‘Inisititiuti
Vahe 6: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7; 13; 18


Vahe 6

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7; 1318

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Lolotonga e ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻEpeleli ʻo e 1829, naʻe kehekehe e maʻu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé pe naʻe mate koā ʻa e ʻAposetolo ko Sioné pe naʻe hokohoko atu pē ʻene moʻui ʻi he māmaní. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEikí ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻo ne maʻu ai ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7. “Ko e fakahā ko ʻení ko hano liliu ia ʻo e tohi naʻe fai ʻi he kiliʻimanú ʻe Sioné” (ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 7,) pea ʻoku akoʻi ai naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e fakaʻamu ʻa Sione ke ne moʻui ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisi ʻo aʻu ki he Hāʻele ʻAnga Uá.

Lolotonga ʻena liliu ʻa e tohi 3 Nīfaí ʻi he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ako ai ʻe Siosefa mo ʻŌliva kau ki he mafai ke papitaiso ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻá na ʻalu ai ki he vaotā ofi ki he faama ʻa Siosefa Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēniá ʻo lotu fekauʻaki mo e mafaí ni. ʻI ha tali ki heʻena lotú, naʻe hā mai ai ʻa Sione Papitaiso ko ha tokotaha kuo toetuʻu ʻo foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13 ʻa e ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe Sione Papitaisó.

ʻI he fakaʻosiʻosi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke ʻi Sune 1829, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ki ha fakahinohino ki hono langa hake ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. Naʻe uiuiʻi ʻe he fakahā ko ʻení, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18, ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke na malanga ʻaki e ongoongoleleí pea naʻe fili ai kinaua ke na fekumi ki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ʻa ia te nau lava ʻo hoko ko ha kau ʻAposetolo. Naʻe fakaikiiki foki ʻi he fakahaá ʻa e ngaahi fatongia ʻo kinautolu ʻe uiuiʻi ke hoko ko ha kau ʻAposetoló.

ʻEpeleli 1829Naʻe hoko atu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7.

15 ʻo Mē, 1829Naʻe toe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13).

Mē–Sune 1829Naʻe toe fakafoki mai ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Sune 1829 Naʻe fakahā ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Sune 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe meimei ke fakatefito e fehuʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele pe naʻe mate koā e ʻAposetolo ko Sioné pe ʻokú ne kei ʻi he māmaní kae ʻoua kuo Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he Sione 21:18–23. Naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻi he potufolofola ko ʻení e pekia ʻa Pitá, pea fehuʻi ʻe Pita ki he Fakamoʻuí pe ko e hā ʻe hoko ki he ʻAposetolo ko Sioné. Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí, “Kapau ko hoku lotó ke tatali ia kae ʻoua ke u haʻu, ko e hā ia kiate koe?” (Sione 21:23). Naʻe angamaheni ʻa e fehuʻi fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo Sioné ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané ʻi he taimi ʻo Siosefa Sāmitá.

Naʻe fakakaukau leva ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke tali ʻena fehuʻí ʻaki ʻena fehuʻi ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí. Hili ʻena fehuʻi ki he ʻEikí, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7. Ko e fakahā ko ʻení “ko hano liliu ia ʻo e tohi naʻe fai ʻi he kiliʻimanú ʻe Sione peá ne fūfuuʻi ia ʻe ia” (ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 7). ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kiliʻimanu totonú. Mahalo naʻá ne mamata ki he kiliʻimanú ʻi ha meʻa-hā-mai pe naʻá ne maʻu e ngaahi lea naʻe liliú ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí.

ʻĪmisi
Mape Fika 3: Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7

Ko Sione ʻOfeiná ko ha tangata naʻe liliu ʻi he sino ke ne ngāue ki hono ʻomi ʻo e ngaahi laumālié kia Kalaisi kae ʻoua kuo hoko e Hāʻele ʻAnga Uá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:1–3. “Te ke tatali kae ʻoua ke u haʻu ʻi hoku nāunaú”

Naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí e kole ʻa Sione ke maʻu ha mālohi ki he maté koeʻuhí ke hoko atu e moʻui ʻa Sioné mo ʻomi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi (vakai, Sione 21:21–23). Naʻe ʻikai ʻuhinga e tāpuaki ʻa e ʻEikí kia Sioné he ʻikai toe mate ʻa Sione; ka, ko hono ʻuhingá he ʻikai ke ne mate kae ʻoua kuo Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, Mātiu 16:28; Maʻake 9:1; Luke 9:27; 3 Nīfai 28:7–8). Ke lava ʻa Sione ʻo moʻui ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he Hāʻele ʻAnga Uá, naʻe liliu hono sino fakamatelié ʻo hoko ko ha tangata ne liliu ʻi he sinó. Ko e kakai ne liliu ʻi he sinó ʻa e “kakai kuo liliu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau fepaki mo e mamahí pe maté kae ʻoua ke aʻu ki heʻenau toetuʻu ki he moʻui taʻe-faʻa-maté” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kakai Sino Liliú,” scriptures.lds.org).

