‘Inisititiuti
Vahe 7: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4; 11–12; 14–16


Vahe 7

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4; 11–12; 14–16

Talateú

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1829, ne ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ki hono foha ko Siosefá ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe loto ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ke ʻiloʻi pe ko e hā te ne lava ʻo fai ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe fakamahinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha taha ke ne tokoni ʻi Heʻene ngāué.

ʻI Mē 1829, naʻe fononga ai ʻa e taʻokete ʻo e Palōfitá ko Hailamé ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi kia Siosefa. Tuʻunga ʻi he kole ʻa Hailamé, naʻe kole ai ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí ke fakahā Hono finangalo ki hono tokouá. ʻI he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí kia Hailame ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo Saioné.

Naʻe ʻaʻahi ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Mē 1829. Naʻá ne fakahaaʻi ange ʻene loto ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12 ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí kiate iá.

Hili e hiki ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ke hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ha ngaahi fakahā ki he ngaahi foha ʻe toko tolu ʻo Pita Uitemā ko e Lahí: Tēvita, Sione, mo Pita Uitemā ko e Siʻí. ʻI he ngaahi fakahā ko ʻeni ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ke fakahaaʻi ʻa e fakatomalá kae lava ke ʻomi ha ngaahi laumālie kiate Ia.

Sānuali 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí kia Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia.

Fēpueli 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4.

Mē 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Hailame Sāmita mo Siosefa Naiti ko e Lahí kia Siosefa mo ʻEma Sāmita.

Mē 1829 Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11–12.

Meimei ki he 1 ʻo Sune, 1829Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki Feieti, Niu ʻIoke, ke hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Sune 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16.

Konga kimui ʻo Sune 1829Naʻe mamata ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe kau ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi he niʻihi ne nau fuofua fanongo he ngaahi talanoa ʻo e fakahā fakalangi naʻe fakahoko ki hono foha ko Siosefá. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha tui taʻeueʻia ki hono fohá mo ha maluʻi ʻo e misiona fakalangi ʻo Siosefá. ʻI Sānuali 1829, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí mo hono foha ko Samuelá mei honau ʻapi ofi ki Palemaila, Niu ʻIoké ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi kia Siosefa Sāmita ko e Siʻi mo hono uaifi ko ʻEmá. Lolotonga ʻena ʻaʻahi ko ʻení, naʻe kole ange ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí ha fakahā fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 5.) Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fakahā naʻe ʻomai ko ha talí ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga kuo pau ke fakatupulaki ʻe ha tokotaha kae lava ke ui ia ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. Hili ʻene foki ki ʻapí, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahi mo hono uaifi ko Lusí ʻa e faiako ko ʻŌliva Kautelé ke nau nofo fakataha. ʻI he fehuʻi ʻa ʻŌliva fekauʻaki mo Siosefa Sāmita ko e Siʻí pea mo e ngaahi talanoa kuo fanongo ai fekauʻaki mo ha “Tohi Tapu koulá,” naʻe momou ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ke ʻoange hono fakaikīkí, ʻi heʻene ʻilo kuo manukiʻi ʻe ha tokolahi ʻi honau koló ʻa hono fohá. Ka neongo ia, naʻe faifai peá ne vahevahe ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngāue ʻa Siosefa ke liliu kinautolú. Mahalo naʻe fakalotolahiʻi ʻe hono ui ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí ki he ngāué ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4 ke talanoa tauʻatāina ange ai mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peletí. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 11, 13.)

ʻĪmisi
Mape Fika 3: Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻa e meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha tokotaha ke ne tokoni ki Heʻene ngāué

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1. “ʻOku ofi ke hoko mai ha ngāue fakaofo”

ʻI he kuonga muʻá, naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí ʻe hoko ha hē mei he moʻoní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko ia ai, te Ne “fai leva ha ngāue fakaofo ki he kakaí ni, ʻio ʻa e ngāue fakaofo mo lahi” ( ʻĪsaia 29:14).

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakalea ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1 ko e taimi naʻe foaki mai ai e fakahā ko ʻení, ne teʻeki fakahoko e kikite ia ʻa ʻĪsaiá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970) e meʻá ni fekauʻaki mo e veesi ko ʻení: “ʻI he taimi naʻe foaki mai ai e fakahā ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne kei taʻu 23 pē. Naʻe teʻeki pulusi e Tohi ʻa Molomoná ia; naʻe teʻeki fakanofo ha taha ia ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe teʻeki fokotuʻu ʻa e Siasí ia; ka naʻe faʻu mo hiki ʻa e fakamatalá ni taʻe te ne maʻu ha tuʻunga fakaako feʻunga ʻo ne pehē, ‘ʻoku ofi ke hoko mai ha ngāue fakaofo ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá’” (ʻi he Conference Report, Oct. 1966, 86). Naʻe ʻi ai mo ha ngaahi fakahā kehe naʻe foaki mai kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí ʻa ia ʻoku fakalea tatau mo ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1 (vakai, T&F 6:1; 11:1; 12:1; 14:1).

ʻĪmisi
depiction of Joseph Smith Sr.

Naʻe kau ʻa e tamai ʻa e Palōfitá ko Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi he fuofua kakai ke nau ʻilo mo tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2–3. “Tauhi kiate ia ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa”

Neongo naʻe fakataumuʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4 kia Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻe lava ke ʻaonga ia ki ha faʻahinga taha pē ʻoku vilitaki ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻo pehē: “ʻOku nounou ʻaupito ʻa e fakahā ko ʻení, ko e veesi pē ʻe fitu, ka ʻoku ʻi ai ha faleʻi mo ha fakahinohino feʻunga ai ke ako ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. … Mahalo ʻoku ʻikai ha toe fakahā ʻi he kotoa ʻo ʻetau folofolá ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e fakahinohino lahi ange kau ki he meʻa ʻoku fie maʻu mei he kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ki he ʻOtuá, pea ʻi ha founga nounou ka ko e fakahā ko ʻení. ʻOku lahi, pea māʻolunga pea loloto ʻo hangē ko e taʻengatá” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:35).

