‘Inisititiuti
Vahe 14: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35–36; 39–40


Vahe 14

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35–36; 39–40

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1830, naʻe fononga ai ʻa Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi mei ʻOhaiō ki Niu ʻIoke ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fanongo ʻa e ongo tangatá ni ki hono malanga ʻaki ʻe ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati, Saipa Pitasoni, mo Pita Uitemā ʻa e ongoongolelei ne toe fakafoki maí ʻi he feituʻu Ketilani, ʻOhaioó. Hili pē aʻu atu ʻa Sitenei mo ʻEtuate ki Feieti, Niu ʻIoké, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā kiate kinaua. ʻI he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35, naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni ha ngaahi fatongia pau ʻi he Siasi ne toki fakafoki maí. ʻI he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36, naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate Pātilisi ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

Hili ha ngaahi uike lahi mei ai, naʻe ʻaʻahi ʻa Sēmisi Kovili, ʻa ia ne hoko ko ha faifekau Metotisi ʻi ha meimei taʻu ʻe 40, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fuakava mo e ʻEikí ke ne talangofua ki ha faʻahinga fekau pē ʻe fai kiate ia ʻo fakafou ʻi he Palōfitá. Ko hono olá, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 5 ʻo Sānuali, 1831 ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39. ʻI he fakahaá naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Kovili ke ne papitaiso mo malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Ka, ʻi he hili ha ʻaho mei hono maʻu ʻo e fakahaá, naʻe mavahe ʻa Sēmisi mei Feieti, Niu ʻIoke, ʻo ʻikai ke ne papitaiso peá ne “toe foki ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni kimuʻá mo hono kakaí” (Joseph Smith, in The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 237). Naʻe foaki leva ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40, ʻo fakamatalaʻi ai naʻe “manavahē [ʻa Sēmisi Kovili] ki he fakatangá pea mo e tokanga ki he māmaní naʻe fakatupu ʻa ʻene fakafisinga ʻa e [folofola ʻa e ʻOtuá]” (T&F 40:2).

29 ʻOkatopa, 1830Naʻe malanga ʻaki ʻe ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati, Saipa Pitasoni, mo Pita Uitemā ʻa e ongoongoleleí ʻi he fakatokelau hahake ʻo ʻOhaioó ʻi ha ngaahi uike lahi.

Konga kimuʻa ʻo Tīsema 1830Naʻe fononga ʻa Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi mei ʻOhaiō ki Niu ʻIoke ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

7 Tīsema, 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35.

9 Tīsema, 1830Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36.

11 Tīsema, 1830Naʻe papitaiso ʻa ʻEtuate Pātilisi ʻe Siosefa Sāmita.

2 Sānuali, 1831Naʻe fakahoko ai e konifelenisi hono tolu ʻa e Siasí, pea naʻe fanongonongo ai ʻe Siosefa Sāmita ke fakataha ʻa e Kāingalotú ki ʻOhaiō.

Sānuali 1831Naʻe maheni ʻa Sēmisi Kovili, ko ha faifekau Metotisi, mo Siosefa Sāmita.

5 Sānuali, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39.

6 Sānuali, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili ha māhina mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe ui ʻa ʻŌliva Kautele, Pita Uitemā ko e Siʻí, Saipa Pitasoni, mo Paʻale P. Pālati ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kau ʻInitia ʻAmeliká. ʻI heʻenau fononga ki he kauʻāfonua fakahihifo ʻo Mīsulí, ne nau tuʻu ʻi Menitoa mo Ketilani, ʻOhaiō, ʻa ia ne nau vahevahe ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e kaungāmeʻa mo e faifekau kimuʻa ʻa ʻEletā Pālati, ko Sitenei Likitoní. ʻI ha kiʻi taimi nounou, ne papitaiso ha kakai ʻe 120 tupu, kau ai ʻa Sitenei Likitoni mo e kāingalotu tokolahi ʻo hono siasí. Naʻe liunga ua ai heni e Kāingalotu fakakātoa ʻo e Siasí.

Naʻe fakanofo ʻa Sitenei Likitoni ko ha faifekau ʻi he siasi Papitaisó ʻi he 1821. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne kau ki he siasi Papitaiso Fakafoʻou ʻa ʻAlekisanitā Kamipelí. Naʻe faifai pea ui ʻa e kau muimui kia Kamipelí ko e kau Ākonga ʻo Kalaisí pe ko e kau Kamipelaité, pea naʻa nau fekumi fakamātoato ki hano toe fakafoki mai ʻo e tui faka-Kalisitiane ʻo e Fuakava Foʻoú. Naʻe hoko ai ʻa Sitenei Likitoni ko ha tangata malanga lelei ʻo e siasi Papitaiso Fakafoʻou ʻi Menitoa, ʻOhaioó, pea mo e tukui kolo ʻi he feituʻu ko iá ʻo kau ai ʻa Ketilani. Naʻe hoko e tukupā ʻa Sitenei ke toe fakafoki mai ʻa e tui faka-Kalisitiane ʻo e Fuakava Foʻoú ke ne mateuteu ai mo hono kau muimuí ke nau fakafanongo tokanga ki he pōpoaki ne ʻomi ʻe he kau faifekau mei Niu ʻIoké.

ʻĪmisi
Sitenei Likitoni

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni, ko ha papi ului mei ʻOhaiō, ke ne “tohi [maʻa Siosefa]” ʻi heʻene liliu ʻa e Tohi Tapú (T&F 35:20).

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Sitenei Likitoni ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he kau faifekaú, naʻe kamata leva ke ne ako fakaʻauliliki ia. Naʻe fakamatala ʻe hono fohá kimui ange naʻe fakaʻau ke toʻoa e tokanga ʻa Siteneí ki hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe aʻu ai ki ha taimi ne “ʻikai ke ne kei lava ʻo tuku ia ki he tafaʻakí kae maʻu ʻene meʻatokoní. Naʻá ne lau ia ʻi he ʻaho mo e pō kae ʻoua kuó ne ʻosiki ia peá ne fakakaukau mo fakalaulauloto leva ki ai” (John W. Rigdon, “Lecture on the Early History of the Mormon Church” [1906], 18, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e mataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá). ʻI heʻene tui ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, naʻe lea ʻa Sitenei ki hono uaifi ko Fīpeé ʻo pehē, “‘Siʻoku ʻofaʻanga kuó ke muimui ʻiate au ki he masivesivá, ʻokú ke loto-fiemālie nai ke toe fai ʻa e meʻa tatau[?]’” Naʻe tali ange ʻe hono uaifí, “Kuó u fuatautau e meʻa ʻe hokó, kuó u faʻa fakakaukau ki he tūkunga ʻe lava ke tau ʻi aí, kuó u fakalau ʻa e fakamolé, pea ʻoku ou loto-fiemālie kakato ke muimui ʻiate koe. ʻIo, ko hoku lotó ia ke fai ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá, pe te u moʻui pe te u mate ai” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 213, note 91).