ʻĪmisi
exterior of Joseph and Emma Smith home in Harmony, Pennsylvania

Ko e ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita naʻe toe langa ʻi Hāmoni, Penisilivēniá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:4–5. Naʻe fie maʻu ʻe Sione ke ne fai ha ngāue lahi ange

ʻI hono tali e fehuʻi ʻa Pita fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo e ʻAposetolo ko Sioné, naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he Fakamoʻuí naʻe loto ʻa Sione ke ne nofo ʻi he māmaní ʻo hoko atu ʻene ngāué. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e loto-vilitaki ʻa Sioné ke fakatātaaʻi ʻaki e mahuʻinga hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí:

“Naʻe kole ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ki he ʻEikí pe te ne lava, ʻe Sione, ʻo nofo ʻi he māmaní ʻo fuoloa ange ʻi he taimi angamaheni ʻo e moʻuí, ʻo ʻikai ha toe ʻuhinga ka ke ʻomi ha ngaahi laumālie lahi ange ki he ʻOtuá. ʻI hono fakahoko e fakaʻamu ko iá, naʻe folofola ʻe he Fakamoʻuí ko ha ‘ngāue lahi ange’ mo ha ‘holi’ fakaʻeiʻeiki ange ia ʻi ha loto ke hū ‘vave’ ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí [vakai, T&F 7].

“Hangē ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kotoa pē, naʻe mahino ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻuhinga taupotu ʻo e kole ʻa Sioné ʻi heʻene pehē, ‘Hili e ngaahi meʻa kotoa pē kuo akoʻí, ko [hotau] fatongia māʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ko hono malanga ʻaki e Ongoongoleleí’ [Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 113]” (“Witnesses unto Me,” Ensign, May 2001, 16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:6. “Te ne ngāue maʻanautolu … ʻoku nofo ʻi he māmaní”

Neongo ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fakangofua ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ke ne nofo ʻi he māmaní, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻilo lahi fekauʻaki mo ʻene ngāue ko ha tangata sino liliú. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe hā ʻa Sione mo Pita kuo toetuʻú pea foaki ʻe Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele. ʻIkai ngata aí, fakatatau ki he talanoa ʻa Sione Uitemā ki ha konifelenisi ʻa e Siasí naʻe fai ʻi Sune ʻo e 1831, ʻi Ketilani, ʻOhaiō, “naʻe maʻu ʻe Siosefa [Sāmita] e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha founga makehe, pea naʻá ne kikite ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e Ngaahi Hako ʻe Toko Hongofulu ʻo ʻIsileli naʻe molé ʻa Sione Fakahā … , ke teuteuʻi kinautolu ki heʻenau foki mai mei heʻenau hē fuoloá” (ʻi he History of the Church, 1:176).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:7. “Te u ʻoatu … kiate kimoutolu toko tolu mo e ngaahi kī ʻo e ngāué ni”

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione te nau maʻu e ngaahi kī ʻo e ngāue ki honau kuonga fakakosipelí kae ʻoua kuo hoko ʻa e Hāʻele ʻAnga Uá (vakai, T&F 27:12–13; vakai foki, Mātiu 17:1–9). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e ngaahi kī ko ʻení: “Ko e ngaahi kī ki he ngāué ʻoku lau ki ai ʻa Sioné … naʻe foaki ia kia Pita, Sēmisi, pea mo ia, ʻo fakahaaʻi ʻa e mafai ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí ʻi honau kuonga fakakosipelí” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:49). Naʻe foaki ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione e ngaahi kī tatau ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele, ʻo foaki kiate kinaua ʻa e mafai ke na tokangaʻi mo tataki e Siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení, ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe vave e tupulaki ʻa e ngāue fakaofo ki hono liliu e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻEpeleli mo Mē 1829. Naʻe fakamatala ʻe ʻŌliva Kautele ki heʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngāue ko ʻení: “Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai ngalo ʻi ha taimi—ke nofo ʻo fanongo ki ha leʻo ʻoku fakaleaʻi ʻe he fakahinohino ʻa e langí, naʻe fakaakeʻi ai ʻa e fakamālō lahi fau ʻi he fatafatá ni! Naʻá ku fai atu ai pē taʻetuku ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻo tohi ʻa e meʻa mei hono ngutú, ʻi heʻene [Siosefa Sāmita] liliu ʻaki ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí” (fakamatala ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71).

Naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi Mē ʻa e “fakamatala naʻe fai ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ki he toenga ʻo e hako ʻo Sēkopé, ʻi he konitinēniti ko ʻení [ko ʻAmelika]” (fakamatala ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71). ʻOku kau ʻi he talanoá ʻa e 3 Nīfai 9–28, ʻa ia ʻoku toutou ʻasi ai e papitaiso ʻaki ʻa e mafai totonú. Naʻe vilitaki ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki ha ʻilo lahi ange peá na ʻalu ki he vaoʻakaú ke na lotu ʻo kole ha fakahinohino mei he ʻEikí.

Naʻe lekooti ʻe he palōfitá, “Lolotonga ʻema fai peheé, mo lotu mo ui ki he ʻEikí, naʻe ʻalu hifo ha talafekau mei he langí ʻi ha ʻao ʻo e maama, pea ʻi heʻene hilifaki hono nimá kiate kimauá, naʻá ne fakanofo ʻa kimaua” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68).

Ko Sione Papitaiso ʻa e ʻāngelo talafekaú, kuo hoko ʻo nāunauʻia, mo maʻu ha sino liliu, pea naʻá ne fakahinohino kia Siosefa mo ʻŌliva ke na fepapitaisoʻaki. Naʻá na fai fakatatau ki ai ʻo na ō ki he Vaitafe ofi mai ʻo Sesikuehaná, ʻo papitaiso ai ʻe Siosefa ʻa ʻŌliva, pea papitaiso leva ʻe ʻŌliva ʻa Siosefa. Hili e papitaisó, ne na fefakanofoʻaki kinaua ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, fakatatau ki he fakahinohino ʻa Sione Papitaisó. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:70–72.)

Naʻe fakamatala foki ʻe Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻokú ne ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pita, Sēmisi, mo Sioné, ʻa ia ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻá ne fakamatala ange ʻe maʻu foki ʻe Siosefa mo ʻŌliva e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he taimi totonu. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72.) ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamoʻoni fakahisitōliá naʻe hā ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele kimuʻa ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune, 1829, ʻo foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai, Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 33).

ʻĪmisi
outdoor grove area at the Aaronic Priesthood Restoration Site

Naʻe toe fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻe Sione Papitaiso ʻi ha feituʻu ne ofi ki he ʻapi ʻo Siosefa Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13

ʻOku foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. Ko ha fakamatala ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Naʻe fakafoki mai e Lakanga Taualaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he taimi naʻe foaki ai ʻe he kau talafekau fakalangí ʻa e mafaí mo e ngaahi kií ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautelé (vakai, T&F 13:1; 110:11–16; 128:20–21). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻa e faikehekehe ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

“ʻI hono fakalūkufuá, ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ki he tangatá ke ne ngāue maʻá e ʻOtuá. Ko e tangata kotoa pē kuo fakanofo ki ha tuʻunga ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻoku foaki ai ʻa e mafai ko ʻení kiate ia.

“Ka ʻoku mahuʻinga foki ke fakahoko ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻi he mafai ko ʻení ʻi he taimi totonu mo e feituʻu totonu, ʻi he founga totonu, pea mo hono fakahokohoko totonú. Ko e mālohi ki hono tataki ʻo e ngaahi ngāué ni ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998],261)

ʻĪmisi
Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki

Kiate Kimoua ʻa Hoku Ongo Kaungā-Tamaioʻeiki, tā fakatātaaʻi ʻe Linda Curley Christensen. ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē, 1829, naʻe toe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. “Ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló”

ʻOku fakahā mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e kau ʻāngeló ko ha kau tamaioʻeiki ia ʻa e ʻEikí ʻoku nau tufaki e ngaahi pōpoakí mo tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní (vakai, T&F 7:5–6; 20:5–10; 29:42; 43:25; 84:42; 103:19–20; 109:22). ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná “ʻoku tupu ʻi he tuí hono fai ʻo e ngaahi maná; pea ko e meʻa ʻi he tuí ʻoku hā mai ai ʻa e kau ʻāngeló mo tauhi ki he tangatá; ko ia, kapau kuo ngata ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe malaʻia ʻa e fānau ʻa e tangatá, he ʻoku tupu ia ʻi he taʻetuí, pea ʻoku taʻeʻaonga ʻa e meʻa kotoa pē” (Molonai 7:37). ʻOku lava ke tauhi ʻa e kau ʻāngeló ki he kakai tangatá, kakai fefiné mo e fānaú (vakai, ʻAlamā 32:23).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione Papitaiso ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻoku maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné “ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (T&F 13:1). Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fakakaukau ko ʻení:

“ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e maʻu ʻe he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ‘ʻa e kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló’ mo e ‘ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó, pea mo e fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá’ [T&F 84:26–27]? ʻOku maʻu hono ʻuhingá ʻi he ouau ʻo e papitaisó pea ʻi he sākalamēnití. Ko e papitaisó ko e fakamolemole ia ʻo e ngaahi angahalá, pea ko e sākalamēnití, ko ha fakafoʻou ia ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó. ʻOku totonu ke muʻomuʻa fakatouʻosi ai ʻa e fakatomalá. ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi ouau ko ʻení, ʻoku talaʻofa mai te tau maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. Ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ko ha taha ia ʻo e ngaahi fakahā ʻo e Laumālie ko iá. …

“… ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki Faka-ʻĒlone kei talavoú, ne ʻikai te u fakakaukau te u mamata ki ha ʻāngelo, pea naʻá ku fifili pe ko e hā ha kaunga ʻo e ngaahi hā mai peheé ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“Ka ʻe lava pē ke ʻikai mamata ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻOku lava pē ʻo fakahoko mai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha leʻo pe ʻi he ngaahi fetuʻutaki ʻoku fai mai ki he ʻatamaí pe ʻi he ngaahi fakakaukaú pe ko e ngaahi ongo ʻo e lotó. …

“… Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fetuʻutaki mai ʻa e kau ʻāngeló ʻoku ongoʻi ia ʻi he lotó pe fanongo ki ai, ka ʻoku ʻikai ke mamata ki ai. …

“Ko hono fakakātoá, ko e ngaahi tāpuaki ʻo e feohi mo e fetuʻutaki fakalaumālié ʻoku lava pē ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku maʻá. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he konga ki muʻá, ʻoku fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e papitaiso mo e sākalamēniti ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea ʻoku talaʻofa mai kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá te tau maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e talaʻofa ko iá ki he Laumālie Māʻoniʻoní ka ʻoku toe ʻuhinga foki ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, he ‘ʻoku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 32: 3). Ko ia ʻoku fakaava ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e matapā ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻoku nau maʻu ʻi he taau ʻa e sākalamēnití, ke nau fiefia ʻi he takaua ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” Ensign, Nov. 1998, 37–39).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. Ko e ngaahi kī ʻo e fakatomalá mo e papitaiso ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi e ʻuhinga ʻo e maʻu e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e papitaisó ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá:

“ʻOku teʻeki ai ha taha ʻiate [kitautolu] kuo moʻui taʻe ʻi ai ha angahala talu mei [hotau] papitaisó. Ka ne ʻikai ʻi ai ha founga ke toe fakamaʻa ai kitautolu ʻi he hili ʻa e papitaisó, ʻe mole meiate kitautolu takitaha ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. …

“ʻOku fekauʻi kitautolu ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea ke haʻu ki he ʻEikí ʻaki ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻo fakatatau mo hono ngaahi fuakavá. ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó ʻi he founga ko ʻení, ʻoku toe fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo hotau papitaisó. ʻOku ngaohi kitautolu ʻi he foungá ni ke tau maʻa pea ke tau lava maʻu pē ʻo maʻu ʻa Hono Laumālié. …

“ʻOku ʻikai lava ke fakamatalaʻi ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa hono mahuʻinga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he meʻá ni. ʻOku fakahoko kotoa e ngaahi sitepu mahuʻinga ko ʻení kau ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e papitaisó mo e ouau fakafoʻou ʻo e sākalamēnití. ʻOku tokangaʻi ʻa e ongo ouaú ni fakatouʻosi ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí, ʻa ia ʻoku nau ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá pea mo e papitaisó mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá” (“The Aaronic Priesthood and the Sacrament,” 38).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1. ʻOku ʻuhinga ki he hā hono fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí “ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni”?