Ko kinautolu ʻoku vilitaki ke tauhi ki he ʻOtuá ʻoku fie maʻu ke nau feinga mālohi fakataautaha, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku tau ako mei he fekaú ni [ʻi he T&F 4:2] ʻoku ʻikai feʻunga ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki pē hotau iví mo e mālohí kotoa. ʻOku finangalo ʻa e Tokotaha ʻokú Ne ʻafioʻi hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú ki ha meʻa ʻoku lahi angé. Kuo pau foki ke tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó mo e ʻatamaí kotoa, ka tau tuʻu taʻehalaia ʻi Hono ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí.

“Ko e tokoni ʻaki hotau lotó mo e ʻatamaí kotoa ko ha pole faingataʻa ia kiate kitautolu kotoa. Kuo pau ke haohaoa ʻa e faʻahinga ngāue ko iá mei he siokitá. Kuo pau ke fakatupu ia ʻi he ʻofa haohaoa ʻataʻatā pē ʻa Kalaisí” (“Why Do We Serve?” Ensign, Nov. 1984, 15).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:4. “ʻOku hina ʻa e ngoué ki he utu-taʻú”

ʻI he kei ʻi māmani ʻa e ʻEikí, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá ʻo fakafehoanaki ʻa e kakai ne nau ʻosi mateuteu ke maʻu ʻa e ongoongoleleí ki he kēleni ʻi he ngoue kuo hina ke ututaʻú: “Hanga hake homou matá, ʻo vakai ki he ngaahi ngoué, he ʻoku hina ia ki he ututaʻú” (Sione 4:35). ʻOku liliu e lanu ʻo e kēleni hangē ko e uité pe paʻalé ʻi heʻene tupu haké. ʻOku lanu mata ʻa e kēlení ʻi heʻene kei tupu haké, ka ʻi heʻene matuʻotuʻá ʻoku fakaʻau ke tea ia. ʻI he taimi ʻoku feʻunga ai ke taʻaki e kēlení, ʻe lava ke fakamatalaʻi ia ʻo pehē ʻoku “hinehina.” Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi ha ngaahi fakahā kimuí ni ke fakahaaʻi ne ʻosi mateuteu e kakaí ke akoʻi ange e ongoongoleleí mo tānaki fakataha mai kinautolu ki he ʻEikí mo Hono Siasí (vakai, T&F 6:3; 11:3; 12:3; 14:3; 31:4; 33:3).

Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki he kau taki mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku kei hina pē e ngoué ki he ututaʻú:

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou hoko ko ha kau tau tokolahi ʻoku loto vēkeveke ki he ngāué ni pea ʻi ai mo ha loto holi lahi ke tokoni ki he kau faifekaú ʻi he fatongia kāfakafa ko ʻeni ʻoku nau maʻu ke tufaki ʻa e ongoongoleleí ki he fonua, faʻahinga, lea, pea mo e kakai kotoa pē. ‘ʻOku hina ʻa e ngoué [mo] mateuteu ki he ututaʻú’ (T&F 4:4). Kuo toutou folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e meʻá ni. ʻE ʻikai ʻapē ke tau falala kiate Ia ʻi Heʻene folofolá?

“Naʻe fai ha ngāue fakafaifekau kimuʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí. Kuo kei hokohoko pē talu mei ai, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa kehekehe he ngaahi faʻahitaʻu ne foua mai ʻe hotau kakaí. Tau tukupā muʻa, ʻa e tokotaha kotoa, ʻiate kitautolu pē ke tau tuʻu ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie foʻou ko ʻení, ko ha ongoʻi makehe ʻo e fatongiá, ko ha toe fuesia foʻou hotau ngafa ke tokoni ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ngāue nāunauʻia ʻo hono fakahoko ʻo e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻi he funga ʻo e māmaní” (“Find the Lambs, Feed the Sheep,” Ensign, May 1999, 110).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:4. “Ko ia ʻokú ne ʻai ʻene hele tuʻusí … ʻokú ne … fakahoko ʻa e fakamoʻuí ki hono laumālié”

ʻĪmisi
Thrust in Your Sickle

ʻAi Hoʻo Hele Tuʻusí, tā fakatātaaʻi ʻe Greg Newbold. Ko e hele tuʻusí ko ha meʻangāue ia ki he fāmá ʻoku piko hono laʻi peletí ki hono tutuʻu ʻo e kēlení.

Ko e hele tuʻusí ko ha hele lahi ia ʻoku piko pea fakaʻaongaʻi ki hono toli ʻo e kēlení. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he tokotaha ʻauhaní ʻa e hele tuʻusí ʻaki haʻane tutuʻu mai kiate ia ke ne puke mo tutuʻu ʻa e ngoué pe ko haʻane kini ia ʻi he tefito ʻo e fuʻu ngoué. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e foungá ni ki hono toli ʻo e kēlení ko ha founga faingataʻa mo tuai ia. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fakatātaá ni e ngāue lahi naʻe fie maʻu ke ʻomi ai e kakaí kia Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Kēvini R. Tanikeni ʻo e Kau Fitungofulú, ha fakakaukau kehe fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakatauhoa ai e fakatātā ʻo ha hele tuʻusi ki he ngāue fakafaifekaú:

“ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ke ʻai ʻetau hele tuʻusí ʻaki hotau iví kotoa (vakai, T&F 4:4). ʻOku ou fakaʻaongaʻi maʻu pē ha hele tuʻusi ʻi heʻemau fāmá. Kiate au, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai feʻunga hono taaʻi mālohi ʻataʻatā pē ʻo e hele tuʻusí. Naʻe fie maʻu foki ke māsila ʻa e hele tuʻusí kae lava ke ngāue. Kapau naʻe peku, te u fakamoleki ha ivi lahi ki hono tā iá kae ʻikai pē ha ola lelei.