Naʻe ʻita lahi ʻa e kāingalotu ʻa Sitenei ʻi he siasi Papitaiso Fakafoʻoú ʻi he ului ʻa Sitenei mo Fīpē ki he Siasi foʻou ne toe fakafoki maí, ko e tokolahi ʻo e kāingalotu ne ʻikai ke nau kau ʻi he niʻihi ne nau tali e pōpoaki ʻa e kau faifekaú, naʻa nau taʻeloto ke tali ʻa e fāmili Likitoní ke nau hiki ki he fale foʻou ne langa ʻe he kāingalotú maʻanauá pea ne nau fehiʻa ʻiate kinaua. ʻI he mole ʻena maʻuʻanga paʻangá, ʻapí, mo e tokolahi hona ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāngāué, naʻe hiki ʻe Sitenei mo Fīpē hona fāmilí ki Ketilani ke nau nofo fakataha mo e kāingalotu foʻou ne nau toki papitaiso ki he Siasí.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35

Ko hono uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ki ha ngāue lahi ange

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:2. “ʻO taha pē ʻiate au ʻo hangē ʻoku ou taha pē ʻi he Tamaí”

Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻokú Ne hoko pē mo e Tamaí ko ha tokotaha pē ʻe taha ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “ʻOku ou taha pē ʻi he Tamaí, pea hangē ʻoku taha pē ʻa e Tamaí ʻiate aú” (T&F 35:2). Ka, ʻoku fakamaʻalaʻala ʻe he potufolofola ko ʻení ʻoku hoko ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo taha pē ʻi he taumuʻa pea maʻu ʻa e tōʻonga, haohaoa, pea mo e ngaahi ʻulungaanga tatau. ʻOkú Na fakaafeʻi e kau muimui moʻoní ke nau hoko ʻo taha pē mo Kinaua. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga te tau lava ai ʻo hoko ʻo “taha” pē mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló ʻo pehē:

“Ne aʻusia ʻe Sīsū ʻa e uouangataha haohaoa mo e Tamaí ʻaki ʻEne tukulolo ʻi he sino mo e laumālie fakatouʻosi ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe mahino ʻa e tāfataha ʻEne tokangá ki Heʻene ngāué he naʻe ʻikai ha lotosiʻi pe fakaveiveiua ʻiate Ia. Ne folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki Heʻene tamaí ʻo pehē, ‘ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá’ (Sione 8:29). …

“Ko e moʻoni he ʻikai ke tau taha mo e ʻOtuá mo Kalaisi kae ʻoua kuo tau ʻai ke hoko Hona finangaló mo e meʻa ʻokú Na hōifua ki aí ko e meʻa ʻoku tau holi lahi ki aí. ʻOku ʻikai aʻusia ʻa e faʻahinga fakavaivai ko iá ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, ka ʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo kapau te tau loto fiemālie ki ai, kae ʻoua kuo malava ke pehē, ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻo hangē ko e ʻiate Ia ʻa e Tamaí. ʻOku ou tetetete he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ʻe fie maʻú, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko e taha haohaoa pē ko ʻení ʻoku lava ʻo maʻu ai hono kakato ʻo e fiefiá. ʻOku ʻikai mafakamatalaʻi ʻeku houngaʻia ʻoku fakaafeʻi au ke hoko ʻo taha mo e niʻihi māʻoniʻoni ko ia ʻoku ou fakaʻapaʻapa mo hū ki ai ko ʻeku Tamai Hēvaní mo e Huhuʻí ” (“That They May Be One in Us,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 72–73).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:3. “Kuó u … teuteuʻi koe ki ha ngāue lahi ange”

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni naʻá Ne “vakai” kiate ia mo ʻene ngaahi ngāué pea fanongo ki heʻene ngaahi lotú (T&F 35:3). ʻIkai ngata pē ʻi he ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siteneí, mo ʻene aʻusiá, pea mo ʻene ngāue ko ha faifekau Palotisaní, ka naʻá ne ʻafioʻi e meʻa ʻe malava ʻe Siteneí. Naʻe folofola foki ʻe he ʻEikí kuó Ne teuteuʻi ʻa Sitenei ki ha “ngāue lahi ange” ʻi he ngāue naʻá ne ʻosi faí (T&F 35:3). Naʻe kau ʻi he “ngāue lahi ange” ko ʻení ʻa ʻene tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he mafai totonú pea fakaava ai ʻa e matapā ki hono maʻu ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, T&F 35:5–6). Hangē ko ia naʻá Ne fai kia Sitenei Likitoní, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie mo e aʻusia ʻokú ne teuteuʻi ai kitautolu ke tau fakahoko ʻa e “ngāue lahi ange” ʻokú Ne uiuiʻi kitautolu ke tau faí.

Hili ʻene vahevahe e ngaahi aʻusia ʻi heʻene moʻuí, naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “ʻOku tokangaʻi leleiʻi hoʻo moʻuí, ʻo hangē pē ko aú. ʻOku ʻafioʻi fakatouʻosi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te Ne finangalo ke ke faí mo e meʻa ʻe fie maʻu ke ke ʻiloʻí. ʻOkú Ne angaʻofa mo tokaimaʻananga. Ko ia ʻe lava ai ke ke falala mo ʻamanaki atu kuó Ne ʻosi teuteuʻi ha ngaahi faingamālie ke ke ako ai ko e teuteu ki he ngāue te ke faí. He ʻikai te ke fakatokangaʻi lelei ʻa e ngaahi faingamālie ko iá, ʻo hangē pē ko aú. Ka ʻi he taimi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ai e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi hoʻo moʻuí, ʻe tāpuakiʻi koe ke ke ongoʻi ʻa e meʻa pau ke ke akó, pea ʻe ueʻi koe ke ke toe ngāue mālohi ange. Te ke toki fakatokangaʻi kimui naʻe fakalahi hoʻo malava ke ngāué, pea te ke houngaʻia leva” (“Education for Real Life” Ensign, Oct. 2002, 18–19).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:4–6. Hangē ko Sione Papitaisó, ko Sitenei Likitoní naʻe “fekauʻi atu … ke teuteuʻi ʻa e halá”

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e papitaiso ʻo Sione Papitaisó

Hangē ko hono teuteuʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa e halá kia Sīsū Kalaisí, ko e ngāue naʻe fakahoko ʻe Sitenei Likitoni ʻi heʻene hoko ko ha faifekau maʻá e siasi Papitaiso Fakafoʻoú naʻá ne teuteuʻi ai ʻa e halá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei ne toe fakafoki maí.

