2020
Ngāue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá
ʻAokosi 2020


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ngāue Fakaetauhi ʻo fakafou ʻi he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú, ko e foaki mo e ngāue fakaetauhi ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
woman cutting stained glass pieces

ʻOku saiʻia ha tokolahi ʻo hotau fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí ke nau moʻui fakafalala ange kiate kinautolu pē. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí, ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi faingamālie ke tokoni, tokanga mo ngāue fakaetauhi ʻi heʻenau tāpuekina e niʻihi kehé ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne ʻomi ʻa e “ʻamanaki leleí, melinó, mo ha fakalakalaka ʻoku lahi angé.”1

“Kuó u Aʻu ki ʻApi”

Fai ʻe Chrissy Kepler, ʻAlesona, USA

Naʻá ku faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻi he hili ʻeku vete-malí, ʻi heʻeku feinga ke toe kumi ha ngāue hili ia ha taʻu ʻe valu ʻo ʻeku nofo pē ʻi ʻapí. Naʻá ku toe faingataʻaʻia fakalaumālie foki, ʻi heʻeku fekumi ki he moʻoní mo e tuí, neongo ne teʻeki ke u maʻulotu talu mei hoku taʻu hongofulu tupú.

ʻI ha Sāpate ʻe taha naʻá ku tā fō ai ʻi he ʻapi hoku taʻokete ko Pīsilá, ko ha mēmipa mālohi ʻi he Siasí. Lolotonga ʻeku ʻi aí, ne fakaafeʻi au ʻe Pīsila ke u maʻulotu mo hono fāmilí—ko hano fuofua fakaafeʻi ia au hili ha taʻu ʻe 15 tupu.

Naʻá ku momou ʻi he kamataʻangá, ka ʻi he pō pē kimuʻa aí, ne u tautapa ki he ʻOtuá ke Ne fakahā mai e founga ke u ofi ange ai kiate Iá. Hili haʻaku ongoʻi ʻoku totonu ke u ʻalu ki he lotú, ne u aofangatuku ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻalu ai pē ʻo fanongo mo mātā ʻaki ho lotó mo e matá tonu?”

Lolotonga ʻemau ʻi he houalotu sākalamēnití, ne u fakatokangaʻi ha laʻipepa ʻi he papa fanongonongo ki he Sāpaté ne tala ai ha kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻi he meʻa fakapaʻanga fakatāutahá. Ne ʻikai ke u mateuteu ke foki ki he lotú, ka naʻá ku saiʻia ʻi he kalasi uike ʻe 12. ʻI hono poupouʻi au ʻe hoku tokouá mo e tuongaʻane-ʻi-he-fonó, naʻá ku lesisita ki ai, ʻo ʻamanaki ke ako pē ki he founga ʻo e patisetí mo e totongi ʻosi e moʻuá. Ka, naʻe liliu fakalaumālie au ʻe he ngaahi kalasí.

Ne u ʻohovale ʻi he ngaahi pōpoaki fakalaumālie ʻi he fuofua uike ʻe ua ʻo e kalasí, ka ʻi he kalasi hono tolú, ne lōmekina au ʻe ha ongoʻi fakapapau ne u ʻi he feituʻu totonu mo fanongo ki ha ngaahi moʻoni foʻou kae angamaheni. Ne u mavahe mei he kalasí peá u hangatonu kia Pīsila. Ne u fehuʻi ange mo e tangí, “ʻE founga fēfē haʻaku maʻu lahi ange e ongo ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí?” Naʻá ne talanoa mo e ongo faifekaú ke kamata hono akoʻi aú.

Ne omi hoku kaungā kalasi ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá ki heʻeku tā lēsoni mo e ongo faifekaú ke poupouʻi au. Ne nau liliu lahi hoku tuʻunga fakalaumālié mo tokoniʻi au ke u fakatupulaki ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo e kau palōfita ʻi onopōní.

