‘Inisititiuti
Vahe 4: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5; 17


Vahe 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 517

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI ha ngaahi māhina hili e fakamoleki ʻe Māteni Hālisi e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fie maʻu ha fakamoʻoni lahi ange ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe lea fakafetau hono uaifí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo tukuakiʻi ia ki he kākaaʻi hono husepānití mo e niʻihi kehé ʻi heʻene tala ʻokú ne maʻu e lekooti fakakuonga muʻá. Naʻe foki ʻa Māteni ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻi Māʻasi 1829 ke kole pe ʻe lava ke ne sio ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 ʻe ui ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí pea fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoní ki māmani. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Māteni kapau te ne fakavaivaiʻi ia, ʻe fakangofua ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí.

Hangē ko ia ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi Sune 1829 ʻe lava ke mamata ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi ki he ʻū lauʻi peletí mo e ʻū meʻa toputapu kehé ʻo fakatatau ki heʻenau tuí. Hili ʻenau maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí, naʻe pau ke nau “fakamoʻoni ki ai, ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá” (T&F 17:3).

Konga kimuʻa ʻo e 1829 Naʻe hoko māmālie atu hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Māʻasi 1829Naʻe kole ʻe Māteni Hālisi ke ne sio ki he ʻū lauʻi peletí; naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5.

ʻEpeleli–Mē 1829Naʻe tokoni ʻa ʻŌliva Kautele ʻi haʻane hoko ko ha tangata tohi kae liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Sune 1829Naʻe hiki fakataimi ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki Feieti, Niu ʻIoke.

Sune 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17.

Sune 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Meimei ki he ʻaho 1 ʻo Siulai, 1829Naʻe fakaʻosi ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he ngaahi māhina hoko hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe feinga e uaifi ʻo Māteni Hālisi ko Lusí, ke fakaʻaiʻai ʻa e fakatangá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne loto-mamahi ko e taimi mo e paʻanga naʻe foaki ʻe hono husepānití ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne toe ʻita foki he Palōfitá ʻi hono fakasītuʻaʻi ʻene ngaahi kole kimuʻa ke sio ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne lāungaʻi fakalao ʻa Siosefa pea tānaki fakataha ha kakai tokolahi ne nau loto-fiemālie ke fakamoʻoniʻi kuó ne loi fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí. Makehe mei he fakamanamana hono fakaʻilo ʻo Siosefá, ne fakatokanga e kakaí ni kia Māteni kapau he ʻikai ke ne kau mo kinautolu ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e loi mo e kākā ʻa Siosefa Sāmitá, ʻe kaungāhia ʻa Māteni mo Siosefa pea ʻe ʻave fakataha kinaua ki he fale fakapōpulá.

Ne teʻeki mamata ʻa Māteni ia he taimi ko ʻení ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná neongo naʻá ne hoko ko ha tangata tohi maʻa Siosefa. Hili haʻana fononga ki he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe fakahaaʻi ʻe Māteni ʻa ʻene fakaʻamu ke maʻu ha toe fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí. Mahalo naʻá ne pehē kapau ʻe lava ke sio tonu ʻi he ʻū lauʻi peletí, te ne mateuteu ke fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻangá ʻoku ʻi ai ha ʻū lauʻi peleti pea ʻe fakaʻatā hono hingoá mo e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá mei he kākaá. Hili e fanongo ʻa Siosefa ki he kole ʻa Māteni ke sio ki he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne fehuʻi ki he ʻEikí peá ne maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 14–15).

ʻĪmisi
Mape Fika 3: Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–22

ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne folofolá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻe fakamoʻoni ki ai ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–3. ʻOku vilitaki ʻa Māteni Hālisi ki ha fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí

Naʻe ʻosi maʻu ʻe Māteni Hālisi ha ngaahi fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne hoko kimuʻa ko ha tangata tohi maʻa Siosefa ʻi hono liliu ʻe he Palōfitá ʻa e ʻū lauʻi peletí. ʻI he feinga ke fakapapauʻi ʻoku moʻoní, naʻe fakahā ʻe Māteni ha tatau ʻo e ngaahi tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí ki ha kau mataotao ʻi Niu ʻIoke. Naʻá ne ʻalu foki mo e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe ʻosi liliú ki ʻapi ke fakaʻaliʻali ki hono uaifí mo ha niʻihi kehe ke fakamoʻoniʻi ʻaki naʻá ne kau ʻi ha ngāue mahuʻinga. Ka neongo iá, ʻi he toe tūʻuta atu ʻa Māteni ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻi Māʻasi 1829, naʻá ne talaange ki he tamai ʻa ʻEma ko ʻAisake Heilí, ʻokú ne fie maʻu ha “toe fakamoʻoni” ʻo e ʻū lauʻi peletí (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 15).