Naʻe fakafehoanaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngāue ʻa Sitenei Likitoni ko ha faifekau Palotisaní ki he ngāue ʻa Sione Papitaiso ʻi he Fuakava Foʻoú (vakai, T&F 35:4). Naʻe fakafou ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú, ʻa hono fakatou teuteuʻi ʻe he ongo tangatá ni ʻa e kakaí ke nau fanongo mo tali ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e founga ne teuteuʻi ai ʻe Sitenei Likitoni ʻa e halá maʻá e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ne toe fakafoki maí: “ʻOku totonu ke fakatokangaʻi fakalelei naʻe tokolahi e kau tangata lelei mo mataotao naʻa nau hoko ko e kau takimuʻa ʻi he Siasí ʻa ia ne tānaki ʻe Sitenei Likitoni, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. … ʻI he taimi ko ia naʻe haʻu ai ʻa Paʻale P. Pālati, Saipa Pitasoni mo hona ngaahi hoa fakafaifekaú ki Ketilaní, naʻa nau ʻiloʻi ai ʻa e hala naʻe teuteuʻi maʻanautolu ʻi he malanga, meimei ko e lahi taha aí, ʻa Sitenei Likitoní, naʻe ʻikai leva ko ha meʻa faingataʻa ki he kau faifekau ko ʻení ke fakamahino ki he kulupu ko ʻení ʻa e moʻoní. Neongo naʻe malanga ʻa Sitenei mo faipapitaiso ʻi he fakauku taʻe ʻi ai ha mafai, ʻa ia naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ʻi he fakahā ko ʻení, ka naʻe iku lelei kotoa pē ia ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he loto mo mateuteu ʻa e kau tangata ko ʻení ke papitaisó, ka naʻa nau ʻi ha tuʻunga naʻe malava ke foaki ai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí kiate kinautolu, pea naʻe fai ia” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:160).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:8–11. ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi maná ʻo fakatatau ki he tui ʻa kinautolu ʻoku tui kiate Iá

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni ʻoku ʻomi ʻa e “ngaahi mana, ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofó” ko ha tali ki he tuí (T&F 35:8; fakafehoanaki mo e T&F 63:7–12). ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ko e ngaahi maná mo e meʻa fakaofó “ʻoku ʻikai totonu ke lau ia ko ha afe mei he hala angamaheni ʻo natulá ka ko hano fakahaaʻi ia ʻo e mālohi fakalangí pe fakalaumālié. Ko hano ikunaʻi ia ʻo e fono maʻulalo angé ʻe he ngāue ʻo ha fono māʻolunga ange” (Bible Dictionary, “Miracles”). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faʻahinga ʻe ua ʻo e “mana moʻoní”:

“ʻUluakí, ko e ngaahi mana ʻoku ngāueʻi ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ‘Kuo foaki ai ʻe he ʻOtuá ha founga ʻoku lava ai ʻe he tangatá, ʻi he tui, ʻo fai ʻa e ngaahi mana lalahi’ (Mōsaia 8:18). Ko e ‘founga’ ʻoku foaki maí ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, Sēmisi 5:14–15; T&F 42:43–48), pea ʻoku ngāue ʻa e mālohi ko iá ʻi he tuí (vakai, ʻEta 12:12; Molonai 7:37). …

“Ko e sīpinga hono ua ʻo e mana moʻoní ko e mana ʻoku ngāueʻi ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e tuí, ʻo ʻikai ngāue ʻaki tonu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi mana ko ʻení ʻoku hoko ia ʻi hotau Siasí, hangē ko e ngaahi lotu ʻa e kau fefine faivelengá, pea ʻoku lahi mo ha ngaahi mana ʻoku hoko ʻi tuʻa ʻi he Siasí. Hangē ne akoʻi ʻe Nīfaí, ko e ʻOtuá ʻokú Ne ‘fakahā ia ʻe ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui kiate iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻio, ki he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai fulipē, ʻo ne fai ʻa e ngaahi mana lalahi, mo e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi meʻa fakaofo, ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá ʻo fakatatau ki heʻenau tuí’ (2 Nī. 26:13; vakai foki, 1 Nī. 7:12; Sēmisi 5:15)” (“Miracles,” Ensign, June 2001, 8–9).

Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai hoko ai ha ngaahi mana ʻe niʻihi ʻo aʻu ki he taimi ʻoku feʻunga ai ʻetau tuí: “Kuó u lea fekauʻaki mo e ngaahi mana ʻoku hokó. Kae fēfē nai ʻa e ngaahi mana ʻoku ʻikai ke hokó? Kuo fai ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ha ngaahi lotu naʻe ʻikai ke tali ʻaki ʻa e mana naʻa tau kolé ʻi he taimi ne tau fie maʻu aí. ʻOku ʻikai hoko noa pē ʻa e ngaahi maná koeʻuhí ko hoʻo kolé. … ʻOku muʻomuʻa maʻu pē ʻa e finangalo ʻa e ʻEikí. He ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻEikí ke ngāueʻi ha mana ʻoku taʻehoa mo e finangalo ʻa e ʻEikí. Kuo pau foki ke tau manatuʻi neongo kapau ʻe hoko ha mana, he ʻikai hoko ia ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ki ai ke hokó. ʻOku akoʻi mai ʻi he ngaahi fakahaá ʻoku hoko ʻa e ngaahi maná ‘ʻi hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana’ (T&F 88:68)” (“Miracles,” 9).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13. “ʻOku ou ui ki he ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní”

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní” (T&F 35:13) ki he niʻihi ʻoku vaivai ʻi he ngaahi tuʻunga fakamāmaní hangē ko e ivi tākiekiná, koloá, mo e akó, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi fakalaumālié he ʻoku nau angavaivai, loto fakatōkilalo, fonu ʻi he ʻofa pea falala ki he mālohi mo e ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ʻuhinga ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi peheé ke nau fakahoko ʻEne ngāué:

“ʻOku ʻi ai ha ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí kiate kitautolu fakataautaha ke fakahoko. Mahalo te mou fifili pe ʻe anga fēfē hono fakahoko ʻení. Mahalo te mou pehē ʻoku ʻikai ha meʻa makehe ia pe māʻolunga ange fekauʻaki mo koe pe ko e meʻa ko ia te ke lava ke fakahokó. …

“ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ha ngaahi mana lahi ʻi ha faʻahinga tangata pē ʻoku anga fakatōkilalo, faitotonu mo faivelenga ʻi he tauhi ki he ʻEikí pea mo faifeinga ke fakalakalaka ʻene moʻuí. … ʻOku lava ʻeni koeʻuhí ko e ʻOtuá ko e maʻuʻanga tokoni pe ko e maʻuʻanga mālohi taupotu tahá ia.” (“Acting for Ourselves and Not Being Acted Upon,” Ensign, Nov. 1995, 47).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fakahoko he ʻahó ni e ngāue ʻi he Siasí ʻe ha kau tangata mo fafine angamaheni kuo ui mo hikinimaʻi ke nau tokangaʻi, akoʻi mo tataki ia. ʻOku takiekina e ngaahi ui ko iá ʻi he mālohi ʻo e fakahaá mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi ai e finangalo ʻo e ʻEikí” (“Tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 31).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “haha ʻa e ngaahi puleʻangá ʻaki ʻa e mālohi ʻo [e] Laumālié”?

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau haha ʻa e kēlení

ʻO hangē pē ko e pau ke fakamavaheʻi ʻa e kēlení mei he sāfá, ʻe pehē pē hono ʻomi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke nau “haha ʻa e ngaahi puleʻangá” ke fakamavaheʻi ʻa e masivá mo e angavaivai ʻo e māmaní mo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu (vakai, T&F 35:13, 15).