“ʻOku mau tuku maʻu pē ha faile ʻi he fāmá ke fakamata ʻaki ʻemau hele tuʻusí ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he ngāue fakafaifekaú kae pehē ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí, ʻoku fie maʻu ke tau tauhi ʻetau hele tuʻusi fakalaumālié ke māsila koeʻuhí ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e lelei taha te tau malavá. ʻOku tokoni e lau folofola fakaʻahó, lotú, mo e tauhi e ngaahi fekau kotoa peé ke tau mateuteu mo ʻaonga maʻu pē” (“Abandoned Seeds in Rocky Places,” New Era, July 2014, 18).

Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 4:4 ʻoku tau maʻu ha fakamoʻui ki hotau laumālié ʻo fakafou ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e founga ʻe lava ke hoko ai ʻení: “ʻI hoʻo fai ho lelei tahá ke fakaafeʻi e kakaí ke haʻu kia Kalaisí, ʻe liliu ai ho lotó. … ʻI hoʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke haʻu kiate Iá, te ke ʻiloʻi ai kuó ke haʻu ai foki mo koe kiate Ia” (“Haʻu kia Kalaisi,” Liahona, Māʻasi 2008, 52).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:5–6. “ʻOku hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá … ʻo fakafeʻungaʻi ia ki he ngāué”

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí ha taha ke mohu talēniti fakatuʻasino pe poto fakaʻatamai ki Heʻene ngāué. Ka, ʻokú Ne kole mai ke feinga ʻa e tokotahá ke ne fakatupulaki e ngaahi anga faka-Kalaisi ʻoku lisi ʻi he Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 4:5–6. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení: “Kapau ko hoʻo fakaʻamu lahi tahá ke tanumaki e anga faka-Kalaisi ʻo e ‘tuí, angamaʻá, ʻiló, anga fakamaʻumaʻú, feʻofoʻofani fakakāingá, anga faka-ʻOtuá, manavaʻofá, loto fakatōkilaló, [mo e ngāué]’ [T&F 4:6], ʻe ngaohi koe ʻe he Tamai Hēvaní ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ki he fakamoʻui ʻo ha ngaahi laumālie tokolahi” (“ʻEiki, ko Au Ia?” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 58).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:7. “Kole, pea te ke maʻu”

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí mei he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4 ʻoku finangalo lelei ʻa e ʻEikí ke ʻomi ha fakahinohino fakalaumālie mo e tokoni kiate kinautolu ʻoku ui ki he ngāué. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e mahuʻinga hono kole ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ke tokoni mai ke tau maʻu ha tali ki heʻetau lotú:

“Koeʻuhí ke mou takitaha maʻu ʻa e fakahā makehe mo hoʻomou ngaahi fie maʻú mo e ngaahi fatongiá, ʻoku ʻi ai ha fakahinohino pau ki ai. ʻOku kole atu ʻe he ʻEikí ke mou fakatupulaki ʻa e ‘tuí, ʻamanaki leleí, manavaʻofá mo e ʻofá, mo e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngailangiʻi ʻo e ʻOtuá.’ Pea ʻi he ‘tuí, angamaʻá, ʻiló, anga fakamaʻumaʻú, faʻa kātakí, feʻofoʻofani fakakāingá, anga faka-ʻOtuá, manavaʻofá, loto fakatōkilaló, [mo e] faʻa ngāué,’ te mou lava ai ʻo kole, pea te ke maʻu; te mou tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu. [T&F 4:5–6; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá; vakai foki, veesi 7.] …

“ʻE lava ke taau ʻa e Kāingalotu kotoa pē mo ha fakahā fakataautaha” (“Kole, Kumi, Tukituki,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 83–84).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe fakahaaʻi ʻe he taʻokete ʻo Siosefa Sāmita ko Hailamé ʻene tui ki he ngāue ʻa Siosefá ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki he Palōfitá ʻi Mē 1829, ʻi Hāmoni, Penisilivēniá. ʻI heʻene ʻilo ki he tupulaki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ne loto ke ʻilo pe ko e hā ʻoku finangalo e ʻEikí ke ne fai ke tokoni ki he ngāué. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ke maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11. Naʻe papitaiso ʻe Siosefa ʻa Hailame hili ha ngaahi uike mei ai, ʻi Sune 1829, pea naʻe fiefia ʻa Hailame ke hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hoko foki ko ha taha ʻo e kau fuofua mēmipa ʻe toko ono ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke tokoni ai ki he ngāué

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:2. Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “māsila ange ʻi ha heletā fakatoumata”

Kuo fakamatalaʻi e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ke “māsila ange ʻi ha heletā fakatoumata” ʻi ha ngaahi potufolofola lahi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vakai, T&F 6:2; 11:2; 12:2; 14:2; 33:1). ʻE lelei ange e tā ʻa e heletā ʻoku fakatoumatá ʻi ha heletā ʻoku māsila faʻahi taha pē. ʻOku fakamatalaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ke māsila ange ia ʻi ha meʻatau pehē. ʻE lava ke ongo vave e folofola ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo ha tokotaha ʻo hangē ko e “kihiʻi leʻo siʻisiʻi ʻa ia … ʻoku mahuhuhuhu ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé” (T&F 85:6).