ʻI he kuonga muʻá, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá hono kakaí ke nau ʻohake ha ngaahi feilaulau ʻo e fanga manú ko ha konga ʻo ʻenau moihuú. Naʻe fakataumuʻa hono lilingi e toto ʻo ha manu ke tokoni ki he kakaí ke nau ʻamanaki atu ʻi he tui ki he taimi ʻe lilingi ai ʻe taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí ke fakalelei maʻa ʻenau ngaahi angahalá. Talu mei he kuonga ʻo Mōsesé ki he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he fono ʻa Mōsesé ke fakahoko ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e ngaahi feilaulau ʻo e fanga manú mo e feilaulau tutú ʻi he tāpanekalé pe temipalé. Ko e kau taulaʻeiki ko ʻení ko ha hako ia ʻo Līvai ʻa ia naʻe fili ʻe he ʻEikí ke nau ngāue ʻi he potu toputapú (vakai, Nōmipa 18:20–21). ʻA ia ʻoku ʻuhinga ai e kupuʻi lea “ngaahi foha ʻo Līvaí” ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ha ngaahi founga mahuʻinga ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí “ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni” (T&F 13:1). ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau “haʻu kia Kalaisi … pea ʻoatu [hotau] laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia” ( ʻAmenai 1:26). Naʻe kikite ʻa ʻĪsaia, ʻi he kuonga fakaʻosí, ko kinautolu kuo fakatahatahaʻi ʻe he ʻEikí “te nau ʻomi [honau] ngaahi kāinga kotoa pē ko e feilaulau ki [he ʻEikí]” ( ʻĪsaia 66:20), ko hono ʻuhingá ke ʻomi ʻa kinautolu kuo uluí ki he temipalé. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻomi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahinohino fakalaumālie ko ʻení ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tau ʻoatu “ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni; pea … ʻoatu ʻi hono temipalé toputapú … ha tohi ʻoku tuʻu ʻi ai ʻa e ngaahi lekooti ʻo hotau kau pekiá” (T&F 128:24).

Naʻe ʻomi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e feilaulau ʻo e fanga monumanú:

“ʻOku fakamatala ʻo pehē naʻe taʻofi ʻaupito e feilaulau ko iá ʻi he taimi ne fai ai ʻa e Feilaulau Maʻongoʻongá [i.e., ʻa e feilaulau ʻo e ʻEiki ko Sīsuú], pea he ʻikai fie maʻu e ouau ʻo e feilaulaú ʻi he kahaʻú: ka ko kinautolu ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e meʻá ni ʻoku ʻikai ke nau maheni mo e ngaahi fatongia, faingamālie mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pe ko e kau Palōfitá.

“Kuo fakafehokotaki hono fakahoko ʻo e feilaulaú pea mo hono faʻu ha konga ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Naʻe kamata ʻaki e Lakanga Fakataulaʻeikí, pea ʻe kei hokohoko atu pē kae ʻoua kuo hili e hāʻele mai ʻa Kalaisí, mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata. …

“Ko e ngaahi feilaulaú ni, hangē ko ia ko e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku kau ki he Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻe fakafoki kakato mai mo fakahoko ia ʻi honau ngaahi mālohí, olá, mo e tāpuakí ʻi he taimi ʻe langa ai e Temipale ʻo e ʻEikí mo fakahaohaoaʻi ʻa e ngaahi foha ʻo Līvaí. Naʻe hoko ʻeni pea ʻe hokohoko atu pē ʻene hokó ʻi he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki [Faka-Melekisētekí]; ka ʻikai ʻe lava fēfē ke hoko ʻa hono liliu ʻo e meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he kau Palōfita māʻoniʻoní? ʻOku ʻikai totonu ke pehē ʻe toe fokotuʻu e lao ʻa Mōsesé fakataha mo hono ngaahi tōʻongá mo e ouau kehekehé; ne teʻeki lea ʻaki ʻeni ʻe he kau Palōfitá; ka ko e ngaahi meʻa naʻe ʻi ai kimuʻa ʻi he taimi ʻo Mōsesé, hangē ko e, feilaulaú, ʻe kei hokohoko atu pē” (ʻi he History of the Church, 4:211–12).

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ha fakamatala mahino ange fekauʻaki mo e feilaulau ʻo e fanga monumanú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí: “Ko e feilaulau ʻo e fanga monumanú ʻe fakahoko ia ke fakakakato ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻe langa ai e temipale ʻoku lāulea ki aí; ʻi he kamataʻanga ʻo e mileniumé, pe ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakahoko ai e feilaulau lilingi totó ke feʻunga mo hono fakakakato ʻo e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Hili iá ʻe natula kehe leva ʻa hono fakahoko ʻo e feilaulaú” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1955], 3:94).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he 1828 nai, ʻe toe fokotuʻu Hono Siasí ʻi he māmaní (vakai, T&F 10:53–55). ʻI Sune ʻo e 1829, naʻe hokohoko atu hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí, ʻi Feieti, Niu ʻIoke. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe lolotonga feinga ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na ʻilo e founga ke ngāue ʻaki ai e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa ia naʻe toki foaki ange ʻe he kau talafekau fakalangí kiate kinauá. Lolotonga haʻana lotu ʻi ha loki he ʻapi ʻo e kau Uitemaá, naʻe ongo mai e leʻo ʻo e ʻEikí kiate kinaua mo fakahinohinoʻi kinaua ke ngāue ʻaki e lakanga fakataulaʻeikí ke fakanofo ha kaumātuʻa, tufaki e sākalamēnití, pea foaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki hono hilifaki ʻo e ongo nimá. Ka neongo ia, naʻe fakahinohinoʻi kinaua ʻe he ʻEikí ke fakatatali hono fakahoko e ngaahi ouau ko ʻení kae ʻoleva kuo fakatahataha mai ha kulupu ʻo ha kakai tui. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 326, 328.)

