‘Inisititiuti
Vahe 24: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64–65


Vahe 24

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64–65

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 27 ʻo ʻAokosi 1831, ne foki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ki ʻOhaiō mei heʻenau fononga ki Saioné, pe ko Tauʻatāina, Mīsulí. Lolotonga e fononga mo e foki mei Mīsulí, naʻe ʻi ai ha fetōʻaki ʻi ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá, ka ko e tokolahi tahá ne nau lava ʻo fefakamolemoleʻaki. ʻI he ʻaho 11 ʻo Sepitemá, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fakahaá ni ke nau fefakamolemoleʻaki pea akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ʻokú Ne finangalo ke maʻu mei he Kāingalotu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe hiki ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ʻi Sepitema 1831, mei Ketilani ki Hailame ʻOhaiō, ko ha maile nai ia ʻe 30 ki he fakatonga hahake ʻo Ketilaní. ʻI he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa 1831, naʻá ne maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení, ʻe ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he teuteu atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí pea kuo pau ke lotua ʻe he Kāingalotú e tupulaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

1 Sepitema, 1831Naʻe foki ai ʻa ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī ki ʻOhaiō mei heʻena ngāue fakafaifekau ki Mīsulí.

Sepitema–Tīsema 1831Naʻe fai ai ʻe ʻĒsela Puuti ha ngaahi tohi fakaanga kia Siosefa Sāmita mo e Siasí pea pulusi ia ʻi he nusipepa Ohio Star.

11 Sepitema, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64.

12 Sepitema, 1831Naʻe hiki ai ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki Hailame, ʻOhaiō.

30 ʻOkatopa, 1831Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe hoko ʻa ʻĒsela Puuti ko ha faifekau Metotisi kimuʻa peá ne kau ki he Siasí ʻi he 1831. ʻI he taimi ne fekauʻi ai ʻe he ʻEikí e kau taki ʻo e Siasí mo ha niʻihi kehe ke nau ō ki Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831, naʻe kau ʻa ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī ko hono hoa faifekaú, ʻi he kaumātuʻa ko ia ne uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke nau fononga ki Mīsuli “ʻo malanga ʻaki … ʻa e folofolá ʻi he halá” (T&F 52:23). Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒsela ne taʻefakafiemālie ʻeni ʻi heʻene ʻilo ko ia ne fononga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki Mīsuli ʻi ha vaka mo ha saliote hōsí. ʻI heʻenau tūʻuta ki Mīsulí, ne lotomamahi ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá, kau ai ʻa ʻĒsela Puuti, ʻi he tūkunga ne ʻi ai e fonuá mo e toko siʻi e kau ului ʻi he kolo he kauʻāfonua ʻo Tauʻatāiná. Naʻe ongoʻi foki ʻe Ēsela naʻe ʻikai tatau e tōʻonga ʻa Siosefa Sāmitá mo ha palōfita koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne “fakamātoato mo molumalu, naʻe ʻita ngofua, pea naʻe fakahehema ke fakakata mo tūkuhua” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 60, note 332). Naʻe foki fakavave ʻa ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī ki ʻOhaiō ʻi ha vaka mo ha saliote hoosi kae ʻikai malangaʻi e ongoongoleleí ʻi he halá, ʻo fehangahangai ia mo e fakahā ne fai ki he kaumātuʻá (vakai, T&F 60:8).

Hili ʻena tūʻuta ki ʻOhaioó, naʻe fakafepaki ai ʻa ʻĒsela Puuti ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Siasí. Naʻe ngāue e kau taki ʻo e Siasí kia ʻĒsela Puuti ʻi he ʻaho 6 ʻo Sepitema 1831, pea fakataʻeʻaongaʻi hono mafai ke malanga ʻaki e ongoongoleleí. Taimi nounou pē mei ai ne kamata ke fai ʻe ʻĒsela ha ngaahi tohi fakaanga kau ki he Palōfitá mo e Siasí ʻa ia naʻe pulusi ʻi he nusipepa Ohio Star. Lolotonga foki e taimi ko ʻení, ʻi he tali ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻe teuteu ha niʻihi ʻo e kau taki ʻi ʻOhaioó ke fetukutuku ki Mīsuli. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 11 ʻo Sepitema 1831 ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64. Naʻe hiki e Palōfitá mo hono fāmilí ʻi he ʻaho hono hokó mei Ketilani ki Hailame ʻOhaiō.