Naʻe toe fakamatala ʻa ʻEletā ʻOasoni Pālati (1811–1831) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he fakataipe ʻo e heletaá pea mo e founga ʻokú ne fakatātaaʻi ai e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko ha pōpoaki ʻo e moʻoni mahinongofua, ʻi he taimi ʻoku haʻu ai mei he ʻOtuá—ʻi he taimi ʻoku pulusi ai ʻi he mafai faka-ʻOtua ʻo fakafou ʻi he kau tangata ne ueʻi fakalangí, ʻokú ne hū ki he ʻatamaí ʻo hangē ha heletā māsila ʻoku fakatoumatá, pea ʻokú ne tuʻutuʻu ʻa e loto-tāufehiʻá mo e ngaahi haʻi mālohi ʻokú ne poupouʻi e tala tukufakaholo ʻoku halá, ʻa ia ʻoku pehē ʻoku toputapu koeʻuhí ko ʻene fuoloá pea fakamānako ʻe he poto ʻo e tangatá. ʻOkú ne vaheʻi pau ʻa e moʻoní mei he loí—ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí mei he ngaahi tokāteline ʻa e tangatá; ʻoku faingofua ʻa ʻene fakavaivaiʻi mo fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa ʻoku taukaveʻi ʻe he ako ʻa e tangatá mo fakafepakiʻi ʻaki iá. ʻOku puli kotoa atu e ngaahi fakakaukau, ngaahi tui fakalotu ne faʻu ʻe he kau tangata ne ʻikai ueʻi fakalaumālié, mo e ngaahi tokāteline ne kamata mei he ʻapiako fakalotú ʻo hangē ko e hahau ʻo e pongipongí—pea nau fakaʻau kotoa ʻo taʻe mahuʻinga ʻi hono fakafehoanaki mo ha pōpoaki fakahangatonu mei he langí” (“Divine Authority—or Was Joseph Smith Sent of God?” Orson Pratt’s Works on the Doctrines of the Gospel1945], 1:1).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:6–8. “Te ke hoko ko e fouʻanga ʻo hono fai ʻo ha ngāue lelei lahi ʻi he toʻu tangatá ni”

Naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita kapau te ne tauhi e ngaahi fekaú, te ne hoko ko ha fouʻanga ʻo hono fai ha ngāue lelei lahi ʻi hono taimí. Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha niʻihi ʻo e ngaahi lavameʻa mahuʻinga ʻa Hailame Sāmitá:

Naʻe tokoni mo ngāue ʻa Hailame ki hono tokoua ko Siosefa ko e Palōfitá, ʻi he founga lōloa mo faingataʻa ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne iku kau fakataha mo Siosefa mo e niʻihi kehe ne fakapoongi ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e ongoongoleleí he kuohilí. Naʻe lilingi hono totó ko haʻane fakamoʻoni fakaʻosi ia ki māmani. …

“Naʻe ngāue taʻetūkua ʻa Hailame ki he Siasí ʻI he 1829, naʻá ne kau ʻi he niʻihi fakafoʻituitui naʻe fakangofua ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koula naʻe liliu mei ai e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí naʻá ne fakamoʻoni ki he natula fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu naʻe ‘mamata tonu ki he ʻū lauʻi peletí mo ala ki ai ʻaki hono nimá’ [toʻo mei he Richard Lloyd Anderson, Investigating the Book of Mormon Witnesses [1981], 158–59]. … ʻI hono taʻu tolungofulú, ko ia naʻe taʻu motuʻa taha ʻi he kau tangata ʻe toko ono naʻe fili ʻi he 1830 ke nau fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … ʻI he hoko ʻa Hailame ko e sea ʻo e kōmiti temipalé, naʻá ne poupouʻi ʻa e Siasí ke nau fakahoko e ngāue faingataʻa ʻo hono langa ʻo e Temipale Ketilaní ʻi he taimi naʻe ʻikai maʻu ai ʻe ha tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻa ke foaki ki he ngāué. Hili ha ngaahi taʻu mei ai naʻá ne toe fakahoko ʻa e ngāue tatau ʻi hono langa ʻo e Temipale Nāvuú.

“Naʻe kau ʻa Hailame ʻi he kau pīsopeliki ʻi ʻOhaioó, kau ʻi he kau fuofua aleaʻanga māʻolungá, hoko ko ha Pēteliake, tokoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea aʻu ʻo ne hoko ko ha taha ʻo e ongo tangata pē ʻe toko ua ke maʻu e lakanga ʻo e ʻAsisiteni ki he Palesiteni ʻo e Siasí . …

“ʻOku hā mahino, naʻe kau ʻa Hailame Sāmita ʻi he taha ʻo e ngaahi pou mālohi ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka ko e pangó, ne ʻikai ʻilo lahi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí fekauʻaki mo ia tuku kehe pē naʻe fakapoongi ia mo hono tokouá ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. ʻOku mahuʻinga ʻeni, ka naʻá ne fai mo ha ngaahi ngāue lahi ange. Ko e moʻoni naʻe tuʻo taha ʻa e pehē ʻe Siosefa Sāmita ʻe lelei kapau ʻe molomolomuivaʻe hono kau muimuí ʻi he sīpinga ʻa Hailamé [vakai, History of the Church, 5:108]” (“Hyrum Smith: ‘Firm as the Pillars of Heaven,’” Ensign, Nov. 1995, 6–7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:9. “ʻOua ʻe lea ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomalá pē ki he toʻu tangatá ni”