ʻĪmisi
depiction of the Book of Mormon plates

Ko ha tatau ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:1–3. “Ke ke tuʻu ko e fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko hono fatongiá ke fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo hono uiuiʻi toputapú, ʻaki ʻene fakamoʻoni ki he māmaní, kae ʻikai ko hono fakaʻatā ʻa e ʻū lauʻi peletí ke mamata ki ai ʻa e tokotaha kotoa. Koeʻuhí naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita mo e tangata kikite naʻe fili ke ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻoku hoko ʻene fakamoʻoni ki he faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e taupotu taha ki hono moʻoni ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe fakahoko ʻe he Palōfitá e fekau ko ʻeni ʻa e ʻEikí ʻo aʻu pē ki he houa fakaʻosi ʻo ʻene moʻui fakamatelié. Naʻe talanoa ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻI hono tuku pōpula kinaua kimui ange ʻi he [Fale Fakapōpula Kātesí], naʻe tafoki ai ʻa e Palōfita ko Siosefá ki he kau leʻo naʻa nau tauhi pōpula iá, ʻo ne fai ange ha fakamoʻoni mālohi ki hono fakalangi mo e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo hanga ʻe he meʻafaná mo e pulú ʻo toʻo e moʻui ʻa e ongo tangata fakamoʻoni mālohi ko ʻeni [ko Siosefa mo hono tokoua ko Hailamé].

“ʻI heʻene hoko ko e taha ʻo e ngaahi ʻelemēniti ʻe lauiafe ʻo ʻeku fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou ʻoatu ia ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ki hono moʻoní. ʻI he momeniti maʻongoʻonga ko ʻeni—mo fakaʻosi—ʻo ʻena faingataʻaʻiá, ʻoku ou fehuʻi atu ai: ʻoku taʻe-taau nai ʻa e ongo tangatá ni ki he ʻOtuá ʻi heʻena kei hoko atu ʻo fakafalala ʻena moʻuí, hona lāngilangí mo ʻena fekumi ki he fakamoʻui taʻengatá ʻi ha tohi (ʻo ʻuhinga ki ha siasi mo ha ngāue) ne na faʻufaʻu taʻe ʻi ai hano fakavaʻe totonu?

“… Tala mai pe ʻe hū nai ʻa e ongo tangatá ni ʻi he houa ko ʻeni ʻo e maté ki he ʻao ʻo hona Fakamaau Taʻengatá ʻokú na lau mo fiemālie ki ha tohi, kapau ʻoku ʻikai ko e folofola totonu ʻa e ʻOtuá ʻe talaki ai kinaua ko ha ongo kākā mo ha ongo fakangingali ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí? He ʻikai ke na teitei fai ia! Naʻá na loto fiemālie pē ke na mate kae ʻikai fakaʻikaiʻi ʻa e tupuʻanga fakalangi pea mo e moʻoni taʻengata ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (“Malu Maʻá e Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 89).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:6–10. “ʻE maʻu ʻe he toʻu tangatá ni ʻa ʻeku leá ʻiate koe”

ʻĪmisi
Joseph in the Grove

Ko Siosefa ʻi he Vao ʻAkaú, tā fakatātaaʻi ʻe A. D. Shaw

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí hili hono liliu e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakanofo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne tufaki e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he “toʻu tangata” (T&F 5:8, 10), pe kuonga fakakosipelí ni. Ko e kuonga fakakosipelí ko ha vahaʻa taimi ia ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí, pe “tuku atu,” e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi ouaú.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻo pehē: “Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻo pehē: ‘ʻE maʻu ʻe he toʻu tangatá ni ʻa ʻeku leá ʻiate koe’ (T&F 5:10). Ko hono ʻuhingá kapau te tau maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko e ʻilo ʻo e moʻoní, ko e ʻilo ʻo e fakamoʻuí, pea mo e ʻilo ki he ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke ngāueʻi ai hotau fakamoʻuí ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, kuo pau ke fakafou ia ʻia Siosefa Sāmita pea ʻikai ha toe founga kehe. Ko ia ʻa e foungá, ʻa e fakafofongá, ʻa e meʻangāue kuo fili ʻe he ʻEikí ke ʻomi e moʻoni fekauʻaki mo Ia mo ʻEne ngaahi fonó ki he kakai kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní he kuonga ní” (Sermons and Writings of Bruce R. McConkie, ed. Mark L. McConkie [1989], 19).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:6–7. He ʻikai tākiekina ʻe he fakamoʻoni fakatuʻasinó ha niʻihi fakafoʻituitui ke nau tui