ʻĪmisi
Mape Fika 5: Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–19

Ko hono fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻEne finangalo lelei ke fakamolemoleʻi kitautolú mo fekau mai ke tau fefakamolemoleʻaki

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:1–7. “Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá kiate kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi hoku ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé”

Ne halaia ha niʻihi ʻo e kau taki ne fononga mo foki ki Mīsulí ʻi he kumi fehalākí mo e fakafekikí. Naʻe manavaʻofa mo angaʻofa lahi e ʻEikí ʻi hono fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe kau e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he faiangahala pea fakamolemoleʻí. Ka neongo ia, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ko kinautolu ne nau fakaangaʻi e Palōfitá kuo nau fai ia “taʻe ʻi ai ha ʻuhinga” (T&F 64:6). Naʻe folofola e ʻEikí ʻokú Ne fakamolemoleʻi e ngaahi angahala ʻa “kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi [Hono] ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé” (T&F 64:7).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fie maʻu e vetehiá kae lava ke maʻu e fakamolemolé: “ʻOku fie maʻu maʻu pē ke ke vete hoʻo ngaahi angahalá ki he ʻEikí. Kapau ko ha ngaahi angahala mamafa ia, hangē ko e angaʻulí, kuo pau ke vete ia ki ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ko e fakatomalá ʻa e vete ʻo e angahalá. Ko ha sitepu mahuʻinga ia, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia ʻiate ia pē. He ʻikai tokoni ke fakaleleiʻi ha ngaahi maumaufono mamafa ange ʻoku teʻeki vete ʻi haʻo vete hia fakakonga pē ʻaki haʻo fakamatala ha ngaahi fehalaaki iiki ange. ʻOku mahuʻinga ʻi he fakamolemolé ha loto fiemālie ke fakahā kakato ki he ʻEikí, peá ka fie maʻu, ke fakamāuʻi ʻe Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻa e meʻa kotoa kuó ke faí. Manatuʻi, ‘ʻE ʻikai monūʻia ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahalá: ka ko ia ʻoku vete ia mo liʻakí ʻe maʻu ʻe ia ʻa e ʻaloʻofá’ [Lea Fakatātā 28:13]” (“Finding Forgiveness,” Ensign, May 1995, 76).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:7. Ko e hā ʻene ʻuhinga ke faiangahala ki he maté?

Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne “fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá kiate kinautolu ʻoku vete ʻenau ngaahi angahalá ʻi [Hono] ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé, ʻa ia kuo ʻikai ke nau fai angahala ki he maté” (T&F 64:7; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē: “Ko kinautolu ko ia ʻoku tafoki mei he maama mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí; tukulolo kia Sētané; kau ʻi heʻene ngāué, ʻo poupou mo tokoni ki aí; pea nau hoko ai ko ʻene fānaú—ʻoku nau faiangahala ai ki he mate. ʻOku ʻikai ha fakatomala, fakamolemole, pe ha faʻahinga ʻamanaki lelei ki ha faʻahinga fakamoʻui kiate kinautolu. ʻI heʻenau hoko ko e fānau ʻa Sētané, ʻoku nau hoko ai ko e ngaahi foha ʻo e malaʻia” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 737; vakai foki, Mātiu 12:31–32; Hepelū 10:26–27; 1 Sione 5:16–17; ʻAlamā 5:41–42).

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku kehe e ngaahi foha ʻo e malaʻiá mei he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau ʻosi maʻu ha ngaahi fakamoʻoni mālohi ki he moʻoní pea nau tō kimui ange ʻo vaivai he siasí pea ʻikai toe moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi foha ʻo e malaʻiá ʻa e angahala ʻoku ʻikai toe lava ʻo fakamolemoleʻí, ʻa hono fakaʻikaiʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí ʻoku nau fakafepaki kakato ki he ʻOtuá pea fakafisi ke huhuʻi kinautolu fakafou ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, “ʻoku hangē ai naʻe ʻikai fai ha huhuʻi” kiate kinautolu (Mōsaia 16:5). Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ʻo huhuʻi e ngaahi foha ʻo e malaʻiá mei he mate fakalaumālié, pe ko e mate hono uá, ko ʻenau angahalá ko ha angahala ia “ki he mate” (T&F 64:7).

ʻĪmisi
portrayal of Jesus and His disciples on a hillside

Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau ākonga ʻi Selusalemá koeʻuhí naʻe “ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó” (T&F 64:8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:8–11. “ʻOku totonu ke mou fefakamolemoleʻaki”

Naʻe fakahinohinoʻi e kau taki ʻo e Siasí mo e kaumātuʻa ne nau maʻu e fakamolemole ʻa e ʻEikí, ke nau fakamolemoleʻi fakataautaha e niʻihi kehé. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he moʻui fakamatelié, naʻe “kumi [ʻEne kau ākongá] ki ha faingamālie ke fetukuakiʻiʻaki ʻo ʻikai ke nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó” (T&F 64:8). ʻOku ʻikai feʻunga ha fakahaaʻi ki tuʻa ʻo e fakamolemolé; ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí “ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (T&F 64:22). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai hono fai e fakamolemolé ki heʻetau tupulaki fakalaumālié ʻo pehē:

“Ko e fakahoko ʻo e fakamolemolé ko ha makatuʻunga ia kimuʻa pea maʻu e fakamolemolé.

“ʻOku fie maʻu ke tau maʻu e loto-toʻa ke fakamolemolé pea kole ha fakamolemole, ki heʻetau leleí. ʻOku ʻikai mo ha toe taimi ʻe fakaʻeiʻeiki mo loto-toʻa ange ai e laumālié ka ʻi heʻetau fakamolemolé. ʻOku kau heni hono fakamolemoleʻi kitautolú.