ʻOku ʻuhinga e fekau ʻa e ʻEikí ke “ʻoua ʻe lea ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomalá pē ki he toʻu tangatá ni” (T&F 11:9) ke malangaʻi e moʻoni ʻo Sīsu Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, pea mo e fakamoʻui ʻoku ʻatā maʻanautolu ʻoku fakatomala mo talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e “ʻoua ʻe lea ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomalá peé” ke ʻoua te tau akoʻi e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Ka, ko hono ʻuhingá ke fakatefito ʻetau akoʻi e ongoongoleleí, ʻa ia ko e ongoongolelei ʻo e fakatomalá mo e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofá, manavaʻofá, mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Susquehanna River

Ko e Vaitafe Sesikuehaná ofi ki he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēniá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14. “Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí”

Lolotonga e ngaahi māhina kimuʻa pea maʻu e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e founga ke kumi mo ʻiloʻi ai e ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 6; 8–9). ʻI he fakahā ko ʻení naʻe fakamahinoʻi mai ai ʻe he ʻEikí ʻaki hano fakahā mai ha fakalahi ki he founga ke ʻiloʻi ai e tākiekina mo e fakahinohino ʻa e Laumālié. Naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hailame Sāmita ke falala ki he Laumālié pea akoʻi ange ʻoku “tākiekina [ʻa e Laumālié ki he] failelei—ʻio, ke faitotonu, ke ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilaló, ke fakamaau māʻoniʻoni” (T&F 11:12).

Naʻe toe folofola foki e ʻEikí ʻo tānaki atu ki Heʻene fakahinohino kimuʻa ʻe fakahā mai ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó (vakai, T&F 8:2). ʻI he fakahā kia Hailame ko ʻení, naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē ʻe hanga ʻe he Laumālié ʻo “fakamāmaʻi ho ʻatamaí” mo “fakafonu ho laumālié” (T&F 11:13). ʻI hono fakamaama ʻe he Laumālié hotau ʻatamaí, ʻoku tau mamata mo maʻu ha mahino lelei ange ki he moʻoní T&F 76:12). Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Hailame ʻoku hoko ʻa e mahino lahi ko ʻení, ko ha founga ia ʻe tokoni ai ʻa e Laumālié ke ne “ʻiloʻi … e ngaahi meʻa kotoa pē te [Ne] kole kiate [Iá]” (T&F 11:14).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau falala ai ki he Laumālié ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo fekumi ki ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí: “Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní te mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa pea ʻe fie maʻu ke mou fai ha ngaahi fili ʻe mahulu hake ia ʻi he meʻa totonu te mou lava ʻo fili ki aí. ʻI Heʻene palani ʻo e fiefiá, naʻá Ne fakakau mai ai ha founga ke tokoniʻi koe ʻi he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fili ko ia te ke fai ʻi hoʻo moʻui fakamatelié. ʻE hoko mai ʻa e tokoni ko iá kiate koe ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko haʻo tataki fakalaumālie. Ko ha mālohi, ʻoku mahulu ange he meʻa te ke lavá, ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvani ʻofá ke ke fakaʻaongaʻi maʻu pē ke ke nonga mo fiefia ai” (“Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 6).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:15–21. “Tatali … kae ʻoua ke ke maʻu ʻeku leá, ko ʻeku maká, ko hoku siasí, pea mo ʻeku ongoongoleleí”

Naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita ʻoku teʻeki uiuiʻi ia ke ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí (vakai, T&F 11:15). Kimuʻa pea fakahoko e uiuiʻi ko iá, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Hailame ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke ne lava ai ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he mālohi pea mo e Laumālie. ʻI Mē 1829, ʻi hono foaki mai e fakahā ko ʻení, naʻe teʻeki papitaiso ʻa Hailame, teʻeki fokotuʻu e Siasí, pea teʻeki foaki kiate ia e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke tatali ke ne toki malanga ʻi haʻane maʻu ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí mo ne ʻiloʻi fakapapau e tokāteline ʻa e ʻEikí. Naʻe talaʻofa kia Hailame te ne maʻu ʻi he taimi totonú, kapau te ne tauhi e ngaahi fekaú mo fakaongoongo ki he Laumālié, ʻa e Laumālié mo ha mālohi ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:20. “Ko hoʻo ngāué ʻeni, ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú”

Naʻe tuʻo fā hono fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hailame Sāmita ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11 ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, T&F 11:6, 9, 18, 20). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e founga ʻoku felāveʻi ai e folofola ʻa e ʻEikí kia Hailamé mo kitautolu:

“Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻiloa mo toutou fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá ʻoku maʻu ia ʻi he Mōsese 1:39. ʻOku fakamatalaʻi mahino mo pau ʻe he vēsí ni e ngāue ʻa e Tamai Taʻengatá: ‘He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá’ (toki tānaki atu e fakamamafá).

“ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha veesi folofola ʻe taha ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he mahino mo e pau tatau ʻetau tefitoʻi ngāue ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Taʻengatá. Ko e mālié, hangē ʻoku ʻikai tatau e ʻiloa ia ʻa e vēsí ni pea ʻoku ʻikai lahi hono faʻa fakaʻaongaʻí. “Vakai, ko hoʻo ngāué, ʻeni, ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻio, ʻaki ho iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa” (T&F 11:20; toki tānaki atu e fakamamafá).