Naʻe kau ʻi he “ngaahi meʻa” (T&F 5:2) naʻe fakafalala ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá (vakai, T&F 5:1). Naʻe ʻikai ke fakaului e kakaí ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau sió pē mo hono siviʻi ʻo e ʻū lauʻi peletí. ʻOku ʻikai fakatupu ʻe he ngaahi fakaʻilongá ʻa e tuí (vakai ki he fakamatala ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ki he T&F 63:7–11). Hangē ko ʻení, naʻe mamata ʻa Leimana mo Lemiuela ki ha ʻāngelo ka naʻe ʻikai ke liliu ai hona lotó (vakai, 1 Nīfai 3:28–31). He ʻikai maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he sio ki he ʻū lauʻi peletí ka ko e loto-fiemālie ke tui ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he tohí. Naʻe akonaki ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko ha meʻafoaki mei he langí ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi heʻetau fili ke tuí pea mo ʻetau fekumi mo piki maʻu ki aí. … ʻOku ʻikai ke hokonoa mai pē hoʻo tuí, ka ʻi hoʻo fili ki aí” (“ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí, ka ʻi hoʻo Fili Ki aí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2015, 65). ʻI hono toutou puʻaki e kupuʻi lea “ʻeku ngaahi leá,” hangē ko hono lekooti ʻi he T&F 5:6–7, naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tokanga taha ki he ngaahi akonaki mo e tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tau maʻu mei ai ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní kae ʻikai ko e ʻū lauʻi peletí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–18. Kau tamaioʻeiki ʻe toko tolu ke nau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻI ha fakahinohino mei he ʻEikí, naʻe ui ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻŌliva Kautele, Māteni Hālisi, mo Tēvita Uitemā ke nau hoko ko e kau “tamaioʻeiki” ʻe toko tolu (T&F 5:11) ʻoku lave ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–18. Naʻe fanongo ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ki hono fakahā ʻe he leʻo ʻo e ʻOtuá kuo “liliu [ʻa e ʻū lauʻi peletí] ʻi he foaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá,” pea naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peletí (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná). ʻI he mamata kimui ange ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki he ʻū lauʻi peletí, naʻe ʻikai ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá pe mamata ki ha ʻāngelo. Ko ia ai, ko e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú “ʻe ʻikai te u tuku ʻa e mālohí ni ki ha toe taha kehe, ke maʻu ʻa e fakamoʻoni tatau ko ʻení ʻi he toʻu tangatá ni,” (T&F 5:14) ʻe lava ke ʻuhinga ia ki he makehe ʻo ʻenau aʻusiá. Ke laukonga lahi ange fekauʻaki mo e aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, vakai ki he fakamatala ʻi he vahe ko ʻení ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:16. “Te u ʻaʻahi kiate kinautolu ʻaki ʻa e fakahā ʻa hoku Laumālié”

Neongo naʻe talaʻofa e ʻEikí ke fakahā ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu (T&F 5:11–13), naʻá Ne talaʻofa foki ko ia pē ʻe tui ki Heʻene ngaahi folofolá te ne maʻu ha fakahā fakalaumālie fakataautaha. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e fakamoʻoni fakalaumālie ko ʻení: “ʻI hoʻomou fekumi ki ha fakamoʻoni fakatāutahá—ki he fakahā fakatāutahá—te mou ʻilo ai kuo ʻosi ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha founga makehe ke mou ʻilo ai ʻa e moʻoní ʻiate kimoutolu pē: ʻo fakafou ʻi he mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko ha taha ko e laumālie ʻoku tau ui ko e Laumālie Māʻoniʻoní.” (“Moʻui Taʻengatá—ke ʻIloʻi ʻEtau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 82).

Hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 5:16, naʻe toe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku liliu ʻa e tokotaha tuí ʻi heʻene maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālié. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe taha ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa e mamata pē ki he ʻū lauʻi peletí. Ko hono lau ʻo e tohí, tui ki he ngaahi leá, mo hono maʻu ha fakahā fakalaumālie ki he moʻoní ʻoku tupu ai ha liliu—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie—ʻi he tokotaha laukongá.

ʻĪmisi
young woman studying the scriptures

ʻI heʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotú, te tau lava ʻo maʻu ai ha fakamoʻoni ki hono moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:21–22. “ʻOua ʻe toe tukulolo ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá”

Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he meʻá ni mo ha ngaahi meʻa kehe (vakai, T&F 3:3–9; 64:5–7). ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakahā ko ʻení ko e kau tamaioʻeiki naʻe fili ʻe he ʻEikí ko ha kakai taʻehaohaoa pē ia ka ʻoku nau feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí. Ko e tokotaha haohaoa pē mo taʻe-halaia kuo moʻui ʻi he māmaní ko Sīsū Kalaisi; ʻoku fie maʻu ʻe he kakai kotoa pē naʻe faiangahalá, ʻa e ʻaloʻofa fakalangí, pea kuo pau ke nau fakatomala (vakai, Loma 3:23). Ko e ʻuhinga ʻeni ʻe taha kuo pau ke tau langa ai hotau fakavaʻe fakalaumālié ʻia Sīsū Kalaisí (vakai, Hilamani 5:12) pea muimui ʻiate Ia ʻaki hono poupouʻi ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí “ʻi he lotu ʻo e tuí” (T&F 43:12).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008):

“ʻOku mau ʻilo ko ha kakai pē ʻetau ngaahi kuí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ne ʻi ai haʻanau ngaahi fehalaaki. …

“Ko ha tangata haohaoa pē ʻe taha kuo ʻaʻeva ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuo fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha kakai taʻehaohaoa ke langa hake Hono puleʻanga haohaoá. Kapau naʻe faʻa tūkia hanau niʻihi, pe kiʻi tōnounou honau ʻulungāngá ʻi ha faʻahinga founga, ko e meʻa fakaofó ko e lahi ange ʻo e ngaahi meʻa kuo nau ikunaʻí” (“The Continuing Pursuit of Truth,” Ensign, Apr. 1986, 5).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–35

ʻOku folofola ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi kapau ʻe fakatomala ʻe lava ke ui ia ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:23–28. Ko e fatongia ʻo e loto-fakatōkilaló

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi ʻe lava ke ne hoko ko ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pe ko e “ngaahi meʻá ni” (T&F 5:2, 11), ʻo kapau te ne fakavaivaiʻi ia, fakahaaʻi e ngaahi fehalaaki kuó ne faí, pea loto-fiemālie ke ne fakamoʻoni ki māmani ʻa e ngaahi meʻa ʻe mamata ki aí. Naʻa mo e ʻosi e aʻusia fakamamahi ʻo e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kei faingataʻa pē kia Māteni ke falala ʻi he loto-fakatōkilalo naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmitá (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 14–15.

ʻOku fie maʻu ʻa e loto-fakatōkilaló ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku feinga ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Mālini K. Seniseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻI he founga ko ʻeni [ʻo e hoko ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí], ʻe faifai pē pea tau maʻu e ngaahi ʻulungaanga fakatamasiʻi siʻi ʻo e angamaluú, loto-fakatōkilaló, faʻa kātakí, ʻofá, mo e angavaivai fakalaumālié. ʻE tākiekina kitautolu ʻe he loto-fakatōkilalo moʻoní ke tau fakatau folofola ki he ʻEikí ʻo pehē, ‘Ke fai Ho finangaló.’ Pea koeʻuhí ʻoku liliu ʻe he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻa e meʻa ʻoku tau faí, ʻe hāsino ʻetau angavaivaí ʻi heʻetau ʻapasiá, houngaʻiá, mo e loto-fiemālie ke tali e ngaahi uiuiʻí, faleʻí, mo e fakatonutonú” (“To Walk Humbly with God,” Ensign, May 2001, 10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:30–34. ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga ke fakakakato e liliú

Naʻe tuai e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná talu mei hono fakafoki mai kiate ia hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 naʻe ʻosi liliú. ʻE lava pē ke tau pehē naʻe tokoni ʻa ʻEma Sāmita mo hono tuongaʻane ko Lūpeni Heilí kia Siosefa ko ha tangata tohi (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 4). ʻI he taimi naʻe foaki mai ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5 ʻi Māʻasi 1829, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻoku totonu ke “tuku ai ʻo fuofuoloa siʻi” (T&F 5:30) pea tatali kae ʻoua kuó Ne “[ʻoange] ʻa e ngaahi meʻa” ke fakakakato ʻaki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná (T&F 5:34). Hangē naʻe fakahoko ʻeni ʻi he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa ʻŌliva Kautele ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, hili ia ha ngaahi uike siʻi mei hono maʻu ʻe Siosefa e fakahā ko ʻení (vakai ki he fakamatala ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6).

