husepānití e fono ʻa Mōsesé. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:3 naʻe tupu e ngaahi fakakikihí ʻi he holi ʻa e ngaahi tamaí ke kamu ʻenau fānau tangatá mo moʻulaloa ki he fono ʻa Mōsesé, ʻa ia naʻe fakakakato ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Ne tokolahi ha fānau ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, ne ohi hake ʻi he malumalu ʻo e fono ʻa Mōsesé “naʻa nau tokanga ai ki he ngaahi talatukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí ʻo ʻikai te nau tui ki he ongoongolelei ʻa Kalaisí” (T&F 74:4). Naʻe faleʻi ʻe Paula e Kāingalotu ne ʻosi mali ki he kau taʻetuí ke ʻoua naʻa nau vete mo honau malí ka nau nofo fakataha pē pea moʻui faivelenga. ʻI heʻenau fai iá, ʻe maʻu ai ʻe he ngaahi malí ha ivi tākiekina fakamāʻoniʻoni ki honau fāmilí (vakai, 1 Kolinitō 7:13–14; T&F 74:1).

Naʻe ʻikai akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ne fāʻeleʻi taʻemaʻa pe angahala mai e fānaú. Ka naʻá ne akoʻi ʻe lava ʻe he mali ʻoku tuí ʻo maʻu ha ivi tākiekina angatonu te ne lava ʻo tataki e fānaú, ʻi heʻenau hokosia e taʻu ʻe ʻekea ai meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué, ke nau talangofua ki he ongoongoleleí pea hoko ʻo “māʻoniʻoni” (1 Kolinitō 7:14; T&F 74:1) ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:5, naʻe faleʻi ʻe Paula e niʻihi ne teʻeki malí ke ʻoua naʻa nau mali mo e kau taʻetuí kae ʻoua kuo nau tali “e fakangata [e fono ʻa Mōsesé] ʻiate kinautolu.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko e ngaahi fokotuʻu ko ʻení naʻe ʻikai ko ha ngaahi fekau ia meiate Ia, ka ko ha faleʻi ia meia Paula.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:6–7. “[Ko e] talatukufakaholo … [ko ia] ʻoku taʻe-māʻoniʻoni ʻa e fānau īkí”

ʻĪmisi
portrayal of Jesus holding a child

Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e 1 Kolinitō 7:14, ʻo fakamatalaʻi ʻoku māʻoniʻoni e fānau īkí pea ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí kae ʻoua kuo nau haʻisia ki ai (vakai, T&F 68:27; 74:5–7).

Naʻe tui e niʻihi ʻo e kau Siu ko ia ne muimui ki he fono ʻa Mōsesé ʻi he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Paulá ki he talatukufakaholo hala ko ia ne fāʻeleʻi taʻemāʻoniʻoni pe taʻemaʻa e pēpē tangatá, kae ʻoua kuo nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he kamú. Ka neongo ia, naʻe fepaki e akonaki peheé mo e akonaki ko ia ʻa e palōfitá ʻoku kei maʻa e fānau īkí koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 3:16), “maʻu … ʻa e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 15:25), pea “ʻoku [nau] moʻui … ʻia Kalaisi” (Molonai 8:12, 22). ʻIkai ngata aí, ko e akoʻi ko ia ʻoku taʻemāʻoniʻoni e fānaú, ʻoku fepaki ia mo e taumuʻa ʻa e ʻEikí ki hono fakahoko e kamú mo ʻĒpalahamé. ʻI ha fakamatala lahi ange mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku tau ako ai naʻe fakafofongaʻi ʻe he kamú ha fuakava ʻi he ʻEikí mo e hako ʻo ʻĒpalahamé “ʻe ʻataʻatā ʻa e fānaú ʻi [he] ʻao [ʻo e ʻEikí] kae ʻoua kuo nau taʻu valu” (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 17:11 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá], scriptures.lds.org).

Ke maʻu ha ngaahi akonaki lahi ange fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e fānau īkí, vakai ki he fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:46–50 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
portrayal of Joseph Smith

Naʻe fakanofo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 25 ʻo Sānuali, 1832, ʻi ʻEmihēsiti ʻOhaiō, ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá, ʻo ʻuhinga ko e Palesiteni ʻo e Siasí (vakai, ʻuluʻi vahe T&F 75).

