2020
Taimi Ne Fakaʻaongaʻi Lelei
ʻAokosi 2020


Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Taimi Ne Fakaʻaongaʻi Lelei

Koeʻuhí ʻoku fakaʻaongaʻi lelei ʻe Pele Mika A Lami ʻa hono taimí, ʻokú ne maʻu ai ha fiefia he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku lava ke ne toe fakakaukauloto ki he kuohilí ʻo ʻikai ha fakaʻiseʻisa.

ʻĪmisi
woman with food stand

Tā fakatātaaʻi ʻe Emily Lui

ʻOku kiʻi kehekehe ʻa e taimi ʻi he motu Pasifikí mei ha ngaahi feituʻu lahi ʻi māmani. ʻOku fakahoko e ngaahi ngāue fakaʻahó ʻo fakatefito ʻi he tuʻuʻanga ʻo e laʻaá, kae ʻikai ko e uasí. ʻOkú te ʻā ʻi he kiokio ʻa e manu talaʻahó mo e fasi e peaú, kae ʻikai ko ha tatangi longoaʻa ha uasi.

ʻOku ʻi ai ha fakakaukau mahuʻinga ʻe taha ki he taimí ʻoku moʻui ʻaki ʻe Pele Mika A Lami ʻo Haʻamoá: “ʻOku ou fakaʻaongaʻi lelei ia ʻi he feituʻu pē ʻoku ou ʻi aí.”

Ako ʻi loto pea ʻi tuʻa he Kalasí

Ne tupu hake ʻa Pele ʻi ha kolo ne maʻu moʻui e ngaahi fāmilí—kau ai hono fāmilí—mei hono ngoueʻi ʻo e kelekelé. ʻOku ʻikai ke maʻu ai ʻa e vaí mo e ʻuhilá, pea ʻoku iiki pē mo fakaʻofoʻofa e ngaahi ʻapí. ʻOku ʻikai faingofua ke maʻu ʻa e totongi akó. ʻOku pehē ʻe Pele, “ʻOku fetokoniʻaki homau fāmilí kotoa ʻi he ngaahi fakamole ki he akó. Ko e founga faka-Haʻamoá pē ia.”

Hili e ngāue mālohi ʻa Pele mo maʻu ha maaka māʻolunga ʻi he akó, naʻe tali ia ke ne hū ki he ʻUnivēsiti Fakafonua ʻo Haʻamoá. Naʻá ne fili ke ako ki he tauhi tohí, fiká, mo e komipiutá. Naʻá ne fakaʻataʻatā foki hano taimi ki he ngaahi kalasi ʻinisititiutí.

Lolotonga e fonongá, ne kau atu ʻa Pele ki ha ʻekitivitī ʻe taha ʻe liliu ai ʻene moʻuí ʻi he kahaʻu vave maí, neongo ne teʻeki ke ne ʻiloʻi ia he taimi ko iá. Naʻá ne fakataha he efiafi Falaite kotoa mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ne nau ako ʻi he ʻunivēsití ke aleaʻi ʻa e ongoongoleleí mo ako ha pōtoʻi ngāue foʻou, ko ha meʻa fakamānako pē. Ne kehekehe e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení mei he uike ki he uike mo ha fakaʻatā makehe pē ʻe taha: ne nau fokotuʻu pau ʻa e Falaite fakaʻosi ʻo e māhina takitaha ki hono ako e founga ke ngaohi ai ha meʻakai kehe.

ʻOku pehē ʻe Pele, “Ne u tokanga lahi ʻaupito. Ne ʻikai ke u fie tō ʻi ha faingamālie ke ako ai ha meʻa foʻou.”

ʻE hoko e fili ko iá ke ne ʻomi ha lelei lahi ʻi he kahaʻú.

Tāpuni ha Faingamālie, kae Fakaava ha Toe Faingamālie

Ko e fakamole ki he ako ʻi ha ʻunivēsití ko ha faingataʻa lahi ia ki he meimei taha kotoa pē. Ko e taimi ne ʻosi ai e paʻanga ʻa Pelé, ne pau leva ke ne nofo mei he akó. Ka neongo ia, naʻá ne ngāue mālohi mo ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne malavá lolotonga ʻene kei akó—ʻo kau ai ʻa e founga ke ngaohi e ngaahi meʻatokoni kehekehé.

ʻI heʻene hoko ko ha uaifi mo ha faʻē ki ha fānau īkí, naʻá ne faʻa fakakaukau ki he founga te ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa naʻá ne akó ke tokoni ki hono fāmilí. ʻI he kotoa e moʻui ʻa Pelé, naʻe akoʻi kiate ia ke ne tui ki he ʻOtuá mo ngāue mālohi.

ʻOkú ne pehē, “Ne u fakakaukau ke u fokotuʻu haʻaku pisinisi. ʻI he taimi ní, ʻoku ʻi ai haʻaku palepale papakiu mo sālati, ʻoku ou ngaohi ʻa e meʻatokoni ne u ako ke ngaohi lolotonga ʻeku kei akó!”

Koeʻuhí ko e lavameʻa e pisinisi ʻa Pelé, ʻokú ne maʻu ai ha paʻanga feʻunga ke tauhi hono fāmili tonú, kae pehē foki ke tokoni ke tauhi ʻene ongomātuʻá mo hono ngaahi tokouá/tuongaʻané.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku tui homau fāmilí ‘ko e tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia’ [Sēmisi 2:20]. ʻOku mau tui ki he ʻOtuá pea ʻoku mau tui te Ne tokoniʻi kimautolu ʻi he meʻa kotoa pē. Ka kuo pau ke mau fai homau tafaʻakí.”

Taimi faka-Motú

ʻOku kei moʻui pē ʻa Pele ʻi he “taimi faka-motú.” ʻOkú ne kei ngāue pē ʻo fakatatau ki he hopo mo e tō ʻa e laʻaá, pea ʻokú ne fiefia ʻi he tōʻonga moʻui faingofua mo nonga ʻo Haʻamoá. Pea ʻoku mahino kiate ia mo ne moʻui ʻaki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: “ʻOua [ʻe] maumau taimi; ʻoua ʻe nofo noa.”1

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā ʻIeni S. ʻĀteni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ʻaupito fakatau ʻa e taimí; neongo pe ko e hā e lahi hoʻo feingá, ko ha toki koloa ʻeni he ʻikai te ke lava ʻo fakatau ʻi ha falekoloa ʻi ha faʻahinga mahuʻinga. Ka ʻo kapau ʻe fakaʻaongaʻi fakapotopoto e taimí, he ʻikai lava ke fakatataua hono mahuʻingá.”2

Koeʻuhí ʻoku feinga ʻa Pele ke fakaʻaongaʻi lelei hono taimí, kuo fakamonūʻiaʻi ia ʻe he ʻOtuá mo hono fāmilí, pea kuo nau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi faingataʻá. ʻOkú ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi, ha pisinisi lavameʻa, mo ha kahaʻu fiefia.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau monūʻia ʻaupito.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Tokanga ki he Taimi,” Ngaahi Himí, fika 132.

  2. Ian S. Ardern, “Ko ha Taimi ke Teuteu,” Liahona, Nōvema 2011, 31.