2020
Kau Sipoti Tuʻukimuʻá mo e Ongoongoleleí
ʻAokosi 2020


Kau Sipoti Tuʻukimuʻá mo e OngoongoleleÍ

ʻOku talanoa ha kau sipoti tuʻukimuʻa ʻe toko fā ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí ki he founga kuo tokonia ai kinautolu ʻe he ongoongoleleí ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻenau sipotí ka ʻi heʻenau moʻuí foki.

Kasi Petasoni: Volipolo Matātahí

ʻĪmisi
Casey playing beach volleyball

Kuo teʻeki ke ngalo ʻiate au ʻa e lea ko ʻení mei ha lea konifelenisi: “Ko e ngāue mālohí … ʻoku kau ai ʻa e tulifua ʻaki ho ‘lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2). Ko e meʻa pē ia ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e angamahení mo e tuʻukimuʻá” (F. David Stanley, “The Principle of Work,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1993).

ʻI he sipoti ʻoku ou kau ki aí, ʻoku ou tokanga taha ki he loto-vilitakí mo hono maʻu ha ʻulungaanga leleí. ʻOku faingofua ke sio ki he kiʻi leka ʻoku lava ʻo puna māʻolunga ange ʻiate kitá pe lelei angé, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko e tōʻonga fakakaukau ʻokú te maʻú. Ko e ngāue mālohí ko e meʻa tefito ia ʻokú ne puleʻi hoʻo ikuʻangá. ʻOku mahuʻinga ke ke fakafehoanaki pē koe kiate koe—ʻikai ko ha taha kehe.

Fekauʻaki mo Kasí:

  • Kuo meimei lava ha taʻu ʻe 25 ʻene vaʻinga volipoló.

  • ʻOku ʻi ai hono tuofāfine iiki ʻe toko tolu.

  • Fakafofongaʻi ʻa USA.

  • Moʻoniʻi meʻa ʻoku mālié: ʻOku ʻikai fakangofua heʻene faʻeé ke fakaloloa hono ʻulú kae ʻoua leva kuó ne ngāue fakafaifekau mo mali.

Seisoni Simaiti: Lová

ʻĪmisi
Jason running

ʻŪ tā ʻo Jason Smyth faitaaʻi ʻmei he Getty Image

Naʻá ku puke ʻi ha mahaki ʻi hoku matá ʻi hoku taʻu valú, pea ʻi he fakalau ʻa e ngaahi taʻú kuo hōloa ʻeku malava ʻo sió ki ha pēseti ʻe 10. Ka kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ʻi he sipoti ʻo e lelé mo e feʻauhi ʻi he ʻOlimipiki maʻá e niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó. ʻI he ngaahi taʻu kuo mahili atú, ne hoko ai ha lavea ne iku ai ki ha tafa, pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u toe lava nai ʻo kau he feʻauhí. Ka naʻe tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ke u sai lelei peá u malava ʻo toe kau ki he feʻauhí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au pea ʻokú Ne finangalo ke u maʻu ʻa e lelei tahá, pea ʻoku ou fiemālie ai mo loto-fakapapau ko e meʻa ʻoku hokó ko e lelei taha ia kiate aú.

Fekauʻaki mo Seisoní:

  • Kuo lava ha taʻu ʻe 15 ʻo ʻene lelé.

  • ʻOku ʻi ai hano tokoua ʻe taha mo e tuofāfine ʻe toko tolu.

  • Fakafofongaʻi ʻa ʻAealani.

  • Moʻoniʻi meʻa ʻoku mālié: ʻOku hoko ʻene kau ki he sipoti tuʻukimuʻá ke ne maʻu ai ha faingamālie makehe ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Mele Leiki: Volipoló

ʻĪmisi
Mary playing volleyball

ʻI heʻeku kei tupu haké, ne tokolahi ha tamaiki fefine ne nau fefaʻuhi mo hono ʻohofi ʻe he filí ʻa honau mahuʻinga fakatāutahá. ʻOku hilifaki ʻe he māmaní ʻa e fakamamafá ki he anga hotau fōtungá, pea kapau ko ha taha sipoti koe, ʻoku lahi hono siofi koé. Ne u ongoʻi ha loto-hohaʻa lahi ʻi heʻeku vaʻinga volipolo ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ne tokolahi e kakai ne nau siofi au, pea ne tupunga ai haʻaku ongoʻi taʻemanonga. Naʻá ku lotua ke u ikunaʻi ʻa e veiveiua ne u ongoʻi fakataha mo e ngaahi ongo taʻemanonga ko iá. Ne ʻikai ha tali he taimi pē ko iá, ka ʻoku ou ʻiloʻi ne tokoni ʻa e ngaahi lotu ko iá mo e taimi ko ia mo e Tamai Hēvaní ke u ikunaʻi ai ia.