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea haha ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:13 ki he ngāue ki hono haha ʻo e kēlení. Ko e hahá ko e founga ia ki hono fakamavaheʻi ʻa e kēleni hangē ko e uité, mei hono vaʻá mo e ngeʻesí. ʻOku tauhi ʻa e kēlení, pea ʻoku liʻaki ʻa e kaú mo e ngeʻesí. Ko ia, ʻoku ʻuhinga ʻa e “ke nau haha ʻa e ngaahi puleʻangá” ki he ngāue ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí kae lava ʻo tānaki fakataha ʻa e kau papi uluí ʻo hangē ko e kēlení. (Fakahinohinó: ʻI he pulusinga kimuʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he lea faka-Pilitāniá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he T&F 35:13 ʻa e foʻi lea thrash kae ʻikai ko e thresh. ʻI he pulusinga ʻo e 2013, naʻe liliu ʻa e foʻi leá ki he thresh ke ne fakahaaʻi ʻa e fakalea ʻo e fuofua fakahaá.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:14. “ʻE hoko ʻa honau nimá ko hoku nima”

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fakatātā ki he taú ke tokoni ki Heʻene tamaioʻeiki kuo uí ke nau “tau ngali tangata” (T&F 35:14), pe loto-toʻa, ʻi hono fai ʻEne ngāué. ʻI he founga tatau pē ʻoku ngāue ʻaki ai ʻi he T&F 35:14, ʻoku fakahaaʻi ʻe he nimá ʻa e mālohi pe ivi. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻokú Ne ui ke fakahoko ʻa ʻEne ngāué ʻa Hono mālohí. ʻIkai ngata aí, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí te Ne “hoko ko honau pā mo e fakaū” (T&F 35:14), ko hono ʻuhingá te Ne maluʻi kinautolu. ʻE hanga foki ʻe he ʻEikí ʻo “nonoʻo ʻa honau kongalotó” (T&F 35:14). ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki he taufatungamotuʻa ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ki hono tānaki fakataha ʻa e vala ʻoku homó ʻo haʻi ʻi he lalo letá pe nonoʻó ko e teuteu ke ngāue pe tau. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e fakatātā ko ʻení, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau tānaki fakataha ʻa e ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí ʻaki hano malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakahoko e ngāue ʻokú Ne ui ke tau faí: “Mahalo pē ʻoku natula mā hamou niʻihi pe fakakaukau ʻoku ʻikai ke mou feʻunga ke tali ha uiuiʻi. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue ʻeni ʻataua. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻe fakafeʻungaʻi ʻe he ʻEikí ho tuʻá ke ne mafeia e kavenga ʻe hilifaki ki aí” (“Ke Ako, ke Fakahoko, ke Aʻusia,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 62).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:17. “Kuó u tāpuakiʻi ia ʻi heʻene vaivaí”

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa e “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní” ke nau fai ʻEne ngāué (T&F 35:13), ʻo kau ai ʻa Siosefa Sāmita. ʻOku fakatātaaʻi ʻe hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha founga ʻe taha naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi hono vaivaí. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEma Sāmita (1804–1879) ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí ʻo pehē:

“Naʻe ʻikai ke lava ʻa Siosefa Sāmita [ʻi heʻene kei talavoú] … ʻo tohinima pe tala kae tohi ha tohi ʻoku ʻuhinga mo fakalea lelei, tuku kehe ange hono tala kae tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ko ha taha au naʻe kau lahi ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó, pea ne u ʻi ai lolotonga hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí, pea ne u ʻilo ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, ka ʻoku fakaofo kiate au, ‘ko ha meʻa mana mo fakaofo ia,’ ʻo tatau ki ha toe taha pē. …

“Ko e ʻeku tuí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. ʻOku ou fiemālie ʻi he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo liliu ʻa e ngaahi tohí kapau ne ʻikai ke ueʻi fakalaumālie ia; he ko e taimi [ne u hoko] ai ko ʻene sikalaipé, ʻe lau mai [ʻe Siosefa] ʻi ha ngaahi houa lahi ʻa e ngaahi meʻa ke u hikí; pea ʻi heʻene foki mai hili haʻane maʻumeʻatokoni, pe hili ha mālōlō, te ne toe kamata pē mei he meʻa ko ia ne ngata aí, ʻo ʻikai toe vakai ki he tohí pe toe lau ange hano konga kiate ia. Ko ha meʻa ʻeni naʻá ne angamaheni ke fai. Ne mei ngali ange ia mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne matuʻaki taʻemalava pē ia” (“Last Testimony of Sister Emma,” The Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:18. “Ngaahi kī ʻo e meʻa liló”

ʻOku ʻuhinga ʻa e “ngaahi kī ʻo e meʻa lilo ʻo e ngaahi meʻa ko ia kuo fakamaʻú” (T&F 35:18) ki he maama mo e ʻilo fakalangi ʻe toki lava pē ke ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he fakahaá. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia naʻe malava ai ke ne maʻu, ʻi he Laumālié, ʻa e ngaahi moʻoni fakalangi ne fūfuuʻi ʻe he ʻOtuá mei he māmaní (vakai, T&F 84:19). Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844):

“[Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí] ko e halanga ia ʻoku fakahā mai ai ʻa e ʻiló, tokāteliné, palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e meʻa mahuʻinga kotoa pē mei he langí. …

“… Ko e halanga ia naʻe kamata mai ai hono fakahā ʻe he fungani Māfimafí ʻa Hono nāunaú ʻi he kamataʻanga hono fakatupu ʻo e māmaní, pea ʻokú Ne kei fakafou mai ai ʻEne fakahā Ia ki he fānau ʻa e tangatá ʻo aʻu ki he lolotongá ni, pea te Ne kei fakahā mai ai ʻa ʻEne ngaahi taumuʻá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 124–5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:20. “Ke ke tohi maʻana”

Naʻe ui ʻa Sione Uitemā, ʻa ia naʻe hoko ko ha tangata tohi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga hono liliu ʻo e Tohi Tapú, ke ne ʻalu ʻo malanga (vakai, T&F 30:9–11). Naʻe meimei ki he taimi tatau pē ko ʻení, naʻe papitaiso ai ʻa Sitenei Likitoní pea talu mei ai mo ʻene hoko ko e tangata tohi tuʻu pau ki he ngāue toputapu ko ʻení. ʻI ha tali ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35, naʻe kamata leva ʻa Sitenei ke ne tohi maʻá e Palōfitá lolotonga iá ʻoku tala-kae-tohi ʻe Siosefa ha fakamatala lōloa fakalaumālie ʻo e Sēnesi 5:22–24 (hangē ko hono lekooti ʻi he Mōsese 6:26–8:4; vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 223, note 147).