ʻI he ʻaho 25 ʻo Sanuali 1832, naʻe fakahoko ai ʻe he Siasí ha konifelenisi ʻi ʻEmihēsiti ʻOhaiō, fakafuofua ki ha maile ʻe 50 fakahahake ʻo Ketilaní. ʻOku pehē ʻe he hisitōlia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá,ʻi he lolotonga e konifelenisí “ne ngali vēkeveke e Kaumātuʻá ke u fehuʻi ki he ʻEikí, pe te nau lava ʻo ʻilo hono finangaló, pe ʻiloʻi e meʻa ʻe fakahōifua taha kiate ia ke nau faí, kae lava ke mahino ki he tangatá honau tuʻungá” (ʻi he Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 180, josephsmithpapers.org). Naʻe fakamatala ʻa ʻOasoni Pālati kimui ange, ʻa ia naʻe fokotuʻu ko e palesiteni ʻo e kaumātuʻá ʻi he konifelenisí, ʻo pehē “Naʻe fakahā ʻi he Konifelenisí ni ko e Palōfita ko Siosefá ʻa e Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá, pea hilifakinima ʻa ʻEletā Sitenei Likitoni kiate ia ʻo fakamaʻu kiate ia e ngaahi tāpuaki naʻá ne tomuʻa maʻú.” Naʻe pehē foki ʻe ʻEletā Pālati “ʻi he kole ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí, pea naʻe ʻomi ha fakahā pea tohi ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakatahá, ʻo fokotuʻu ha Kaumātuʻa tokolahi ke ngāue fakafaifekau” (“History of Orson Pratt,” The Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 27 [Jan. 28, 1865], 56). Naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfitá ʻa e ongo fakahā ʻi he konifelenisí, ʻa ia ne fakatahaʻi kimui ange pea lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75. Naʻe ʻomi e ʻuluaki fakahaá (T&F 75:1–22) ki ha kulupu ʻo e kaumātuʻá ne nau fakahū honau hingoá ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻomi e fakahā hono uá (T&F 75:23–36) ki ha kulupu ʻo e kaumātuʻá ne nau fie ʻilo ki he finangalo ʻo e ʻEikí kiate kinautolú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75

Ko hono uiuiʻi mo hono fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi hoa faifekaú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:2–5. Ko e pale ʻo hono malangaʻi faivelenga e ongoongoleleí

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi kiate kinautolu ne nau malangaʻi faivelenga e ongoongoleleí, kau ai e lāngilangi, nāunau, mo e moʻui taʻengatá (vakai, T&F 75:5). Naʻe ako ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) kau ki ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau vahevahe faivelenga e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻo pehē:

“ʻOku ʻomi ʻe heʻetau vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻa e melinó mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí, ʻoku toe lahi ange ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé, toe lahi ange ai ʻetau tuí, fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí, pea fakalahi mo e mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

“Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻatautolu ʻo fakatatau mo ʻetau vahevahe ko ia ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Te tau maʻu tokoni mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi mana fakalaumālié. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻe toe vave ange hono fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá kapau te tau ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisi pea tuʻumaʻu ʻi hono fakahoko ʻo ʻetau fakamoʻoní ki māmaní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 316).

ʻĪmisi
sister missionaries talking with a young man

ʻE maʻu ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻoku nau malangaʻi e ongoongoleleí, ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, T&F 75:1–5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:27. “Fakahā mai mei ʻolunga … ʻa e feituʻu ke nau ʻalu ki aí”

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ongo fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75, ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kapau ʻe fehuʻi ʻa kinautolu ʻoku uiuiʻi ko e kau faifekaú, kiate Ia ʻo fakafou ʻi he lotú, “ʻe akoʻi kiate [kinautolu ʻe he Fakafiemālié] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga kiate [kinautolú]” (T&F 75:10) pea tataki kinautolu ʻi he “feituʻu ke nau ʻalu ki ai” ke malanga ʻaki e ongoongoleleí (T&F 75:27). Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi heʻetau lotua ha tokoni mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hono vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé:

“Kuo pau ke tau lotu ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí kae lava ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú maʻa ha taha ʻoku mateuteu he taimí ni—ha taha ʻokú Ne fie maʻu ke tau tokoniʻi he ʻahó ni. Pea kuo pau foki ke tau ʻāʻā ke fakafanongo mo tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa Hono Laumālié fekauʻaki mo e founga ke tau ngāue aí.

“ʻE haʻu ʻa e ngaahi ueʻi ko iá. ʻOku tau ʻilo mei ha ngaahi fakamoʻoni fakafoʻituitui taʻefaʻalaua ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene founga pea fakatatau ki Heʻene taimí, ha kakai ke nau tali ʻEne ongoongoleleí. ʻOku lolotonga fekumi ʻa e kakai ko iá, pea ko e taimi te tau kumi ai ke ʻilo kinautolú ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú ʻo fakafou mai ʻi he tali ki heʻetau ngaahi lotú. Te Ne ueʻi mo fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻamu mo kumi fakamātoato ki ha fakahinohino ki he founga, feituʻu, taimi, pea mo e kakai ke vahevahe ki ai ʻEne ongoongoleleí” (“Sharing the Gospel,” Ensign, Nov. 2001, 8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75:29. “Ke faivelenga … ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē”

Naʻe kau ʻi he fekau ʻa e ʻEikí “ke faivelenga … ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé” (T&F 75:29) ʻa ʻEne fekau ke tokonaki ʻe kinautolu naʻe uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú ʻa e tokoni ki honau ngaahi fāmilí lolotonga ʻenau ngāué. Kapau naʻe ʻikai lava ha fokotuʻutuʻu pehē, naʻe pau ke nofo e kau tangata ko iá ʻi ʻapi, tokangaʻi honau fāmilí, pea ngāue fakalotofonua ʻi he Siasí (vakai, T&F 75:24–28). Ko e faivelenga ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé ko ha ngāue taʻetūkua, tokanga, mo vēkeveke ia, tautautefito ki he ngāue ki he ʻEikí mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku maʻu ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga lahi mo e ngaahi naʻinaʻi fekauʻaki mo e faivelengá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “ʻE tataki kitautolu ʻi heʻetau ngāue faivelenga he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ki he Fakamoʻui ʻo māmaní” (“ʻO e Meʻa Mahuʻinga Tahá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 21).