Ne fakamanatu mai ʻe he Laumālié kuó u kehe mei he tokotaha ko ia ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí. ʻI heʻeku toe fakakaukau atu ki aí, ʻoku ou lava ʻo mamata ki he ngaahi taimi ne tokoni ai e Tamai Hēvaní ke u maʻu ha ngaahi aʻusia mo e ongo ʻoku mahulu atu hoku mahuʻingá ʻi he meʻa ne u fakakaukau ki aí.

ʻOku ou mahulu ange ʻi he ʻatelitá. ʻOku pehē ʻe heʻeku faʻeé te u lava ʻo liʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻaki au ʻe he kakaí, ka te u kei hoko pē ko ha tokotaha lelei mo ha ʻofefine lelei. ʻOku ngaohi leleiʻi au hoku fāmilí ʻo hangē ko ha taha moʻuí pea ʻoku nau ʻofa ʻiate au koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fakaʻatelitá. Kuó u malava ai ʻo fiefia lahi ange ʻi he sipotí he ʻoku ʻikai fehokotaki hoku mahuʻinga fakatāutahá mo e anga ʻo ʻeku vaʻingá. Ko e volipoló ko ha ngaahi taʻu siʻi pē ia ʻo ʻeku moʻuí, ka ʻoku taʻefakangatangata hoku tuʻungá.

ʻOku faʻa haʻu ʻa e tamaiki fefine iiki angé ʻo talanoa mai kiate au fekauʻaki mo e volipoló. ʻOku ou maʻu ha kiʻi mahino ki honau tuʻungá pea mo e ongo ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú. ʻOku ou fakaʻamu pē ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke nau hoko ko ha tokotaha sipoti ʻi he ʻunivēsití pe fai ha meʻa ʻoku matuʻaki makehe ke fakamahuʻingaʻi pe ʻofaʻi ai kinautolu. Ko ʻeku tefitoʻi pōpoaki kiate kinautolú ke nau fehuʻi ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo honau mahuʻingá pea ʻiloʻi ʻoku ʻikai haʻane kākunga ki ha meʻa ʻe taha ʻoku nau fai.

Fekauʻaki mo Melé:

  • Vaʻinga volipolo talu mei hono taʻu 7.

  • Siʻisiʻi taha ia ʻi ha fānau ʻe toko ono—taʻokete ʻe toko tolu mo e tuongaʻane ʻe toko ua.

  • Fakafofongaʻi ʻa USA.

  • Moʻoniʻi meʻa ʻoku mālié: Manako he ngāue fakafiká pea naʻe ako tauhi tohi ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Siakisoni Peini: Sipoti Sākisi Palālelí

ʻĪmisi
Jackson doing gymnastics

Ne u maʻu ha faingamālie lelei ke u kau ʻi he ʻOlimipiki ʻi Lonitoni ʻi he 2012, ka ʻi he aʻu ki he feʻauhi mahuʻinga tahá, ne u tō mei he meʻa fakamālohisinó. Ne mole ai hoku faingamālie ki he ʻOlimipikí. Ne u aʻu ki he vaeuaʻanga ʻo e māmaní, pea naʻe siva siʻeku ʻamanakí.

Hili ha taimi nounou mei he fehalaaki ko iá, ne u fakakaukau ʻoku ou fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Mahalo ne ʻikai ke u mei ʻalu kapau ne u aʻu ki he ʻOlimipikí, ka naʻe hoko ha ngaahi mana lahi ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku fuʻu houngaʻia ʻaupito ʻi he faingamālie ko iá.

Kuo tokoniʻi au ʻe he ongoongoleleí ke u fai e ngaahi fili totonú, tautautefito ki he ngaahi taimi ʻoku faingataʻa ai ke tauhi ʻeku tuʻunga moʻuí. ʻOkú ne tokonia au mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻoku ou maʻú.

Fekauʻaki mo Siakisoní:

  • Kuo lava ha taʻu ʻe 22 nai ʻo ʻene fakahoko ʻa e sipoti sākisi palālelí.

  • Fika nima ia ʻi ha fānau ʻe toko ono—ngaahi taʻokete ʻe toko tolu, ko ha tuofefine lahi ʻe taha mo ha tuofefine siʻisiʻi ʻe taha.

  • Fakafofongaʻi ʻa Kānata.

  • Moʻoniʻi meʻa ʻoku mālié: Naʻá ne lulululu mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi he fakatapui ʻo e Temipale ʻEtimonitoni ʻAlapetá.