“ʻOku tau takitaha maʻu ha tufakanga fakalahi ke fakaaʻu atu e ʻaloʻofá pea fefakamolemoleʻaki. ʻOku fie maʻu lahi e ʻulungaanga faka-Kalaisi ko ʻení ʻi hotau fāmilí, nofo-malí, uōtí mo e siteikí, komiunitií, pea ʻi hotau ngaahi puleʻangá.

“Te tau maʻu ʻa e fiefia ʻo e fakamolemolé ʻi heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke foaki tauʻatāina e fiefia ko iá ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai feʻunga ʻa e leá pē. ʻOku fie maʻu ke toʻo mei hotau lotó mo e ʻatamaí e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau lotomamahí pea tuku e maama mo e ʻofa ʻa Kalaisí ke hū ki loto. Ko hono olá, ʻe fakafonu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí hotau laumālié ʻaki e fiefia fakataha mo e nonga fakalangi ʻo e konisēnisí (vakai, Mōsaia 4:2–3)” (“Point of Safe Return,” Ensign pe Liahona, May 2007, 101).

ʻĪmisi
portrayal of the Prophet Joseph Smith standing with two men

Naʻe fakamolemoleʻi tauʻatāina ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa kinautolu ne faihala kiate iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:15–16. ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī

Naʻe vahe ʻe he ʻEikí kia ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī ke na fononga ki Mīsuli pea foki mai ko ha ongo hoa faifekau. Ne pau ke na fononga lalo ʻo, “malanga ʻaki … ʻa e folofolá ʻi he halá” (T&F 52:23; vakai foki, T&F 42:6–8). Naʻá na fai taʻeloto ʻeni ʻi heʻena fononga ki Mīsulí, ka naʻe ʻikai ke na fakahoko ia ʻi heʻena fononga foki ki ʻOhaioó. ʻOku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:15–16 naʻe mole meia ʻĒsela Puuti mo ʻAisake Moalī ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālié koeʻuhí “naʻe ʻikai te na tauhi ʻa e fonó, pe ko e fekaú” pea “naʻá na fekumi ki he koví ʻi hona lotó.”

ʻOku ngalingali ne fakatomala fakavavevave ʻa ʻAisake Moalī koeʻuhí naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kuo fakamolemoleʻi ia (vakai, T&F 64:16). Ne talangofua leva ʻa ʻAisake ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakatau atu ʻene fāmá (vakai, T&F 63:38–39; 64:20), peá ne hiki leva mo hono fāmilí ki Mīsuli, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tokoni kia Pīsope ʻEtuate Pātilisi. Ka neongo ia, naʻe ʻikai fakatomala ʻa ʻĒsela Puuti ka naʻá ne fakaʻatā ʻene veiveiuá mo e ngaahi fakakaukau fakaangá ke tataki ia ke hē ʻaupito mei he moʻoní.

ʻĪmisi
copy of the Ohio Star on a desktop

Naʻe liʻaki ʻe ʻĒsela Puuti ʻene tuí peá ne pulusi ha ngaahi tohi ʻi he nusipepa Ohio Star ʻo fakaangaʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43

Ko e ʻomi ʻe he ʻEikí e ngaahi fie maʻu ki hono fokotuʻu ʻo Saioné

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:21–22. “Tauhi ha potu haofakiʻanga ʻi he fonua ko Ketilaní … ʻi ha taʻu ʻe nima”

Neongo naʻe fekauʻi ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ke nau hiki ki Mīsuli, naʻe pau ke nofo ha niʻihi hangē ko Feletiliki G. Uiliamisí, ʻi Ketilani ʻOhaiō. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa Ketilani ko “ha potu haofakiʻanga” ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe nima (T&F 64:21). Naʻe fakahoko e talaʻofa ko ʻení, pea lolotonga e vahaʻataimi ko ia ne langa ai mo fakatapui e Temipale Ketilaní, naʻe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ha kau talafekau fakalangi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele, pea naʻe lilingi lahi hifo ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie ki he Kāingalotú. Ka neongo ia, naʻe hoko ha ngaahi palopalema ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Ketilaní pea naʻe hē ha tokolahi mei he moʻoní. Naʻe mavahe ʻa Siosefa Sāmita mei Ketilani ʻi Sānuali 1838 pea ʻalu ki Mīsuli. Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu faivelenga ne nofo ʻi Ketilaní ne nau mavahe ʻi Siulai 1838.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23–25. “Ngāue lolotonga ʻoku kei ui ʻa e taimí ko e ʻahó ni”

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí e foʻi lea ʻahó ni ke ʻuhinga ki he vahaʻataimi naʻe maʻu ai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64 ʻo aʻu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai, T&F 64:23). Mei he ʻafio mai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻuhinga e ʻahó ni ki he “moʻui ní,” ʻa e taimi ʻoku fie maʻu ke tau “fai ai [ʻetau] ngaahi ngāué” pea “teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” ( ʻAlamā 34:32; vakai foki, ʻAlamā 34:31, 33–35). ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:24, ko e ʻapongipongí ki he taimi hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e tauhi ki he ʻEikí ʻi he “ʻaho ní” ʻo pehē:

“ʻOku ʻosi fakamahino mai ʻe he folofolá ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí. Te tau toki ʻiloʻi ai kuo toe siʻi hotau taimí. ʻE ʻekea ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻokú Ne foaki mai ʻa e ʻaho takitaha ko ha koloá ha fakamatala meiate kitautolu. Te tau tangi, pea te Ne tangi, kapau naʻa tau taumuʻa ke fakatomala pea tauhi kiate Ia ʻi he ngaahi ʻapongipongí he ʻikai teitei hoko pe fakaʻānaua ki he kuohilí ʻa ia kuo mahili atu ai e faingamālie ke ngāué. Ko e ʻaho ní ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia mei he ʻOtuá. ʻE lava ke hoko ʻa e fakakaukau ‘ʻE ʻi ai e ʻaho te u’ ko ha kaihaʻa ʻo e ngaahi faingamālie ʻo e taimí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá. …

“ʻOku faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e taimi kuo feʻunga ai ʻetau ngāué ke liliu ʻe he Fakaleleí hotau natulá pea fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá. Pea ʻoku ʻikai ke tau ʻilo e lahi ʻo e ngaahi ʻaho te tau maʻu ke fai ai e ngāue ʻoku fie maʻú ke hoko ai e fuʻu liliu lahi ko iá. Ka ʻoku tau ʻilo ʻe lahi feʻunga pē e ngaahi ʻaho ʻoku tau maʻú ʻo kapau he ʻikai ke tau maumauʻi kinautolu. …

“Ko kinautolu ko ia ʻoku lotosiʻi ʻi honau ngaahi tūkungá mo ʻahiʻahiʻi ke nau ongoʻi he ʻikai ke nau lava ʻo tauhi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho ní, ʻoku ou fai atu ha talaʻofa ʻe ua. Neongo ʻene ngali faingataʻa he ʻaho ní, ʻe lelei ange ia he ʻaho hono hokó ʻo kapau te ke fili ke tauhi ki he ʻEikí he ʻahó ni ʻaki ho lotó kotoa. …

“Ko e talaʻofa ʻe taha ʻoku ou fai atú, ʻi he fili ko ia ke tauhi kiate Ia ʻi he ʻaho ní, te ke ongoʻi ai ʻEne ʻofá pea tupulaki ange hoʻo ʻofa kiate Iá” (“This Day,” Ensign pe Liahona, May 2007, 89–91).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23–24. “Ko ia ia ʻoku fakavahehongofuluʻí ʻe ʻikai tutu ia ke vela ʻi heʻene hāʻele maí”

ʻĪmisi
stubble in a field

ʻE tutu ʻa e kau faiangahalá ʻo hangē ko e veve ʻi he ʻaho fakaʻosí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke nau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 64:23–24).

Naʻe kau ʻi he ngaahi fakahinohino ne fai kia Niueli K. Uitenī, Sitenei Kilipate, ʻAisake Moalī, Feletiliki G. Uiliamisi, mo e niʻihi kehe ʻi he fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64 ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo honau ʻapi fakatāutahá mo ʻenau ngaahi ngāue ke tokoni ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e vahehongofulu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:23 ki he ngaahi foaki kotoa ʻa e Kāingalotú ki he Siasí, tautautefito ʻi he fono ʻo e fakatapuí, kae ʻikai ki ha pēseti pē ʻo e paʻanga ʻoku maʻú. Naʻe talaʻofa e ʻEikí ko kinautolu ko ia ne talangofua ki he ngaahi fono ʻo e feilaulaú mo e fakatapuí te nau hao mei he tutu ko ia ʻe fakaʻauha ai e kau taʻefakatomalá ʻi he ʻaho fakaʻosí. Naʻe fakamahinoʻi lahi ange ʻetau mahino ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻi he 1838, ʻi he taimi naʻe foaki mai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e vahehongofulú, vakai ki he fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:1–4 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:26–30. Sitenei Kilipate mo Niueli K. Uitenī

Ko Sitenei Kilipate mo Niueli K. Uitenií ko ha ongo hoa pisinisi ʻa ia ne uiuiʻi ke na fai e “fekau ʻa e ʻEikí” ko ha “ongo fakafofonga” pisinisi (T&F 64:29). Ne faifai pea hoko hona falekoloa ʻi Tauʻatāina Mīsuli mo Ketilani ʻOhaioó, ko e fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí, ʻo fakalele fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fono ʻo e fakatapuí (vakai, T&F 78:3). Naʻe fakatokanga e ʻEikí kia Sitenei mo Niueli ke ʻoua naʻá na fakamoʻua mei hona ngaahi filí (vakai, T&F 64:27).