ʻĪmisi
tohi ʻi he Tohi Tapu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmitá

Naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e meʻa ko ʻení ʻi loto ʻi he pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ki he Tohi Tapú ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ki heʻene liliu fakalaumālié: “Ko e Tohi ʻa e kau Siú Mo e koloa ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí mo ʻŌliva Kautele Naʻe Fakatau Mai ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻOkatopa, 1829, ʻi he Fale Tohi ʻa ʻEkipeti Kalanitiní ʻi he vahefonua Palemaila Ueini ʻi Niu ʻIoké Mahuʻingá ko e $3.75 Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ko hono liliu ʻo e Tohi Tapú ʻe foaki ia “ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi hoku fatafata ʻoʻokú” (T&F 35:20). Naʻe ʻikai ke “liliu” ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi Tapú ʻi hono founga angamahení. Naʻe ʻikai ke ne ako e ngaahi lea fakafonua ʻo e kuonga muʻá kae lava ke ne fai ha liliu foʻou ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ka, naʻá ne maʻu ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ke fai ha liliu fakalaumālie. Neongo naʻe toe fakafoki ʻe he ngaahi fakatonutonu naʻe fai ʻe he Palōfitá ha niʻihi ʻo e ngaahi fuofua potufolofola fakatohitapu ne molé, ka naʻe hanga ʻe he ngaahi liliu kehé ʻo fakatonutonu, fakalahi, mo fetongi e fakamatala fakatohitapu ne ʻosi ʻi aí. ʻI hono fakakātoá, naʻe fakafou ʻi he fakahaá, ʻa hono fakaleleiʻi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi potufolofolá ke fakahaaʻi e ʻuhinga naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi liliu ʻoku hā he ʻahó ni ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú ʻokú ne toe fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga mo e ngaahi fuakava ne ʻuluaki hā ʻi he Tohi Tapú (vakai, 1 Nīfai 13:28–36). Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe fakahoko ʻe he liliu fakalaumālié ha tokoni ʻo lahi hake ʻi hano ʻomi ha fakamatala pe naʻa mo ha fakamaama ki he Kāingalotú. Naʻá Ne folofola naʻe toe ʻomi foki ia “ki hono fakamoʻuiʻi ʻo hoku kakai fili ʻoʻokú” (T&F 35:20). ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā naʻe hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ha ola ia ʻo e ngāue ʻa Siosefa ki he liliú (vakai, T&F 76; 7791). Ko e liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú ko ha toe fakamoʻoni ia ki he uiuiʻi mo e ngāue fakalangi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:22. “Ke ke nofo mo ia, … ʻoua ʻe liʻaki ia”

Naʻe fakahoko ʻe Sitenei Likitoni ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke ne “nofo mo” e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (T&F 35:22) ʻo aʻu ki hono fakapoongi ʻo e Palōfitá. Ko e tokoni pē ia ʻe taha ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻá ne fua fatongia lolotonga e taimi kotoa ne pule ai ʻa e Palōfitá. Naʻá ne toe hoko foki ko e tangata tohi ki ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahaá, ko ha konga ai ne ne fakatou maʻu mo Siosefa Sāmita (vakai, T&F 40; 44; 71; 73; 76100). Naʻá Ne fakahoko ʻa e fekau ke “ʻoua ʻe liʻaki iá” (T&F 35:22) ʻi he taimi naʻe kātekina ai ʻe Siosefa ʻa hono valitā mo fakapipiki fulufuluʻi moa ia ʻi Hailame, ʻOhaiō, ʻi he 1832 pea naʻá ne mamahi fakataha mo e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:24. “Te u pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomo leleí”

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni te Ne “pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko [ʻene] leleí” (T&F 35:24). Ko ha ʻuhinga ʻe taha ʻo e ngalulululú ko hono toʻo pe tukuange ha meʻa mei ha poupou pe ha faʻoʻanga meʻa. ʻI heʻene peheé, ko ha fakaʻuhinga ʻe taha ki he veesi ko ʻení ko e taimi naʻe ngalulu ai ʻa e ngaahi langí “ki he [ʻetau] leleí,” ʻoku tukuange mo lilingi hifo ʻa e ngaahi fakahaá mo e tāpuakí kiate kitautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻĪmisi
ʻEtuate Pātilisi

Hili ʻene feʻiloaki mo ʻEtuate Pātilisí, naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻá ne hoko “ko ha sīpinga ʻo e lotu mateaki moʻoní, pea ko e taha ʻo e kakai tuʻu-ki-muʻa taha ʻa e ʻEikí” (T&F 36, ʻuluʻi vahé).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻEtuate Pātilisi “ko ha sīpinga ʻo e lotu mateaki moʻoní, pea ko e taha ʻo e kakai tuʻu-ki-muʻa taha ʻa e ʻEikí” (ʻi he Manuscript History of the Church, 1838–1856, vol. A-1, page 78). Naʻe hoko ʻa ʻEtuate ko ha tangata pisinisi lelei mei Peinivili ʻOhaiō, ʻa ia naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi hono koló. Naʻá ne fanongo mo hono uaifi ko Litiá, ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí naʻe akoʻi ʻe ʻŌliva Kautele, Paʻale P. Pālati, mo hona ongo hoá. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai ne papitaiso ʻa Litia, ka naʻe kei taʻetui pē ʻa ʻEtuate. Naʻe tohi ʻe Litia ʻo pehē ko hono husepānití naʻá ne “tui veiveiua pē ka naʻe pau ke ne fononga ki he Siteiti ko Niu ʻIoké ʻo sio ki he Palōfitá” kimuʻa peá ne toki fiemālie (fakamatala ʻa Litia Patilisi, ʻi he lekooti tohihohoko ʻa ʻEtuate Pātilisí, 1878, 6, Church History Library, Salt Lake City). Naʻe fononga ʻa ʻEtuate mo Sitenei Likitoni ki Niu ʻIoke, ʻo na tūʻuta ʻi Tīsema 1830. Hili ʻene fanongo ki he malanga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fakahā ʻe ʻEtuate ʻene tui ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, pea naʻá ne pehē naʻá ne mateuteu ke papitaiso ʻo kapau ʻe papitaiso ia ʻe he Palōfitá. Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfitá ha fakahā maʻa ʻEtuate, ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe papitaiso ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻEtuate Pātilisi ʻi he ʻaho 11 ʻo Tīsema, 1830.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36

Ko e fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate Pātilisi pea uiuiʻi ia ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:2. “Te u hilifaki hoku nimá kiate koe ʻi he nima ʻo ʻeku tamaioʻeikí”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:2, te Ne “hilifaki [Hono] nimá” kia ʻEtuate Pātilisi ʻo fakafou Heʻene “tamaioʻeiki ko Sitenei Likitoní” ʻo foaki kiate ia ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ki he veesi ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono mālohí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí: “ʻOku folofola ʻe he ʻEikí ʻi heni [ʻi he T&F 36:2] ko e taimi ʻoku hilifaki ai ʻe ha taha ʻo ʻene kau tamaioʻeiki maʻumafaí hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo e tokotaha ke tāpuakiʻí, ʻoku hangē ia ʻokú [Ne] hilifaki hono toʻukupú fakataha mo [ʻEne kau tamaioʻeikí] ke fakahoko ʻa e ouau ko iá. ʻOku kamata leva ke tau vakai heni ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai [ʻe he ʻEikí] ʻa hono mālohí ki he tangatá ʻo fakafou ʻi heʻene kau tamaioʻeiki ʻa ia kuó Ne tuku ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e mafaí” (Be Secure in the Gospel of Jesus Christ, Brigham Young University Speeches of the Year [Feb. 11, 1958], 6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:2–3. “Ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá”

Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí kia ʻEtuate Pātilisi ke ne fakahā ʻEne ongoongoleleí, pe ko e “ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá,” ʻa ia ʻe akoʻi kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 36:1–2). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e melinó: “ʻOku hoko mai ʻa e melinó—ʻa e melino ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní he ʻokú ke ongoʻi kakato ʻaki ho laumālié ʻoku moʻoni iá—ʻi he tui pē ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI hono ʻiloʻi e foʻi moʻoni mahuʻinga ko iá pea mahino mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo tau moʻui ʻakí, ʻe lava ke maʻu ʻe he loto mo e laumālie ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ha melino lahi. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita, ‘Ko ia ia ʻokú ne fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní te ne maʻu ʻene totongi, ʻio ʻa e melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí’ (T&F 59:23)” (“The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, May 2002, 88).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:6. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “haʻu ki tuʻa mei he afí, ʻo fehiʻa foki ki he ngaahi kofu kuo likolikoʻi ʻaki ʻa e kakanó”?

ʻOku fekauʻi ʻa e Kāingalotú ke nau fehiʻa ki he “ngaahi kofu kuo likolikoʻi ʻaki ʻa e kakanó” (T&F 36:6; vakai foki, Siuta 1:23; Fakahā 3:4). Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972) ʻo pehē: “Ko ha lea fakatātā ʻeni, ka ʻoku mahinongofua pē. Ko ha toʻu tangata [faiangahala] ʻeni, ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié, pea ʻoku lea ʻaki ko e tautea ki he faiangahalá ko e tautea ʻi he afi. Ko e ngaahi kofu kuo likolikoʻi ʻaki ʻa e kakanó ko e ngaahi kofu ia ʻoku ʻuliʻi ʻe he ngaahi holi fakakakanó mo e talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau tauhi hotau ngaahi kofú ke maʻa mei he angahala kotoa pē, mei he angafai kotoa pē ʻoku ʻulí. ʻOku fekauʻi leva ai kitautolu ke tau haʻu kituʻa mei he māmani ʻo e faiangahalá pea liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo māmaní” (Church History and Modern Revelation, 1:163).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Ko e taimi naʻe fakatahataha ai ʻa e Kāingalotú ki Feieti, Niu ʻIoké, ki he konifelenisi ʻa e Siasí ʻi he konga kimuʻa ʻo Sānuali 1831, naʻa nau aleaʻi ai ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke nau hiki ki ʻOhaioó (vakai, T&F 37:3; 38:32). Naʻe ʻi ai ha faifekau Metotisi ko hono hingoá ko Sēmisi Kovili naʻá ne kau atu ki he konifelenisi ko iá peá ne talanoa mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he hili iá. Naʻe hangē naʻá ne mateuteu ke ului ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Fakatatau ki he fakamatala ʻa e Sione Uitemaá, naʻe “fuakava [ʻa Sēmisi Kovili] mo e ʻEikí te ne talangofua ki ha faʻahinga fekau pē ʻe fai mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻene tamaioʻeiki ko Siosefá” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 233–34). Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā kau kia Sēmisi Kovili ʻi he ʻaho 5 ʻo Sānuali, 1831.

Ko e fuofua tatau ʻo e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39 ko e meʻa pē ʻoku hā aí ko ha fakahā ne foaki mai ki ha tokotaha ko hono hingoá ko Sēmisi. Ne tānaki atu ki he tatau ko ia ʻo e fakahā ne pulusí ʻa e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ne maʻu iá ke ʻasi ko e “Sēmisi (C.,)” ʻI pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835, naʻe ʻiloʻi ai ko hono hingoá ko “Sēmisi Kovili.” ʻI pulusinga ko ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1981, naʻe ʻiloʻi ai ko e faifekau ʻo e siasi Papitaisó. Neongo iá, ka ʻoku pehē ʻe ha fakatotolo kimuí ni naʻe foaki ʻa e fakahā ko ʻení kia Sēmisi Kovili, ʻa ia naʻe hoko ko ha faifekau Metotisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39

Ko e fekauʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Sēmisi Kovili ke ne papitaiso pea mo ngāue ʻi Heʻene ngoue vainé

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:5–6. “Ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku ongoongoleleí ʻokú ne tali au”

Ke tali ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke loto-fiemālie ʻe ha tokotaha ke ne tui mo talangofua ki Heʻene ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí naʻá ne hoko ko ha faifekau Metotisi ʻi ha meimei taʻu ʻe 40 tupu, mahalo naʻe ongoʻi ʻe Sēmisi Kovili naʻá ne ʻosi maʻu ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Ka neongo iá, ko e pōpoaki ʻa e ʻEikí kia Sēmisi Kovilí ke fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá pea papitaiso ki Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻOku kei tatau pē ʻa e pōpoaki ʻa e ʻEikí ʻi he ʻahó ni. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tui ʻa ha tokotaha pe naʻá ne papitaiso ki ha tui faka-Kalisitiane kehe, ʻoku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau maʻu Ia ʻaki ʻenau tali ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea mo papitaiso ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻokú Ne hanga kimui

“Ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku ongoongoleleí ʻokú ne tali au”(T&F 39:5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:7–9. “ʻOku totonu ʻeni ʻa ho lotó ʻi hoku ʻaó”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí naʻe fefaʻuhi ʻa Sēmisi Kovili ʻi he kuohilí mo e loto-hīkisiá pea mo e tokanga ki he māmaní (vakai, T&F 39:9). Ka, ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39, naʻe totonu ʻa hono lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, T&F 39:8). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te tau lava ʻo akoʻi ʻa e ngaahi holi hotau lotó, ʻa ia te ne ʻai hotau lotó ke totonu mo e ʻOtuá:

“Ko e fē nai e taimi ʻoku tonu ai hotau lotó mo e ʻOtuá? ʻOku tonu hotau lotó mo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau holi moʻoni ai ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai e ʻOtuá.

“ʻOku ʻomi heʻetau mālohi fakalangí ʻa e mālohi ke tau mapuleʻi ʻetau holí, ka ʻe malava ke fuoloa taʻu ka tau toki lava ʻo fakapapauʻi kuo tau loto ʻaki mo akoʻi ia ki ha tuʻunga ʻoku nau māʻoniʻoni kotoa ai.

“Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ko ‘… hono akoʻi ʻo e holi ʻa hotau lotó ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga mo tolonga ki heʻetau fiefia ʻi he moʻuí.’ (Gospel Doctrine, Salt Lake City: Deseret Book Co., 1939, p. 297.)