Lolotonga ʻena tatali ki he fekau ʻa e ʻEikí ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí, kuo ofi ke kakato hono liliu ʻe he Palōfitá mo ʻŌliva Kautele e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe kau ai hono liliu ʻo e tohi 3 Nīfaí mo e tohi ʻa Molonaí. ʻOku maʻu ʻe he ongo tohí ni fakatouʻosi ha fakahinohino ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tuʻutuʻuni ʻo e Siasí, ʻa ia naʻá ne ueʻi mo tataki kinaua ʻi heʻena fakakaukau ki he taimi ʻe fakahinohinoʻi ai kinaua ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu foʻou Hono Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa ne hoko ko ʻení ʻa e ʻuhinga ne maʻu ai ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18. Naʻe fakataumuʻa ʻa e fakahā ko ʻení kia Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo Tēvita Uitemā, ʻo foaki ange ha fakahinohino ki hono langa hake ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai foki mo ha fakahinohino kiate kinautolu ʻe ui ko e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Ko e Leʻo ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné

Ko e Leʻo ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné, tā fakatātaaʻi ʻe Linda Curley Christensen. Naʻe toe fakafoki mai e lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:1–25

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ki hono langa hake Hono Siasí mo fekauʻi ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke na malanga ʻaki ʻa e fakatomalá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:1–5. “Falala ki he ngaahi meʻa ʻa ia kuo tohí”

ʻI Sune ʻo e 1829, ʻi hono fakaʻosiʻosi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ki he founga hono langa hake ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí (vakai ki he ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 18). Ke tataki ʻa ʻŌliva ʻi he ngāué ni, naʻe faleʻi ia ʻe he ʻEikí ke falala ki he ngaahi meʻa naʻe hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻŌliva ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakatahatahaʻi ha lisi ʻo e ngaahi ouau mo e fuakava mahuʻingá ki ha tohi naʻe ui ko e “Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Siasi ʻo Kalaisí.” Mahalo naʻe hoko e tohi ko ʻení ko ha fakahinohino ki he kakai tuí ʻi he ngaahi māhina faingataʻa kimuʻa pea toki fokotuʻu totonu ʻa e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–69.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:9–16. Naʻe ui ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ki ha fatongia tatau mo Paulá

ʻI he hili pē e hā ʻa Molonai ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻe fekauʻi ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā, ko ha tokoua ʻo e kau fakamoʻoni ko iá, ke na “kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni” (T&F 18:14). Naʻe folofola ʻe he ʻEikí naʻe “ui ʻa [kinaua] ʻo hangē pē ko e ui naʻe fai [ki he ʻAposetolo ko Paulá]” (T&F 18:9). Hangē ko hono lekooti ʻi he Ngāue 26:15–20, naʻe fakamatala ʻe Paula ki he Tuʻi ko ʻAkilipá kuo ui ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko ha “faifekau mo ha fakamoʻoni” ki he ngaahi meʻa kuó ne mamata ki aí (Ngāue 26:16). Naʻe pehē ʻe Paula ko hono uiuiʻí ke malanga “kiate kinautolu ʻi Tamasikusí, pea ʻi Selusalemá, mo e ngaahi potu kotoa pē ʻi Siutea” (Ngāue 26:20) kae pehē ki he lotolotonga ʻo e kau Senitailé, “ke fakaʻā honau matá, mo fakatafoki ʻa kinautolu mei he poʻulí ki he māmá” (Ngāue 20:18). Hili ʻene uluí, naʻe ngāue ʻa Paula ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakatomala mo ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
along the Susquehanna River between Colesville, NY, and Harmony, PA

Naʻe hoko hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he feituʻu maomaonganoa ʻi he vahaʻa ʻo Hāmoni, Penisilivēniá, mo Kolesivili, Niu ʻIoke (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1907).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10. “ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”

Naʻe fakamanatu kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻa e mahuʻinga hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí he ʻoku mahuʻinga e ngaahi laumālie ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, T&F 18:10). Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e talanoa ko ʻení fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo ha laumālie:

“ʻI Māʻasi 1967, ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku ʻalu ki ha konifelenisi ʻo e Siteiki Monument Park Hihifó ʻi Sōleki Siti. Ko hoku kaungā fononga ki he konifelenisí ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Uelofea Lahi ʻa e Siasí ko Paula C. Saila. …