ʻĪmisi
wooden box that held the Book of Mormon plates

Naʻe faʻa loka ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he puha papa ko ʻení ke malu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI Māʻasi 1829, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá te ne fakangofua ha kau tamaioʻeiki ʻe toko tolu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hoko ko e kau fakamoʻoni ke nau fakamoʻoni ki māmani (vakai, T&F 5:11–15). Kimui ange, lolotonga hono fakakakato e liliu ʻo e ʻū lauʻi peleti īkí ʻi he fakaʻosinga ʻo e ngāue ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe toe fakamanatu kia Siosefa e palani ʻa e ʻEikí ke fili ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí (vakai, 2 Nīfai 27:12–14; ʻEta 5:2–4). Naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ʻI he ʻosi pē ʻemau ʻilo ki he meʻá ni, naʻe mahino kia ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo … Māteni Hālisi (ʻa ia ne [haʻu] ke ʻeke e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻemau ngāué) kuo pau ke nau kole mai ke u fehuʻi ki he ʻEikí, ke ʻilo pe te nau maʻu nai meiate ia [ʻa e faingamālie] ke hoko ko e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ko ʻení; pea aʻu ki ha taimi naʻa nau hohaʻa, mo [vilitaki] lahi kiate au, pea faifaiange pē peá u loto ki ai, pea naʻá ku maʻu ʻa e Fakahā ko ʻení mei he ʻEikí maʻanautolu ʻo fakafou mai ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí [T&F 17]” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 314; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke nau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1–2. “Te mou mamata ki he ngaahi peletí”

Naʻe makatuʻunga e talaʻofa ʻe fakangofua e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi meʻa toputapu kehé mei heʻenau maʻu ha tui hangē ko ia “naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá” (T&F 17:2). Naʻe faifai pea foaki kia ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi e faingamālie ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá, sifa fatafatá, heletā ʻa Lēpaní, ʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e “ongo meʻa fakahinohino fakaofó,” pe ko e Liahoná (T&F 17:1; vakai foki, ʻAlamā 37:38–39). Naʻe toki fakamoʻoni ʻa Tēvita Uitemā kimui ange ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ko e ʻū lauʻi peleti pē ʻo e T[ohi] ʻa M[olomoná] ne mau mamata ki aí ka naʻe kau foki ai mo e ʻū lauʻi peleti Palasá, ko e ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa ʻetá [sic], ko e ʻŪ Lauʻi Peleti naʻe hiki ai e Lekooti ʻo e faiangahala ʻa e kakai ʻi māmaní, mo ha ʻū lauʻi peleti kehe” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 380). ʻIkai ngata pē ʻi heʻenau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá, ka naʻe maʻu foki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei heʻenau mamata ki he ngaahi meʻa fakakuonga muʻa kehé ha fakapapau naʻe moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ne hokó mo e kakai naʻe fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Peter Whitmer Sr. farm

Naʻe fakahā kia Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻi ha feituʻu ne ofi ki he faama ko ʻeni ʻa Pita Uitemā ko e Lahí, ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:3–7. Ko e vīsone naʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Naʻe hoko e aʻusia toputapu naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻi he konga fakaʻosi ʻo Sune, 1829 ʻi hono fakaʻosiʻosi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngāue liliu leá ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí. Naʻe lekooti ʻe he Palōfitá ʻa e meʻá ni:

“ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē hili hono foaki mai ʻa e fekau ʻi ʻolungá [T&F 17], ne mau loto-taha toko fā, [kau ai ʻa], Māteni Hālisi, Tēvita Uitemā, ʻŌliva Kautele, mo au, ke mau ō ki he vao ʻakaú, ʻo feinga ke fakahoko, ʻi he lotu fakamātoato mo fakatōkilalo, ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe ʻomi ʻi he fakahā ko ʻení [ke mamata ki he ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi meʻa kehé]. … Ne mau fili ha konga ʻo e vao ʻakaú ne ofi mai pē ki he [ʻapi] ʻo Misa Uitemaá, ʻa ia ne mau ʻalu ki ai, pea ʻi heʻemau tuʻulutui hifó, naʻa mau kamata lotu ʻi he tui lahi ki he ʻOtua Māfimafí ke Ne foaki kiate kimautolu ha ʻilo ki he ngaahi talaʻofa ko iá. Fakatatau ki he ngaahi fokotuʻutuʻu kimuʻá, naʻá ku kamata ʻaki ha lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní, pea hoko atu ai e niʻihi kehe kotoa ne hokó; ka neongo iá, ne teʻeki pē ke mau maʻu ha faʻahinga tali pe fakahā ʻo ha hōifua fakalangi ki heʻemau fehuʻí.

Ne mau toe fakahoko e founga tatau pē ʻo e lotú, ʻo lotu takitaha mo lotu faivelenga ki he ʻOtuá, kae kei ola tatau pē mo ia kimuʻá. Hili ʻemau feinga hono uá, ʻa ia ne ʻikai ola leleí, ne fokotuʻu leva ʻe Māteni Hālisi ke mavahe ia meiate kimautolu, he naʻá ne pehē ko e ʻuhinga ia ʻo e ʻikai ke maʻu e meʻa ne mau fakaʻamu ki aí. Ko ia ai naʻá ne mavahe meiate kimautolu, pea ne mau toe tūʻulutui hifo, pea teʻeki fuoloa ʻemau lotú, ne mau mamata ki ha maama ʻi ʻolunga ʻiate kimautolu ʻi he ʻataá, ʻa ia ne mahulu hake hono māmá, pea vakai, ne tuʻu ha ʻāngelo ʻi muʻa ʻiate kimautolu. Naʻá ne puke ʻi hono ongo nimá ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻa ia ne mau lotua ke mau mamata ki aí; naʻá ne huke tahataha ʻa e lauʻi pēsí, koeʻuhí ke mau lava ʻo mamata ki ai, pea ke mau ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi tongitongi ʻi aí. Naʻá ne lea kia Tēvita Uitemā, ʻo pehē, ‘Tevita, ʻoku monūʻia ʻa e ʻEikí, pea mo ia ʻokú ne tauhi ʻEne ngaahi fekaú,’ ne mau ongoʻi ʻi he taimi ko iá ha leʻo mei ha maama ʻi ʻolunga ʻiate kimautolu, naʻe pehē, ‘Kuo fakahā atu ʻa e ʻū lauʻi peleti ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo liliu kinautolu ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá; ko honau liliú, ʻa ia kuo mou ʻosi mamata ki aí, ʻoku totonu ia, pea ʻoku ou fekau kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa kuo mou mamata mo fanongo ki ai ʻi he taimi ní’.

“Naʻá ku mavahe leva meia Tēvita mo ʻŌliva, peá u ʻalu ke kumi ʻa Māteni Hālisi, ʻa ia naʻá ku maʻu ʻi ha feituʻu mamaʻo, ʻokú ne lotu fakamātoato. Ka naʻe hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne talamai kiate au, kuo teʻeki ai ke ne fakalotoʻi ʻa e ʻEikí, peá ne kole fakamātoato mai ke ma lotu, koeʻuhí ke ne lava foki mo ia ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki tatau ne mau toki maʻú. Naʻá ma lotu leva, pea faifai peá ma maʻu ʻema ngaahi holí, he naʻe teʻeki ai ke ʻosí, ne ma mamata ki he meʻa-hā-mai tatau, ʻa ia ne toe hā mai ia kiate au peá u toe mamata … mo fanongo ki he ngaahi meʻa tatau; pea ʻi he momeniti tatau, ne kaila fiefia ʻa Māteni Hālisi, ‘Kuo feʻunga ia, kuo feʻunga ia; kuo mamata hoku matá; kuo mamata hoku matá,’ pea ʻi heʻene puna ki ʻolungá naʻá ne kalanga, Hōsana, fakafetaʻi ki he ʻOtuá; ʻi he fuʻu fiefia lahi fau” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: 1832–1834, 316, 318, 320; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá, mo e mataʻitohi lahí).