Naʻe fakamanatu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kinautolu ʻoku nau fai e ngāue ʻa e ʻEikí ke nau moʻui taau: “Ko hotau tufakangá ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he foʻi moʻoni ko ia ko e mālohi maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní he ʻaho ní, ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ke ngāue ʻo fakafou ʻi he tangatá. Kapau ʻoku tau fai e ngāue ʻa e ʻEikí, … ʻoku tau maʻu ai e totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOua naʻa ngalo ʻa e foʻi moʻoni ko iá. Ko e moʻoni foki ʻoku hoko mai e tokoni fakalangí, ʻo fakatatau mo ʻetau moʻui tāú. Kuo pau ke tau takitaha fehuʻi loto pē: ʻOku maʻa nai hoku ongo nimá? ʻOku maʻa nai hoku lotó? ʻOku ou hoko nai ko ha tamaioʻeiki moʻui taau ʻa e ʻEikí?” (“Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 65).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:31–33. “ʻOku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí”

Ngalingali ne ongoʻi lōmekina e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he ngaahi faingataʻa ne nau fehangahangai mo ia ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo ha Siasi ʻoku fakautuutu ʻene tupulaki ʻi ʻOhaioó mo langa ʻa Saione ʻi Mīsulí. Naʻe hohaʻa ha kāingalotu ʻe niʻihi hangē ko ʻĒsela Pūtí, koeʻuhí naʻe ʻikai hoko vave e fokotuʻu ʻo Saioné ʻo hangē ko ia ne nau ʻamanaki atu ki aí. Ka naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ko e meʻa kotoa pē naʻá Ne fakahā kimuʻá ʻe faifai pē pea ʻe hoko (vakai, T&F 64:31). Naʻe poupouʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotu vaivaí ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ne nau “ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi” (T&F 64:33). Ngalingali ne tokoni e fakakaukau fakalangi ko iá ki he Kāingalotú ke nau laka ki muʻa mo ha loto-falala mo ha ivi kuo fakafoʻou.

Ko ha meʻa angamaheni ʻa e lotosiʻi he ngaahi ivi malava fakatāutahá pe ngaahi faingamālie ke tokoni ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi D. Pota (1952–2016) ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke uiuiʻi kitautolu ke tau ngāue mamaʻo mei ʻapi, pe maʻu ha tuʻunga mahuʻinga ʻi he Siasí pe ʻi he māmaní ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻEikí. ʻOku tau langa ia ʻi hotau lotó ʻi heʻetau tanumaki e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau langa ia ʻi hotau fāmilí ʻaki hono fakatōloloto ki heʻetau fānaú. Pea ʻoku tau langa ia ʻo fakafou ʻi he fokotuʻu ʻo e Siasí, ʻi heʻetau fakahoko totonu hotau uiuiʻí mo vahevahe e ongoongoleleí mo e ngaahi kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá.

“ʻI he ngāue ʻetau kau faifekaú he ngoue vaine kuo mateuteu ki he ututaʻú, ʻoku ngāue e niʻihi kehe ʻi he ngoue vaine ʻi ʻapí ke fakamālohia e puleʻangá ʻi he uooti mo e kolo ʻoku nau nofo aí. Talu mei he ngaahi ʻaho ne kamakamata aí, kuo langa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻe ha kakai angamaheni naʻa nau fakahoko totonu honau ngaahi uiuiʻí ʻi he loto-fakatōkilalo mo e moʻui mateaki. ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e hā e lakanga ʻoku uiuiʻi kitautolu ki aí, ka ko ʻetau ngāue ‘ʻi he faivelenga kakató’ (T&F 107:99). ʻI he ngaahi lea ʻo e fakahā ʻi onopōní: ʻʻOua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí (T&F 64:33)” (“Building the Kingdom,” Ensign, May 2001, 80–81).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34–36. “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí”

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ke nau talangofua loto fiemālie ki Heʻene fonó kae lava ke nau maʻu ha tofiʻa ʻi he fonua ʻo Saioné ʻi he māmaní pe ʻi he maama ka hokó (vakai, T&F 38:17–20; 58:44; 63:20, 49; 64:34; 88:17–20). Ko kinautolu kuo nau tānaki fakataha ki he ongoongoleleí pea maʻu ha tofiʻa ʻi he fonua ʻo Saioné ʻi he moʻuí ni ka kuo nau maumauʻi e fuakava ne nau fai mo e ʻOtuá pea ʻoku nau “angatuʻú” ʻe “fekau ke nau ʻalu atu” pe “toʻo atu” kinautolu mei he fonua ʻo honau tofiʻá (T&F 64:35–36; vakai foki, Teutalōnome 28:63–64). Naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ko kinautolu ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ʻaki “ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí” te nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo Saioné ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (T&F 64:34).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tōnolo L. Holositulomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa e mahuʻinga ʻo e tauhi ki he ʻOtuá ʻaki “ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí” ʻo pehē:

“Kapau ʻoku tau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoa, ʻoku tau loto fiemālie ke foaki kiate Ia e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004): ʻKo e fakavaivaiʻi ko ia ha loto ʻo ha tahá ʻa e meʻa fakafoʻituitui makehe pē ʻoku tau maʻu te tau lava ʻo foaki ki he ʻOtuá. … Ko e ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku tau ‘foaki’ ki he ʻOtuá … ko e ngaahi meʻa ia kuó Ne ʻosi foaki pe fakaʻatā mai kiate kitautolu. Ka ʻi he kamata ke tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻaki hono tuku hotau lotó kae fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau foaki moʻoni leva ha meʻa kiate Ia’ [‘Sharing Insights from My Life,’ in Brigham Young University 1998–99 Speeches (1999), 4]. …

“ʻOku ʻuhinga hono maʻu ha ‘ʻatamai fie faí’ [T&F 64:34] ki hono foaki ʻetau ngāué mo e fakakaukau lelei tahá pea fekumi ki he poto ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fokotuʻu mai ko e ako līʻoa taha ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ʻoku totonu ke fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa ʻoku natula taʻengatá. ʻOku ʻuhinga ia kuo pau ke ʻi ai ha vā fetuʻutaki faaitaha ʻi he fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo e talangofua ki aí.

“Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí, ‘Ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó’ (Sēmisi 1:22).

“ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻoku filifili ʻi heʻetau ʻfanongó’ mo toki ʻngāue’ pē ʻi heʻene faingamālié. Ka ko kinautolu ʻoku foaki honau lotó mo e ʻatamaí ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai ha faikehekehe ia neongo pe ʻoku maʻamaʻa pe mamafa e kavengá. ʻOku tau fakahaaʻi ha loto mo ha ʻatamai kuo fakatapui ʻi heʻetau muimui maʻu pē ki he ngaahi fekau ʻa eʻOtuá neongo pe ʻoku faingataʻa fēfē e ngaahi tūkungá” (“The Heart and a Willing Mind,” Ensign, June 2011, 31–32).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:35–36. “ʻOku ʻikai ʻo e toto ʻo ʻIfalemí ʻa e kau angatuʻú”

Ko ʻIfalemí ko ha mokopuna tangata ia ʻo e palōfita ko Sēkope ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia naʻe liliu hono hingoá ki he ʻIsilelí. Naʻe maʻu ʻe ʻIfalemi e tāpuaki ʻo e ʻuluaki fohá (vakai, Sēnesi 48:20). ʻOku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “toto ʻo ʻIfalemí” (T&F 64:36) kiate kinautolu ko e (1) hako totonu ʻo ʻIfalemí, pehē foki kiate (2) kinautolu ʻoku ʻikai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ka naʻe ohi kinautolu ki he hako ʻo ʻIfalemí ʻo fakafou ʻi he papitaiso ki he Siasi kuo fakafoki maí. Ko e kāingalotu tui pē mo talangofua ʻo e Siasí ʻoku lau ko e hako ʻo ʻIfalemí. Neongo ko e kau angatuʻú ko e hako moʻoni kinautolu ʻo ʻIfalemi, ka he ʻikai ke nau maʻu ha tofiʻa ʻi Saione (vakai, T&F 64:35–36).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) e mahuʻinga ʻo e tofiʻa ʻo ʻIfalemí mo e fatongia ʻoku maʻu ʻe he hako ʻo ʻIfalemí ke tāpuekina e niʻihi kehé ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo pehē: “ʻOku mahuʻinga ʻi he kuonga fakakosipelí ni ke tuʻu ʻa ʻIfalemi ʻi hono tuʻunga ʻi he takí, ʻo fakaʻaongaʻi e tofiʻa ʻi ʻIsileli ne foaki kiate ia ʻi he fakahā fakahangatonú. Ko ia ai, kuo pau ke ʻuluaki tānaki fakataha ʻa ʻIfalemi ke teuteu e halá, ʻo fakafou ʻi he ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí, ki he toenga ʻo e ngaahi hako ʻo ʻIsilelí ʻi he hokosia e taimi ke nau tānaki fakataha ai ki Saioné” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:252).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Naʻe nofo ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi he kelekele ʻo ʻAisake Moalií ʻi he taimi ne fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻAisake ke fakatau atu hono fāmá (vakai, T&F 63:65; 64:20). Naʻe fetukutuku ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hono fāmilí ʻi he ʻaho 12 ʻo Sepitema, 1831, ki Hailame ʻOhaiō, ʻa ia ne nofo ai ha tokolahi ʻo e kāingalotu foʻou ʻo e Siasí, ʻo nofo mo Sione mo ʻĀlisi (ʻElesā) Sionisoni mo hona fāmilí. Naʻe fakahoko ha lotu ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sionisoní ʻi he ʻaho Sāpate ko e 30 ʻo ʻOkatopa, 1831. Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻi he ʻaho tatau e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65.

Naʻe ʻosi fakakakato ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa ʻene liliu fakalaumālie ki he ngaahi fuofua vahe ʻo e tohi Mātiú ʻo laka ʻi ha māhina ʻe ono kimuʻa pea maʻu e fakahā ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe tohi ʻe Uiliami E. Makalelini ne fekauʻaki e fakahā ko ʻení mo e kaveinga ʻi he Mātiu 6:10, ʻa ia ʻoku lotu ai e ʻEikí ʻo pehē, “Ke hoko mai hoʻo pulé” (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 92).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻe fakafonu ʻa e māmaní kotoa ʻe he ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2. “Kuo tuku mai ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he tangatá ʻi he māmaní”

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho 15 ʻo Māʻasi 1832, kuo “foaki [ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá] ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá” (T&F 81:2). ʻOku ʻiloa foki e ngaahi kī ko ʻení ko e “ngaahi kī ʻo e siasí” (T&F 42:69) pea ʻoku ʻi ai e mālohi mo e mafai ke tokangaʻi mo puleʻi e ngaahi meʻa ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo pehē:

“Ko ʻeni te u lea ʻaki ha ngaahi lea siʻi kiate koe fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi kī ʻa ia kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí ni.