ʻI he vahaʻataimi ne fie maʻu ai ke u fakaʻosi e kalasí, ne u fai ha ngaahi liliu lahi fakatuʻasino mo fakalaumālie. Ne u kamata ʻi ha ngāue foʻou mo ha kautaha lelei, pea ne u totongi ʻosi ha ngaahi nō kehekehe.

Ka ko e ngaahi tāpuaki loloto mo fakaʻofoʻofa ange ne maʻu mei he kalasí naʻe kau ai ʻa hono maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa fakaʻofoʻofa, fakatupulaki ha vā fetuʻutaki lelei mo ha pīsope fakalotolahi, maʻu ha fakamoʻoni ki he vahehongofulú, maʻu hoku lekomeni temipalé, maʻu ʻenitaumeni, mo mātā hono papitaiso ʻeku ongo tamaiki lalahi tahá.

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻeku feinga ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá, ka ʻi he toenga ʻo ʻeku fonongá, te u mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi lēsoni kuó u akó mo e ngaahi kaungāmeʻa kuó u maʻú.

ʻĪmisi
people sitting in meetings

“Ne u Mavahe mei he Kalasi Kotoa mo Ongoʻi ne ʻOfaʻi Au”

Ko e taimi ne ʻaʻahi ai ʻa Keiti Fanga mo hono foha taʻu hongofulu ko Vinisení ki he Temipale Sikuea ʻi Sōleki Siti, ʻIutā ʻi Tīsema ʻo e 2016, naʻá ne fakakaukau ko ha tokotaha ia ne “fiemālie ʻi he ʻikai ʻilo ki he ʻOtuá.” Naʻá ne mavahe mei he Siasí ʻi hono taʻu 16, pea hoko ko ha faʻē taautaha ʻi hono taʻu 17, mo kamata ke ne tā-tatau mo saiʻia he kofí. Ka ʻi he lolotonga e ʻaʻahi ko ia ki he Temipale Sikueá, ne ongoʻi ʻe Viniseni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní peá ne kole ki heʻene faʻeé pe ʻe lava nai ke akoʻi ia ʻe he ongo faifekaú kau ki he ongoongoleleí.

Neongo e ngāue ua ʻa Keiti ʻi he houa ʻe 80 he uiké, ka naʻá ne ako e ongoongoleleí mo Viniseni, ʻo fekumi ki he tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ʻi he vahaʻataimi akoʻi mo e ongo faifekaú. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2017, ne kamata ke ne ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ʻa ia naʻá ne ʻilo ai fekauʻaki mo e ngaahi kalasi ʻa e Siasí ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ko ha meʻa ia ʻe ala tokoni kiate au. Mahalo he ʻikai fie maʻu ke u ngāue ua pe fakafalala ki heʻeku ongomātuʻá he toenga ʻo ʻeku moʻuí.”

Ne ui ʻe Keiti ʻene kalasí ko ha “fakamālohia fakatuʻasino mo fakalaumālie fakaofo,” ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e meʻa naʻá ne akó ka koeʻuhí foki ko e founga ne tali ai ia ʻe heʻene kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá mo ngāue fakaetauhi kiate iá.

Maʻuʻanga Fakamatala

  1. “Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” ʻi he Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga Fakatāutahá ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá (2016), i.

ʻAta mei muí mei he Getty Images

Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga Fakatāutahá ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá

Ako Koeʻuhí ko ha Ngāue Lelei Ange ke moʻui fakafalala pē kiate kita

Kumi ha Ngāue Lelei Ange ke moʻui fakafalala pē kiate kita

Ko Hono Kamata mo Hono Fakatupulaki ʻEku Pisinisí ke moʻui fakafalala pē kiate kitá

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ʻū tohi lēsoni ko ʻení ʻa e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻe fā ʻa e Siasí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, fehuʻi ki hoʻo pīsopé pe ʻaʻahi ki he srs.ChurchofJesusChrist.org.