Hili e aʻusia ko iá, naʻe tohi leva ha fakamatala pea fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa e kau fakamoʻoní takitaha. Naʻe pulusi ʻa e fakamatala ko iá, ʻoku ʻiloa “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” ʻi he ʻuluaki pulusinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻi he pulusinga kotoa pē kuo pulusi ʻe he Siasí hili iá.

ʻĪmisi
Three Witnesses monument in Richmond, Missouri

Ko ha maka fakamanatu ʻi Lisimoni, Mīsuli, ko hono fakalangilangiʻi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:4–5. “Te mou fakamoʻoni kuo mou mamata ki ai”

Hili e mamata ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ki he ʻū lauʻi peleti koulá, ne nau fuesia e fatongia ʻo hono fakamoʻoniʻi ki he māmaní ʻa hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí pea mo e faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fai ʻe Lusi Meki Sāmita ko e faʻē ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e talanoa ko ʻení ʻo fakamatalaʻi e ongo ne maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene foki ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá hili e meʻa-hā-maí: “[ʻI] heʻenau foki ki he falé ko e vahaʻa ia ʻo e 3 pea mo e 4 efiafi. Naʻe tangutu ʻa Mīsisi Uitemā mo Misa Sāmita [Siosefa Sāmita ko e Lahí] pea mo au ʻi ha loki mohe. Ne u tangutu ʻi he veʻe mohengá. ʻI he hū mai ʻa Siosefá naʻá ne fakatōmapeʻe hifo ʻi hoku tafaʻakí. Naʻá ne pehē mai, ‘Tamai!—Faʻē!—ke mo ʻiloʻia mai ʻeku fiefiá. Kuo fakangofua ʻe he ʻEikí ke fakahā ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha kakai kehe ʻe toko tolu makehe meiate au ʻa ia kuo nau mamata foki ki ha ʻāngelo pea kuo pau ke nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa kuó u lea ʻakí, he ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻoku ʻikai ke u hanga ʻo kākaaʻi e kakaí. Pea ʻoku ou ongoʻi hangē kuo matoʻo atu ha fuʻu kavenga lahi meiate aú, ʻa ia naʻe mei tōtuʻa ke u fuesia, ka kuo pau ʻeni ke nau fuesia hano konga, pea ʻoku fiefia ai hoku laumālié, he kuo ʻikai ke u kei tuʻu toko taha pē ʻi he māmaní’” (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 8, page 11, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

Hangē ko hono lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe kikiteʻi ʻe he ʻEikí makehe meia Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, “ʻe ʻikai mamata ki [he tohí] mo ha tokotaha kehe, kā ko ha tokosiʻi pē ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, ke fakamoʻoniʻi ki he fānau ʻa e tangatá ʻa ʻene folofolá” (2 Nīfai 27:13; vakai foki, veesi 12). ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu ne nau mamata foki mo ala ki he ʻū lauʻi peleti koulá (vakai, “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú,” Tohi ʻa Molomoná). Ko hono fakatahaʻí, ko ha kau fakamoʻoni kotoa ʻe toko 12 ne nau mātā tonu ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná (Siosefa Sāmita, ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu) ʻa ia ne fekau ke fakahā ki he māmaní ʻenau fakamoʻoní.

Ne ʻi ai mo ha niʻihi kehe ne nau ala ʻo ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi he kei ʻufiʻufi ʻaki ha konga tupenú, pe ongoʻi hono mamafá ʻi ha tangai tupenu. Ne maʻu ʻe Mele Uitemā ko e uaifi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí, ha aʻusia fakaofo ʻi he taimi ko ʻení. Naʻá ne fuesia mo hono husepānití e kavenga ʻo hono tauhi e fāmili Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi hona ʻapí kae fakakakato ʻe he Palōfitá ʻa hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe manatuʻi ʻe hona foha ko Tēvitá, neongo naʻe ʻikai hanu ʻene faʻeé, ka naʻá ne ongosia. “Naʻe toki talanoa ʻe Tēvita kimui ange e meʻa ne hoko ʻi ha ʻaho ʻe taha he ʻalu atu ʻene fineʻeikí ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú ke tatau e fanga pulú: ‘Naʻá ne fetaulaki mo ha tangataʻeiki matuʻotuʻa tatau [naʻe tomuʻa sio ki ai ʻa Tēvita] (fakatatau ki heʻene fakamatalaʻi e tangatá) ʻi he veʻe loto ʻataʻataá, naʻá ne pehē ange: “Kuó ke faivelenga mo mateaki ʻi hoʻo ngaahi ngāué, ka ʻokú ke ongosia he ʻoku toe lahi ange hoʻo ngāué; ko ia ʻoku totonu ai ke ke mamata tonu kae lava ke fakamālohia hoʻo tuí.” Naʻá ne fakahā ange ai kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peletí’” (Church History in the Fulness of Times [Church Educational System manual, 2000], 57–58).