“ʻOku tau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki māʻoniʻoní, ʻa ia ko e mālohi mo e mafai ia ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá ʻi māmaní ke ngāue ʻi he meʻa kotoa pē ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

“ʻOku tau maʻu foki e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻa ia ko e puleʻanga ko iá ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“Ko e ngaahi kī ko ʻení ko e totonu ia ʻo e kau palesitenisií; ko e mafai ia mo e mālohi ke puleʻi mo tataki e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. Ko kinautolu ʻoku maʻu iá ʻoku nau maʻu e mālohi ke puleʻi e founga ʻe malava ke ngāue ai e niʻihi kehe kotoa pē ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻE malava ke tau maʻu kotoa e lakanga fakataulaʻeikí, ka te tau toki lava pē ʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi hano fakamafaiʻi mo fakahinohinoʻi mai ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e ngaahi kií ke tau fakaʻaongaʻi ia.

“Naʻe foaki e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ko ʻení kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione pea mo Mōsese mo ʻIlaisiā mo e niʻihi kehe ʻo e kau palōfita he kuongamuʻá. Kuo foaki ia ki he tangata takitaha ʻa ia kuo vaheʻi ko ha mēmipa ʻo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ka koeʻuhi ko ha totonu ia ʻo e kau palesitenisií, ʻe toki lava pē ʻo fakaʻaongaʻi kakato kinautolu ʻe he ʻaposetolo pule ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻa ia ko e palesiteni ʻo e Siasí.

“Tuku muʻa ke u talaatu—matuʻaki mahino mo fakamamafaʻi atu—ʻoku tau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea ʻoku ʻi heni e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu pē ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Eternal Keys and the Right to Preside,” Ensign, July 1972, 87–88).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2. “Kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē”

ʻOku maʻu ʻi he Taniela 2, ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa e fakamatala ki ha misi ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe he palōfita ko Tanielá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65 ko e misi ʻa e Tuʻi ko Nepukanesá ko ha kikite ia ki he tupulaki mo e ikuʻanga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe kau ʻa Uilifooti Utalafi, ʻi ʻEpeleli 1834, ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi Ketilani ʻOhaiō ʻa ia ne kikite ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Utalafi kimui ange kau ki he meʻa naʻe hoko lolotonga e fakataha ko iá ʻo pehē: “Naʻe ui ʻe he Palōfitá hono kotoa ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ke nau fakataha ki he kiʻi fale ako ʻakau naʻe ʻi aí. Ko ha kiʻi fale siʻisiʻi, mahalo naʻe sikuea fute pē ʻe 14. Ka naʻe hao kotoa ai ʻa e kau maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. … ʻI taimi ne mau fakataha atu aí, naʻe ui ʻe he Palōfitá ʻa e Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí ke nau fakamoʻoniʻi fakataha mo ia ʻa e ngāué ni. … ʻI he ʻosi ʻenau fakamoʻoní ne pehē ange leva ʻa e Palōfitá, ‘Ngaahi Tokoua, kuo langaki lahi moʻoni au pea mo fakahinohinoʻi ʻi hoʻomou ngaahi fakamoʻoni he pōní, ka ʻoku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke lahi hake hoʻomou ʻilo ki he ngaahi ikuʻanga ʻo e Siasí ni pea mo e puleʻangá ni, ʻi ha kiʻi pēpē ʻoku ʻi he funga ʻo ʻene faʻeé. ʻOku ʻikai ke mahino ia kiate kimoutolu.’ Naʻá ku kiʻi ʻohovale heni. Naʻá ne pehē, ‘Ko ha kiʻi tokosiʻi pē ʻo e kau Lakanga Fakataulaʻeikí ʻoku mou vakai ki ai he pōní, ka ʻe fakafonu ʻe he Siasí ni ʻa ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga—te ne fakafonu ʻa māmani’” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 156–57).

ʻĪmisi
Church Office Building, Salt Lake City, Utah

ʻOku tupulaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻalu atu e ongoongoleleí “kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē” (T&F 65:2).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e founga ʻoku hokohoko atu ke fakahoko ai e kikite ʻa Taniela fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻo pehē:

“Kuo hoko ʻa e Siasí ko ha fāmili ʻe taha ʻoku mafola atu ʻi he funga ʻo e māmaní. … ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ko ia ʻe hoko ʻEne ongoongoleleí ko e maka ʻoku tā mei he moʻungá taʻekau ai ha nima ʻa ia ʻe teka atu pea fakafonu e māmaní, ʻo hangē ko ia ne mamata ki ai ʻa Taniela ʻi he mata meʻa-hā-maí (vakai, Taniela 2:31–45; T&F 65:2). ʻOku lolotonga hoko ha mana maʻongoʻonga ʻoku tau mamata ki ai. …

“… ʻI he fokotuʻu e Siasí ʻi he 1830 ko ha kau mēmipa pē ʻe toko ono, ko ha falukunga kakai tui toko siʻi, ne nau nofo kotoa ʻi ha kolo lahi taʻeʻiloa. ʻI he ʻahó ni, kuo tau hoko ko e siasi fika fā pe fika nima lahi taha ʻi ʻAmelika Tokelaú, mo ha ngaahi potusiasi ʻi he kolo lahi kotoa pē. ʻOku tupulaki e ngaahi siteiki ʻo Saioné he ʻahó ni ʻi he siteiti kotoa pē ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻi he potufonua kotoa pē ʻo Kānata, ʻi he siteiti kotoa pē ʻo Mekisikou, ʻi he fonua kotoa pē ʻi ʻAmelika Lotoloto pea ʻi ʻAmelika Tonga kotoa.