“ʻI he aʻu ki hono faingamālie ke leá, naʻe toʻo ʻe Palesiteni Saila ʻa e tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mavahe mei he tuʻunga malangá ʻo tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo hono ngaahi tokoua maʻu lakanga fakataulaʻeiki naʻe fakataumuʻa ki ai ʻene pōpoakí. Naʻá ne huke ki he vahe 18 pea kamata ke ne lau ʻa e [veesi 10 mo e 15]. …

“Naʻe hanga hake leva ʻa Palesiteni Saila mei he tohi folofolá ʻo fehuʻi ki hono ngaahi tokouá: ‘Ko e hā e mahuʻinga ʻo e laumālie ʻo e tangatá?’ Naʻe ʻikai ke ne tuku ki ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, pe alēleaʻanga māʻolunga ke tali. Ka naʻá ne fili ha palesiteni ʻo ha kōlomu ʻo e kaumātuʻá—ko ha tokoua naʻe kiʻi tulemohe pea ʻikai ke mahino lelei ʻa e fehuʻí kiate ia.

“Naʻe tali ange ʻe he tangata ʻohovalé ni, ‘Misa Saila, te ke lava nai ʻo e toe fakahoko mai ʻa e fehuʻí?’

“Naʻe toe fakahoko ange ʻa e fehuʻí: ‘Ko e hā e mahuʻinga ʻo e laumālie ʻo e tangatá?’

“… Naʻá ku lotu fakamātoato maʻá e palesiteni fakakōlomu ko iá. Naʻá ne fakalongolongo ʻo fuoloa peá ne toki pehē mai, ‘Misa Saila, ko e mahuʻinga ʻo e laumālie ʻo e tangatá ʻa ʻene malava ke hoko ko e ʻOtuá.’

“Naʻe fakakaukauʻi ʻe he taha kotoa naʻe ʻi aí ʻa e tali ko iá. Naʻe foki mai ʻa Misa Saila ki he tuʻunga malangá, ʻunuʻunu mai kiate au, ʻo ne pehē mai, ‘Ko ha tali fakaofo; ko ha tali fakaofo!’ Naʻá ne hoko atu ʻi heʻene pōpoakí, ka ne u kei fakakaukau pē ki he tali fakalangí ni” (“My Brother’s Keeper,” Ensign, Nov. 1994, 43).

Naʻe toki fakahā ʻe Palesiteni Monisoni kimuí ni mai ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke ʻoua naʻa tau vakai ki he kakaí ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ka ʻi he tuʻunga te nau ala aʻusiá. ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakaukau kiate kinautolu he foungá ni” (“Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga Te Nau Hoko Ki Aí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 70).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá?

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē “ʻoku ʻuhinga ʻa e kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki hono tokoniʻi e kakaí ke nau foki ki he ʻOtuá” (“Preparing for Your Spiritual Destiny” [Brigham Young University fireside address, Jan. 10, 2010], 7, speeches.byu.edu).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:20. “Fakakikihi mo … e siasi pē ʻo e tēvoló”

ʻOku ʻikai totonu ke tau vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:20 ko ha fekau ki he fekeʻikeʻi pe fakakikihi mo e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitinga Sāmita ʻo pehē, “ʻI he taimi ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke ‘ʻoua [naʻa tau] fakakikihi mo ha siasi, ka ko e siasi pē ʻo e tēvoló,’ kuo pau ke mahino kiate kitautolu ko ha fakahinohino ʻeni ke tau fakafepakiʻi e kovi kotoa pē, ʻa ia ʻoku fakafepaki ki he māʻoniʻoní mo e moʻoní” (Church History and Modern Revelation, 1:83). ʻOku ʻikai ko ha ui ia ke fakafepaki ki he ngaahi siasi kehé pe ko honau kau mēmipá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:21–25. Kuo pau ke toʻo ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e huafa ʻo Kalaisí maʻanautolu

ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau vilitaki ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí ʻi heʻetau fakatomalá, papitaisó, mo e kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ʻuhinga ki hení ʻo pehē: “ʻOku tau palōmesi ke toʻo kiate kitautolu Hono huafá. ʻOku ʻuhinga iá kuo pau ke tau vakai kiate kitautolu ʻo hangē pē ko Iá. Te tau fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau fie maʻu e meʻa ʻokú Ne fie maʻú kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú pe ko e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he māmaní ke tau fie maʻú” (“That We May Be One,” Ensign, May 1998, 67).