ʻĪmisi
view of Sacred Grove from the Smith farm

Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ʻi ha feituʻu pe ofi ki he faama ʻo ʻene tangataʻeikí ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. ʻOku ʻasi mai ʻa e Vao ʻAkau Tapú mei mui (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1907.)

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:6. Ko e fakamoʻoni ʻa e ʻEikí ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi fakamoʻoni naʻe fai ʻe he kau fakamoʻoni makehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe folofola tonu ʻe he ʻEikí ʻi ha fakamoʻoni fakapapau ʻoku moʻoni ia. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo pehē:

“Ko e taha ʻo e ngaahi fuakava molumalu taha kuo foaki ki he tangatá ʻoku maʻu ia ʻi he folofola ko ʻeni ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo Siosefa Sāmita pea mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘Kuó ne [ʻo ʻuhinga kia Siosefa Sāmita] liliu ʻa e tohí, ʻio ʻa e konga ko ia kuó u fekau kiate iá, pea hangē ʻoku moʻui ʻa homou ʻEikí mo homou ʻOtuá ʻoku moʻoni ia.’ (T&F 17:6.)

“Ko e fakamoʻoni ʻeni ʻa e ʻOtuá ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo tuku mai ia ʻe he ʻOtuá tonu hono tuʻunga faka-ʻOtuá. ʻOku moʻoni e tohí pe ʻoku ʻikai ke toe ʻOtua ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai pe ʻe ʻi ai ha lea totonu pe mālohi ange ʻe ʻilo ʻe he tangatá pe ngaahi ʻotuá” (“The Doctrine of the Priesthood,” Ensign, Mē 1982, 33).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:7–9. “Koeʻuhí ke u lava ʻo fakahoko ʻa hoku ngaahi finangalo māʻoniʻoní”

Ko e fekau ko ia naʻe fai ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ke fakahoko ʻenau fakamoʻoní, naʻe mahuʻinga ia ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Kapau naʻe faifai pea nau fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoní, naʻe mei tupunga ai ha taʻetui ʻa e kakaí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he lave ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ne maʻu ʻe he toko tolú fakataautaha ha ʻuhinga mo ha faingamālie feʻunga ke nau fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoní kapau naʻe loi, pe heliakiʻi e ngaahi fakaikiikí kapau naʻe taʻe totonu ha meʻa. Hangē ko ia ʻoku ʻiloʻí, naʻe tuʻusi kotoa ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, hili ha taʻu ʻe valu nai mei hono pulusi ʻenau fakamoʻoní, koeʻuhí ko ha ngaahi fetōkehekeheʻaki pe femehekaʻaki ʻi he kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe takitaha mātuku ʻa e toko tolú, taʻe ʻi ai haʻanau fakakaukau ke poupouʻi ha feinga fakamoveuveu. Ka ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí—taʻu ʻe 12 ki he 50 hili hono tuʻusi kinautolú—naʻe ʻikai pē ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení ʻene fakamoʻoni naʻe pulusí pe lea ʻaki ha meʻa ke fakatupu veiveiua ki hono moʻoní” (“The Witness: Martin Harris,” Ensign, May 1999, 36).

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻEne ʻaloʻofá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú koeʻuhí te nau fehangahangai mo ha fakafepaki lahi ki heʻenau fakamoʻoní. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Paelsitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Naʻe ʻikai teitei fakaʻikaiʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke nau lava he naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. Naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau pea fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo hulu ange ia ʻi he ngaahi meʻa kuo ʻilo ki ai ʻa e kakaí. … Koeʻuhí naʻe hoko atu pē ʻenau fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻá nau mamata mo fanongoa ʻi he aʻusia fakaofo ko iá, lolotonga ʻa e taimi lōloa ʻo ʻenau mavahe mei he Siasí pea mo Siosefá, ne fakaʻau ai ke toe mālohi ange ʻenau fakamoʻoní” (“An Enduring Testimony of the Mission of the Prophet Joseph,” Ensign or Liahona, Nov. 2003, 90).