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi potusiasi ʻi he ʻOtumotu ʻo Pilitāniá mo ʻIulope kotoa, ʻa ia kuo kau ai ha lauiafe ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu ko ʻení. Kuo aʻu atu e ngāué ni ki he ngaahi puleʻanga he tokelau ʻo ʻIulopé (Baltic) pea ʻalu hifo ai ki Pulukālia mo ʻAlapēnia mo ha ngaahi feituʻu kehe he konga ko ia ʻo māmaní. ʻOku aʻu atu ki he ʻēlia lahi ʻo Lūsiá. ʻOku aʻu hake ki Mongokōlia pea pehē hifo ki he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo ʻĒsiá mo e ngaahi ʻotumotu ʻo e Pasifikí, ki ʻAositelēlia, mo Nuʻusila, pea ki ʻInitia mo ʻInitonēsia. ʻOku tupulaki ʻi ha ngaahi fonua lahi ʻo ʻAfilika. …

“Pea ko hono kamataʻangá pē ʻeni. ʻE hokohoko atu ke tupulaki mo fakalakalaka e ngāué ni pea ngaʻunu atu ʻi he funga ʻo e māmaní” (“The Stone Cut Out of the Mountain,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 83–84).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:3. “Mou teuteu ʻa e ʻohomohe ʻo e Lamí, fai ʻa e teuteu ki he Tangata Taʻané”

Ko e ʻuhinga ko ia e ʻEikí ki he “ʻohomohe ʻa e Lamí” mo e “Tangata Taʻané” (T&F 65:3) ʻoku ʻuhinga ia ki he fakatātā ne ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he Fuakava Foʻoú (vakai, Mātiu 22:2–14; 25:1–13; Fakahā 19:7–9). Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá mo e Tangata Taʻané, pea ko e Siasí ʻa ʻEne fefine taʻané (vakai, Fakahā 19:7–9). ʻE fiefia e Kāingalotu angatonú ʻi he taimi ʻo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku maʻu e fakataipe ʻo e fakataha fiefia ʻa e ʻEikí mo Hono kakaí ʻi he kātoanga kai fakafiefia ʻo e taʻané. ʻI hono fakahoko e fakaafe ʻa e ʻEikí ke teuteu mo mateuteu ki he haʻu ʻa e Tangata Taʻané mo e ʻohomohe ʻo e mali ʻa e Lamí, ʻoku fie maʻu ke fekumi e Kāingalotú ki he kau angatonú mei he tapa ʻe fā ʻo e māmaní pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatomala mo papitaiso. Ko kinautolu ʻoku talangofua ki he fakaafé pea fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻe “kofu ʻaki [kinautolu ha] tupenu mahuʻinga, ʻoku maʻa mo hinehina: he ko e tupenu mahuʻingá, ko e māʻoniʻoni ia ʻo e kakai māʻoniʻoní” (Fakahā 19:8), pea ko e kakai ko iá ʻe fiefia ʻi hono talitali e ʻEikí mo fiefia mo Ia ʻi Heʻene hāʻele maí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:6. Ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e puleʻanga ʻo e langí

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tautapa pe lotu ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:6 ʻa e fehokotaki mahuʻinga ʻi he siasi ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní mo e fokotuʻu fakalangi ʻo e langí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē:

“Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e Siasi kuo fokotuʻu ʻaki e mafai fakalangi ʻi he māmaní; ʻoku ʻikai pule ʻa e siasí ni ki he ngaahi puleʻangá; ko hono tokotoko ʻo e mālohí ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní, ke fakaʻaongaʻi ʻi hono malangaʻi e ongoongoleleí pea ʻi hono fakahoko hono ngaahi ouaú ki hono fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku moʻui mo pekiá. Ko e Puleʻanga ʻo e Langí ʻa e faʻunga kuo fokotuʻu fakalangi ki he puleʻanga mo e pule ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo fakalaumālié; ʻe fokotuʻu ʻeni ʻi he māmaní ʻi he taimi pē ʻe hāʻele mai ai ʻa e Taki totonú, ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, ʻa Sīsū Kalaisi ke pulé. …

“Kuo fokotuʻu e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he lotolotonga e faʻahinga ʻo e tangatá ke teuteuʻi kinautolu ki he Puleʻanga ʻo e Langí ʻa ia ʻe hoko maí; pea ʻe hoko ʻa e uá ʻo taha ʻi he pule mohu tāpuekina ʻa Kalaisi ko e Tuʻí” (Jesus the Christ, [1916], 788–89).