“ʻE founga fēfē haʻatau akoʻi ʻetau holí? ʻOku ou tui ʻoku kamata ia ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻí. ʻOku loloto mo mahu’inga ʻa e ngaahi holi ʻo hotau lotó. Ka ʻoku ofi ange hotau ngaahi ongó ki ʻolunga pea faingofua ange ke tau ʻiloʻi mo tākiekina. …

“Koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoní, kuo pau ke tau mapuleʻi ʻetau fakakaukaú mo maʻu ha ngaahi ongo ʻoku tāú. Naʻe mahino ki heʻeku faʻē uitoú ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá. Naʻá ne faʻa pehē mai, ‘Lotu ʻo kau ki hoʻo ngaahi ongó.’ Naʻá ne akoʻi ʻene fānau ʻe toko tolú ʻoku totonu ke mau lotu ke maʻu e ngaahi ongo totonu fekauʻaki mo ʻemau ngaahi aʻusiá—pe ʻoku lelei pe kovi—pea fekauʻaki mo e kakai ne mau ʻiloʻí. Kapau ʻoku tonu ʻemau ongó, ʻe meimei ke mau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku māʻoniʻoní pea mo ngāue ʻi he ʻuhinga totonu” (“The Desires of Our Hearts,” Ensign, June 1986, 65).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:9. “Kuo tuʻo lahi hoʻo siʻaki au koeʻuhi ko e loto-hīkisiá”

ʻI he ʻafio ʻa e ʻEikí, naʻe fefaʻuhi ʻa Sēmisi Kovili mo e loto-hīkisiá pea kuó ne fakafisingaʻi Ia ʻi he kuohilí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he loto-hīkisiá ʻo taʻofi kitautolu mei hono tali ʻa e folofola mo e mafai ʻa e ʻOtuá:

“He ʻikai lava ke tali ʻe he hīkisiá ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá ke faituʻutuʻuni ange ki heʻenau moʻuí. (Vakai, Hilamani 12:6.) ʻOku nau fokotuʻu ʻenau fakakaukau ki he moʻoní ke fakafepaki mo e ʻilo aoniu ʻa e ʻOtuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau lavá mo e mālohi fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻenau ngaahi lavameʻá mo e ngaahi ngāue lalahi ʻa e ʻOtuá.

“… ʻOku fakaʻamu ʻa e kau hīkisiá ke finangalo tatau ʻa e ʻOtuá mo kinautolu. ʻOku ʻikai ke nau tokanga kinautolu ke liliu ʻenau ngaahi fakakaukaú ke tatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. …

“ʻOku ʻikai ke tali ngofua ʻe he hīkisiá ia ha faleʻi pe fakatonutonu. (Vakai, Lea Fakatātā 15:10; ʻĀmosi 5:10.) ʻOku nau fakaʻaongaʻi ʻa e tulitonuhiá ke fakatonuhiaʻi mo kumi ʻuhinga ʻi honau ngaahi vaivaí mo e taʻe-malavá. (Vakai, Mātiu 3:9; Sione 6:30–59.) …

“… ʻOku ʻikai ke akoʻi ngofua ʻa e kau hīkisiá. (Vakai, 1 Nīfai 15:3, 7–11.) He ʻikai ke nau liliu ʻenau fakakaukaú ke tali ʻa e ngaahi moʻoní, koeʻuhí he ka fai pehē ʻokú ne fakahaaʻi ne nau hala” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 271, 275–6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:12. “ʻE nofoʻia ʻiate koe ʻa e mālohí … pea te u ʻiate koe”

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Sēmisi Kovili kapau ʻe papitaiso ia, te ne maʻu ʻa e mālohi, tui lahi, mo e tokoni mei he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Sēmisi Kovili ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:12 ki he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ní: “Ko e meʻa ʻoku lea ʻaki heni kia Sēmisi [Kovili] ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻeni naʻe māhina ʻe hiva pē ai ʻa e Siasí, ʻoku fakaʻaongaʻi tatau pē ia kiate kitautolu he ʻahó ni—pea ko hano toutou fakamanatu ia ʻo e talaʻofa ne fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻene ngāue ʻi he māmaní. Ko ʻEne talaʻofa te ne ʻi ai mo kitautolu ʻi he potu ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hono huafá, ko hano fakahā fakaofo ia ʻo ʻene ʻofa taʻefakangatangata kiate kitautolu hono kotoá pea ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa ʻene ʻafio ʻi heʻetau fakatahaʻanga lotú, ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻi he siakale ʻofa hotau fāmilí” (“There Am I in the Midst of Them,” Ensign, May 1976, 55).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:21. “ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻa e ʻahó pe ko e houá”

ʻI Sānuali 1831, naʻe toe fai ʻe he ʻEikí ʻa e akoʻi tatau naʻá ne fai ki Heʻene kau ākongá ʻi Selusalemá—ʻa ia ʻoku ʻilo ʻe ha taha ki he taimi ʻo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí (vakai, T&F 39:21; vakai foki, Mātiu 24:36). Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Kuo ui au ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi taimi fakafiefia mo faingataʻa ko ʻení, pea ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló, ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tokoua ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe naʻa mo e Kau Palesitenisī Uluakí. Pea te u fokotuʻu atu ʻi he loto fakatōkilalo kapau ʻoku ʻikai ke mau ʻiloʻi, tā ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha toe taha, neongo e mālohi ʻo ʻenau fakamatalá pe ngaahi ʻuhingamālie ʻenau fakafuofuá. Naʻe folofola ʻe he Fakamoʻuí ‘ko e ʻaho mo e houa ko iá, ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ha taha; ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai ʻilo ki ai ʻa e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi he langí, ka ko ʻeku Tamaí pē’ (LSS, Mātiu 1:40).

“ʻOku ou tui ko e taimi ʻoku pehē ai ʻe he ʻEikí ‘ʻoku ʻikai’ ʻilo ʻe ha tahá, ʻokú Ne ʻuhinga moʻoni ʻoku ʻikai ʻilo ia ʻe ha taha” (“When Shall These Things Be?” Ensign Dec. 1996, 56).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ʻaho 6 ʻo Sānuali, 1831, ko ha ʻaho ia ʻe taha hili mei he ʻaho naʻe maʻu ai ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39, naʻe fakafokifā pē mavahe ʻa Sēmisi Kovili mei Feieti, Niu ʻIoké. ʻI he ʻaho pē ko iá naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40, “ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai talangofua ai ʻa [Sēmisi Kovili] ki he fekaú.” Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kimui ange, “naʻe taʻetali [ʻe Sēmisi] ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, peá ne toe foki ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni motuʻá mo hono kakaí” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 237).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40

Ko e fakahā mai ʻe he ʻEikí e ʻuhinga ne ʻikai tali ai ʻe Sēmisi Kovili ʻEne folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:2. “Ko e manavahē ki he fakatangá pea mo e tokanga ki he māmaní naʻe fakatupu ʻa ʻene fakafisinga ʻa e leá”

ʻI Heʻene fakaʻaongaʻi ʻa e fakalea tatau mo ʻEne talanoa fakatatā ʻi he Fuakava Foʻoú kau ki he tangata tūtuuʻí, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi Kovili ʻokú ne “tali ʻa e leá ʻi he loto fiefia,” ka “ko e manavahē ki he fakatangá pea mo e tokanga ki he māmaní naʻe fakatupu ʻa ʻene fakafisinga ʻa e leá” (T&F 40:2; vakai Mātiu 13:20–22). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí “naʻe totonu ʻi [Hono] ʻaó” ʻa e loto ʻo Sēmisí (T&F 40:1; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí) pea naʻe ongo moʻoni ʻa e folofolá ki hono lotó, ka neongo iá naʻá ne fili ke maumauʻi ʻene fuakava mo e ʻEikí (vakai, T&F 40:3).