“Ko ia, ko e ngāue ʻa e Tamaí ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻo ʻEne fānaú. Ko ʻetau ngāué ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻaki hotau iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa” (“The Tender Mercies of the Lord,” Ensign pe Liahona, May 2005, 101–2).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21–22. “Fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá”

Naʻe ʻikai folofola ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita ke kamata leva ʻene malanga ʻaki e ongoongoleleí. Ka, naʻá Ne fekau ʻa Hailame ke ako e Tohi Tapú kae pehē ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he kakato hono liliú (vakai, T&F 11:22). Naʻe folofola ange leva ʻe he ʻEikí, ʻe lava ke ʻalu atu ʻa Hailame ʻo fakahā ʻEne folofolá pea talaʻofa ange ʻe tokoniʻi ia ʻe he Laumālié. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e founga ʻe lava ke teuteuʻi ai ʻe hono ako ʻo e ngaahi folofolá ha taha ke ne talaki e ongoongoleleí ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá:

“ʻE tākiekina ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa ʻoku tau lea ʻakí kapau te tau ako mo fakalaulauloto ki he folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku fakaafeʻi ʻe he ngaahi lea ʻo e folofolá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola peheni ʻe he ʻEikí: ‘ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí’ (T&F 11:21). Te tau lava ʻo fakafalala ki he tāpuaki ko ʻení ʻi hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá, naʻa mo ha fepōtalanoaʻaki angamaheni pe ʻi ha kalasi ʻi he taimi ʻe kole mai ai ʻe ha faiako ke tau tali ha fehuʻí. Te tau aʻusia ai e mālohi naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí: ‘ʻOua foki te mou tomuʻa fakakaukau pe ko e hā te mou lea ʻakí; kae mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ko ia ʻe tufaki atu ki he tangata taki taha’ (T&F 84:85).

“ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lau e ngaahi lea ʻo e folofolá ka ʻi heʻetau ako foki iá. ʻE lava ke lahi ange hono fafangaʻi kitautolu ʻi heʻetau fakalaulauloto ki ha ngaahi folofola siʻi peé, ʻo tuku ke hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha ngaahi makakoloa mahuʻinga kiate kitautolu, ʻi haʻatau lau fakavaveʻi pē ha ngaahi vahe kakato ʻo e folofolá” (“Feed My Lambs,” Ensign, Nov. 1997, 83–84).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe maheni e fāmili ʻo Siosefa Naiti ko e Lahí mo e fāmili ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he konga kimui ʻo e 1826 ʻi he taimi naʻe fakangāueʻi ai ʻe Siosefa Naiti ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ʻi heʻene fāmá mo e fahiʻanga papá, ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke, ʻa ia ʻoku fakafuofua ki ha maile ʻe 115, fakatonga-hahake ʻo Palemailá. Lolotonga e nofo ʻa Siosefa mo e fāmili Naití, naʻá ne talaange kiate kinautolu naʻe hā ange ha talafekau fakalangi ʻo talaange ʻa e feituʻu ʻoku tanu ai ha lekooti fakakuonga muʻa. Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo e ngaahi fohá ko Niueli Naiti ʻo pehē naʻe “fuʻu mālieʻia moʻoni [e fāmilí] ʻi he moʻoni ʻo ʻene ngaahi fakamatala kau ki he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne fakahā kiate ia ʻe ha ʻĀngelo ʻa e ʻEikí” (toʻo mei he William G. Hartley, “The Knight Family: Ever Faithful to the Prophet,” Ensign, Jan. 1989, 43).

Kimui ange, lolotonga hono liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe tokoniʻi ia ʻe Siosefa Naiti he taimi ʻe niʻihi ʻaki hano ʻoange ha ngaahi tokoni maʻuʻanga moʻui, mo ha paʻanga siʻisiʻi. Mahalo ko e lolotonga ia ha ʻaʻahi atu ʻe taha ʻa Siosefa Naiti ke ʻave ha ngaahi naunau kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, naʻe maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12, ʻo fakafuofua ki he konga kimui ʻo Mē 1829.

ʻĪmisi
interior of Joseph Knight Sr. home

Ko e loto fale ʻo e ʻapi ʻo Siosefa Naiti ko e Lahí ʻi Kolesivili (Ninive), Niu ʻIoke

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12

ʻOku akoʻi kia Siosefa Naiti ko e Lahí ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ne tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:1–9. Fakahinohino kiate kinautolu ʻoku ui ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá

ʻOku fakahaaʻi ʻe he toutou ʻasi ʻa e fakahinohino ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12 mo e ngaahi vahe kehe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne puleʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fekumi ke tokoni ki he ngāué (vakai, T&F 4; 6; 11; 1214).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:8. “ʻE ʻikai lava ha taha ke tokoni ʻi he ngāué ni ʻo kapau ʻe ʻikai ke ne loto-fakatōkilalo pea fonu ʻi he ʻofa”

Hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12, naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Siosefa Naiti ko e Lahí ʻo pehē ʻoku mahuʻinga ke ne maʻu e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí kae lava ke ne tokoni ʻi Heʻene ngāué. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e founga ʻe lava ke maʻu ai ʻe ha taha e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení: “ʻOku fakalaumālie kotoa e natula ʻo e ngaahi meʻa ʻe fakamāuʻi ʻaki kitautolu ʻi ha ʻahó. ʻOku kau heni ʻa e ʻofá, angamaʻá, angatonú, loto ʻofá, mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku lava ʻe homou laumālié, fakataha mo ʻene ʻi homou sinó, ke fakatupulaki mo fakafōtunga mai ʻa e ngaahi natula ko ʻení ʻi ha ngaahi founga ʻoku mahuʻinga ki hoʻomou fakalakalaka taʻengatá. ʻOku aʻusia ʻa e fakalakalaka fakalaumālié ʻi he ngaahi sitepu ʻo e tuí, fakatomalá, papitaisó, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ikuʻangá, pea kau foki ai mo e ngaahi ouau ʻo e ʻenitaumení mo e sila ʻi he temipale māʻoniʻoní” (“Fakafetaʻi ki he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 79).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hili ha taimi nounou mei he tūʻuta ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni, Penisilivēniá, naʻá ne fai ha tohi ki hono kaungāmeʻa ko Tēvita Uitemā ʻi Feieti, Niu ʻIoké, ʻo fakamatala ange ʻene hoko ko ha tangata tohi kia Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻokú ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hokohoko atu e fetohiʻaki ʻa ʻŌliva mo e fāmili Uitemaá ʻi he ngaahi māhina hoko aí peá ne fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí.

ʻI he kamata ke fakalalahi hono fakatangaʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi Hāmoní, naʻe kole ʻe he Palōfitá kia ʻŌliva ke ne toe tohi kia Tēvita Uitemā, ʻo kole pe te na lava ʻo ʻalu atu ke fakaʻosi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono ʻapí. Ko e talí, naʻe fakaafeʻi ʻe he tamai ʻa Tēvita ko Pita Uitemā ko e Lahí, ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na nofo mo kinautolu ʻo fakatatau ki he fuoloa pē te na fie maʻu ke lava ʻo fakaʻosi ai ʻa e liliú.

Naʻe loto ʻa Tēvita Uitemā ke ʻalu ʻi he taimi pē ko iá ʻi ha saliote ke ʻomi ʻa e Palōfitá mo ʻŌliva Kautele, ka naʻe fie maʻu ke nofo ʻo palau mo teuteuʻi e kelekele ʻi he fāmá kimuʻa pea toki ʻalú. “ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó naʻá ne toki ʻilo ai kuó ne fakakakato pē ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻa e meʻa ʻokú ne faʻa fai ʻi ha ʻaho ʻe uá. Naʻe pehē pē foki mo e ʻohovale e tamai ʻa Tēvitá ʻi he mana ko ʻení. Naʻe talaange ʻe Pita Uitemā ko e Lahí, ‘Pau pē ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi ange ʻoku kau he meʻá ni, ko ia ʻoku ou tui mahalo ʻoku totonu ke ke ʻalu ki Penisilivēnia ʻi he hili pē hono laku hoʻo fafanga kelekelé.’ (Naʻe fakaʻaongaʻi e fafangá ke fakasiʻisiʻi ʻa e ʻēsiti ʻi he kelekelé.) ʻI he ʻaho hono hokó naʻe ʻalu atu ʻa Tēvita ki he ngoueʻangá ke laku e fafangá, ka naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene ʻiloʻi kuo ʻosi fai e ngāué ia. Naʻe talaange ʻe hono tuofefiné, ʻa ia ne nofo ʻi he veʻe ngoueʻangá, naʻe ui ange ʻene fānaú ke sio ki ha kakai foʻou ʻe toko tolu ne nau laku e fafangá ʻi ha founga taukei fakaofo. Naʻá ne pehē ko ha kakai pē naʻe totongi ʻe Tēvita.

“ʻI heʻene houngaʻia he tokoni fakalangí ni, naʻe fakavave atu leva ʻa Tēvita Uitemā ki Hāmoni ʻi ha fononga ʻaho ʻe tolu. Naʻá ne fetaulaki mo Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi heʻene fakaofi atu ki he koló. Neongo naʻe teʻeki talaange ʻe Tēvita e taimi pau ʻe ʻalu ange aí, ka naʻe ʻosi mamata ʻa Siosefa ia ʻi ha meʻa-hā-mai ki he fakaikiiki ʻo e fononga mai ʻa Tēvita ki Hāmoní” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 56–57).

Naʻe ʻave ʻe Tēvita ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki Feieti, Niu ʻIoke, ʻo tūʻuta ki ai ʻi he konga kimuʻa ʻo Sune, 1829. Naʻe toki tohi ʻe Siosefa Sāmita kimui ange ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻa Tēvita, Sione, mo Pita Uitemā ko e Siʻí, ko homa ngaahi kaungāmeʻa faivelenga” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 308). Naʻe maʻu ʻe he kau tautehina kotoa ko ʻení, “ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngāué, pea naʻe fakaʻau ke nau hohaʻa ʻaupito ki honau fatongiá taki taha” (ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 14). ʻI ha tali ki heʻenau fehuʻí, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā fakataautaha ki he kau tautehina ko ʻení (vakai, T&F 14–16).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló kia Tēvita Uitemā, Sione Uitemā, pea mo Pita Uitemā ko e Siʻí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7. “Kapau te ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá”

ʻE lava ke tau lau e faleʻi ʻa e ʻEikí ke “tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá” (T&F 14:7) ko ha fakatokanga ia kia Tēvita Uitemā. Naʻe hoko ʻa Tēvita ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú pea hoko foki ko ha taha ʻo e kau fuofua mēmipa ʻe toko ono ʻo e Siasí. Naʻá ne nofo kimui ange ʻi Mīsuli pea hoko ko ha taki ʻo e Siasí ai. Ka neongo ia, ʻi he 1837, naʻe kau fakataha ʻa Tēvita Uitemā mo e niʻihi kehe ne nau hē mei he Siasí. Naʻe tuʻusi ia ʻi he ʻaho 13 ʻo ʻEpeleli 1838, pea ne ʻikai ke toe foki ki he Siasí, ka naʻá ne kei fakamoʻoni pē ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻu ki heʻene mālōlō. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e mahuʻinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá:

“ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko e kātaki ki he ngataʻangá ko hano foʻi kātakiʻi pē e ngaahi faingataʻá. ʻOku toe mahulu hake ia ai—ko e founga ia ʻo e haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá. …

“Ko e kātaki ki he ngataʻangá ko e tokāteline ia ʻo e hokohoko atu ai pē ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá hili ha hū ʻa ha taha ki he halá ʻi he tuí, fakatomalá, papitaisó, mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e kātaki ki he ngataʻangá ʻoku fie maʻu ki ai hotau lotó kotoa. …

“ʻOku ʻuhinga ʻa e kātaki ki he ngataʻangá kuo tau ʻosi fokotuʻu maʻu ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻo tauhi ʻa e ngaahi tokāteliné, tokoniʻi hotau kāingá ʻi he loto maʻulalo, moʻui ʻo anga faka-Kalaisi, mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá” (“Press On,” Ensign or Liahona, Nov. 2004, 101).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7. “Ko e moʻui taʻengatá … [ʻa e] meʻaʻofa … mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e ʻuhinga ʻo e moʻui taʻengatá mo e ʻuhinga ʻoku pehē ai ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia te tau lava ʻo maʻu mei he ʻOtuá.

“Ko e moʻui taʻengatá ʻa e hingoa ʻo e faʻahinga moʻui ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá pea ʻoku hoko ia ko e ‘meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá’ (T&F 14:7); pea koeʻuhí ko kinautolu ʻoku nau maʻu iá ʻoku nau hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻo taha mo Ia.

“ʻOku kau ʻi he hākeakiʻí ha tofiʻa ʻi he langi taupotu taha ʻo e māmani fakasilesitialé, ʻa ia ko e feituʻu pē ia ʻoku hoko atu ai e ʻiuniti ʻo e fāmilí mo e feituʻu ʻoku maʻu ʻai ʻe he tokotaha kotoa ha ʻiuniti ʻo e fāmili taʻengata, ʻo fakatatau ki he fāmili ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, koeʻuhí ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē kuo hākeakiʻi ʻa e faʻahinga moʻui ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá pea ʻoku hoko ai ʻo taha mo Ia. …

“Ko ia ai ʻoku ʻuhinga ʻa hono maʻu ha fakamoʻuí, maʻu ʻa e hākeakiʻí, mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ke tau hoko ʻo taha mo e ʻOtuá, ke moʻui hangē ko Iá, ke fakakaukau hangē ko Iá, ke ngāue hangē ko Iá, ke maʻu ʻa e nāunau tatau, mālohi tatau, ivi tatau mo e pule ʻokú Ne maʻú” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 130).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16. Ngaahi fakahā ʻoku fakalea tataú

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e pōpoaki tatau ki ha niʻihi fakafoʻituitui kehekehe koeʻuhí he ʻoku nau maʻu ʻa e vilitaki pe tūkunga tatau. Hangē ko ʻení, ʻoku meimei ke fakalea tatau pē ʻa e ngaahi uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻoku fakahoko ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí he ʻaho ní. Ka neongo ia, ʻoku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e uiuiʻí e tuʻunga ʻoku ʻaonga fakataautaha ai e fakahinohino ʻoku ʻoangé ʻi he founga ʻokú ne tataki ai kinautolu ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16, naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sione Uitemā mo Pita Uitemā ʻi hona hingoá mo fakahā Hono finangaló kiate kinaua fakataautaha.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4–6 (16:4–6). “Ko e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé”

ʻI he fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16, naʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa Sione mo Pita Uitemā ʻi heʻena vahevahe e folofola ʻa e ʻOtuá mo e niʻihi kehé. Naʻá na ʻiloʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke na faí ko hono talaki ʻa e fakatomalá mo hono ʻomi ʻo e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ha taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku hoko ai hono ʻomi ʻo e ngaahi laumālié kia Kalaisí ko e meʻa mahuʻinga tahá: “ʻOua naʻa teitei ngalo ʻe hoku kāinga, ʻokú ta maʻu e ngaahi tokāteline moʻoní ʻa ia te ne ʻomi e kakaí ki he ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe he ongoongolelei ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻa e mālohi ke ʻomi ʻa e fiefia ʻoku lahi mo tolongá ki he laumālie ʻo e tangatá—ko ha meʻa ʻe fakamahuʻingaʻi mo laukau ʻaki ʻi he toenga ʻo taimí mo e kotoa ʻo ʻitānití. ʻOku ʻikai ko ʻetau feingá pē ke ʻomi e kakaí ke nau kau ki hotau Siasí; ʻoku tau vahevahe mo kinautolu e kakato ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ka neongo e mālohi ʻo ʻetau pōpoakí, he ʻikai ke tau lava ʻo fakakounaʻi pe fakamālohiʻi e kakaí ki ai. ʻE toki lava pē ʻo vahevahe—loto ki he loto, moʻui ki he moʻui, laumālie ki he laumālie—ʻaki ʻetau hoko ko ha kaungāʻapi lelei pea ʻi he tokanga mo e fakahaaʻi ʻo e ʻofá” (“The Essential Role of Member Missionary Work,” Ensign pe Liahona, May 2003, 40).

ʻĪmisi
depiction of two early missionaries

Naʻe ui ʻe he ʻEikí e fuofua Kāingalotú ʻi ha ngaahi misiona ke talaki ʻEne ongoongoleleí.