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo hono toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, vakai ki he fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–47

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e uiui‘i mo e misiona ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27–32. “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá … te nau … toʻo kiate kinautolu ʻa hoku hingoá ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoní kotoa”

Naʻe fokotuʻu e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Fepueli ʻo e 1835. Ka neongo iá, ʻi ha taʻu ʻe ono kimuʻa ai ʻi Sune ʻo e 1829, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18. ʻOku ʻi he fakahā ko ʻení ha fakahinohino ki he misiona ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo honau uiuiʻí. ʻOku fakamatalaʻi ai ʻa e fie maʻu ke talaki ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ongoongoleleí ki he kau Senitailé mo e kau Siú, ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke ʻomi ha ngaahi ouau mahuʻinga, pea mo fokotuʻutuʻu e ngāué ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻo e toʻo ʻe he kau ʻAposetoló kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí: “Ko e ngaahi veesi folofola lahi ʻoku lave ki he ‘huafa ʻo Kalaisí’ ko ha ngaahi fakamoʻoni ia ki he mafai ʻo e Fakamoʻuí. Ko e ʻuhinga moʻoni ʻeni naʻe fakahā mai ʻi he taimi naʻe lipooti ai ʻe he kau fitungofulú kia Sīsū ‘kuo vaivai ʻa e kau tēvoló kiate kimautolu ʻi ho huafá.’ (Luke 10:17.) ʻOku ʻomi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e ʻuhinga tatau ʻi heʻene fakamatalaʻi e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ke pehē ko ‘kinautolu te nau holi ke toʻo kiate kinautolu ʻa hoku hingoá ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoní kotoa.’ (T&F 18:27.) ʻOku toki fakahingoa e Toko Hongofulu Mā Uá kimui ange ko ha ‘kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa,’ pea mo kinautolu ʻoku nau ‘ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.’ (T&F 107:23, 33.)” (“Taking upon Us the Name of Jesus Christ,” Ensign, May 1985, 81).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36. “Kuo mou fanongo ki hoku leʻó”

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he kau ʻAposetolo ʻi he kahaʻú ko e ngaahi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18 naʻe ʻikai fai ia ʻe he tangatá ka naʻe foaki mai ia ʻo fakafou ʻi Hono leʻó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kimi B. Kalake ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai kae lava ke tau ongona ai e leʻo ʻo e ʻEikí: “Kapau te tau sio kia Kalaisi pea fakaava hotau matá mo fakaava hotau telingá, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau sio ki he ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, ʻo fakamālohia ai ʻetau tui kiate Iá ʻi he fakapapau mo e fakamoʻoni. ʻE fai atu pē pea te tau mamata ki hotau kāingá ʻo hangē ko e ʻafio hifo ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa. Te tau fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi he folofolá, ʻi he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié, pea ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí” (“Mata ke Mamata mo e Telinga ke Fanongo,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 125).

ʻĪmisi
young man studying the scriptures

Te tau lava ʻo ongona e folofola mai e leʻo ʻo e Fakamoʻuí kiate kitautolú ʻo fakafou ʻi he ngaahi folofolá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:37. “Ke mo kumi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá”

ʻI he taimi naʻe foaki mai ai e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18, naʻe ʻikai kau ʻa Māteni Hālisi ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Ka neongo iá, naʻe toki kau atu ʻa Māteni fakataha mo ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻi hono fili ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakakakato ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ʻa ia ne nau maʻu ha fakamoʻoni makehe ki hono moʻoni ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, honau fatongia ke “kumi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá” (T&F 18:37), ʻa ia ne fakanofo leva kinautolu ko ha kau ʻAposetolo ʻi he taimi ko iá. ʻI he taimi naʻe ui ai e kau ʻAposetoló ʻi Fēpueli ʻo e 1835, naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele ne talu mei he taimi naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ko ʻení ʻi he 1829, “mo e moʻua maʻu pē homau ʻatamaí ke fekumi pe ko hai ʻa e Toko Hongofulu Mā Ua ko ʻení” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 70).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:44. “Te u fakahoko ʻi homo nimá ha ngāue fakaofo”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ʻo fakafou ʻiate kitautolú:

“ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga haohaoa [ʻa e Fakamoʻuí], ʻe hoko ai hotau nimá ko Hono toʻukupu; hotau matá, ko Hono fofonga; hotau lotó, ko Hono loto. …

“… Mafao atu muʻa hotau lotó mo hotau nimá ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé, he ʻoku faingataʻa e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻI heʻetau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí, ʻoku ui kitautolu ke tau poupou mo fakamoʻui kae ʻikai fakahalaiaʻi. …

“… Tau tukupā muʻa ke hoko ko Hono toʻukupú ke lava ʻo ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻiate kitautolu” (“Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 68–69, 75).