Naʻe meimei ke taʻu 60 nai ʻa Sēmisi Kovili ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne hoko ko ha taki ʻiloa ʻo e siasi Metotisí pea kuo tokolahi hono kaungāngāue ʻi he taʻu ʻe 40 ʻo ʻene hoko ko ha tangata malanga fefonongaʻaki holó. ʻIkai ngata aí, naʻe hoko hono ongo fohá ko ha faifekau Metotisi. ʻO ka ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻo hiki fakahihifo ʻo nofo ʻOhaiō ke fakahoko e ui ʻa e ʻEikí ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe fie maʻu ia ke ne mavahe mei hono ʻapi ʻi Niu ʻIoké pea tuʻusi hono vā mo hono ngaahi kaungāngāue kimuʻá. ʻI heʻene pehē naʻe matuʻaki tōtuʻa ia ki ai ke ne tali ʻa e feilaulau naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ne faí. Naʻe ʻahiʻahiʻi ia ʻe he filí, pea naʻe hoko ʻene manavahē ki he fakatangá mo e ngaahi mole fakatāutahá ke ne fakafisingaʻi ai e folofola ʻa e ʻOtuá.

Naʻe naʻinaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e manukí mo e faingataʻá: “Kuo pau ke tau aʻusia ʻa e manavaheé, manukí, mo e faingataʻá. ʻAi ke tau maʻu ha loto-toʻa ke tekeʻi e meʻa ʻoku tui e tokolahi ki aí, ʻa e loto-toʻa ke taukaveʻi e tefitoʻi moʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he loto-toʻá, kae ʻikai ko e [moʻulaloá], ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko e loto-toʻá ko ha ʻulungaanga matamatalelei ʻi he taimi ʻoku ʻikai ngata pē ko ha loto-fiemālie ke mate ngali tangatá, ka ko e fakapapau ke moʻui fakaʻeiʻeikí. Ko e tokotaha ko ia ʻoku hingangofua ki he koví, ʻa e taha ʻoku manavahē ke fai e meʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku totonú koeʻuhí he ʻikai loto ki ai e niʻihi kehé pe te nau fakaʻalumaʻaki ia. Manatuʻi ʻoku maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻa e manavaheé, ka ko kinautolu ʻoku nau matuʻuaki ʻenau manavaheé ʻoku nau maʻu foki mo e loto-toʻá” (“The Call for Courage,” Ensign, May 2004, 55–56).

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha aʻusia ʻa ia naʻe mei tataki ai ia ʻe he tokanga ki he māmaní ke ne fakafiefiemālie ʻi heʻene tauhi e ngaahi fekaú:

“ʻI he 1980 ne hiki ai homau fāmilí ʻo nofo hanga atu ki he falemahaki ko ia ne u ako mo ngāue aí. Ne u ngāue he ʻaho kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻaho Sāpaté. Kapau ne ʻosi ʻeku ngāue Sāpaté ki muʻa he 2:00 hoʻataá, ne lava ke u ʻalu atu mo hoku uaifí mo hoku ʻofefiné ki he ngaahi fakatahaʻanga lotú ʻa ia ne kamata ʻi he 2:30.

“ʻI ha Sāpate ʻe taha, ʻi he konga kimui ʻo hoku fuofua taʻu akó, ne u ʻiloʻi ʻe lava pē ke u tuku ʻi he hoko ʻa e 2:00. Ka naʻa ku ʻilo kapau te u toe nofo ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻi he falemahakí ʻe ʻalu ʻa hoku uaifí mo hoku ʻofefiné kae tuku au. ʻE lava leva ke u lue ki ʻapi pea maʻu ha kiʻi mohe. ʻOku ou fakameʻapangoʻia ke pehē ne u fai e meʻa ko iá. Ne u tali kae ʻoua kuo hoko ʻa e 2:15, lue māmālie atu leva ki ʻapi peá u tokoto he seá ʻo fakakaukau te u lava ʻo mohe. Ka naʻe ʻikai te u lava ʻo mohe. Ne u ongoʻi faingataʻaʻia mo hohaʻa. Ne u saiʻia maʻu pē ke ʻalu ki he lotú. Ne u fakakaukau pe ko e hā ne ʻikai te u mau ai he ʻaho ko ʻení ʻa e māfana ʻo e fakamoʻoní mo e loto vēkeveke ko ia ne u maʻu ki muʻá.

“Ne ʻikai taimi lahi ʻeku fakakaukau ki aí. Koeʻuhí ko ʻeku taimitēpilé, ne fakaʻau ke u taʻetokanga ki heʻeku lotú mo e ako folofolá. Ne u ʻā hake he pongipongi ʻe taha, fai ʻeku lotú peá u ʻalu leva ki he ngāué. Ne lahi e taimi ne u faʻa ngāue poʻuli ʻo hoko atu ai pē he ʻahó peá u toki foki he efiafi ʻe tahá. Ne u fuʻu helaʻia peá u tō ʻo mohe ʻo ʻikai fai haʻaku lotu pe lau folofola. Ne toe kamata ʻa e meʻa tatau he pongipongi hokó. Ko e palopalemá ko e ʻikai ke u fai ai ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa ko ia ne fie maʻu ke u fai ke ʻoua naʻa fakafefeka ai hoku lotó.

“Ne u tuʻu hake mei he seá, tūʻulutui ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakamolemoleʻi. Ne u palōmesi ki heʻeku Tamai Hēvaní te u liliu. ʻI he ʻaho hokó ne u ʻalu mo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki falemahaki. Ne kau ʻi heʻeku lisi ʻo e meʻa ke faí he ʻaho ko iá, pea ʻi he ʻaho kotoa pē talu mei ai, ha meʻa ʻe ua: lotu he pongipongi mo e efiafi mo lau ʻa e folofolá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko mai ʻa e tuʻuapoó, peá u fakavavevave atu ʻo kumi ha feituʻu lōngonoa ke u lotu ai. Ne ʻi ai e ngaahi ʻaho ia ne taimi nounou ʻeku ako folofolá. Naʻá ku palōmesi foki ki he Tamai Hēvaní te u feinga maʻu pē ke ʻalu ki he lotú, neongo pē te u tōmui ki ha konga ʻo e fakatahá. Ne toe foki vave mai ʻa e loto-vēkeveké mo e ongo māfana mo mālohi ʻo e fakamoʻoní ʻi he ngaahi uike hoko maí. Ne u palōmesi he ʻikai te u toe tō ki he tauhele mate fakalaumālie ʻo e taʻetokanga ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku ngali īkí ʻo fokotuʻu ai ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku natula taʻengatá ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ngaahi tūkungá” (“Tauhi ke Tolonga ʻa e Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 98–99).