2020
Ko Ha Fakavaʻe ki Hoʻo Kahaʻú
ʻAokosi 2020


Ko Ha Fakavaʻe ki Hoʻo Kahaʻú

Toʻo mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1997.

ʻĪmisi
boy holding on to upside-down bench

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dean MacAdam

Lolotonga hoʻo kei taʻu hongofulu tupú, ʻokú ke fakatupulaki ai ha ngaahi taumuʻa lahi ʻokú ke fie aʻusia ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi taumuʻa ko ʻení ha ngāue fakafaifekau, ako, mali temipale, ngāue maʻuʻanga moʻui lelei, pea mo hoʻo foki lelei ki he ʻao ʻo hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.

Ko e taha ʻo e ngaahi pole lahi taha te ke fehangahangai mo ia ʻi hono aʻusia e ngaahi taumuʻa ko ʻení ko hono fakafehokotaki lelei kinautolu ki hoʻo moʻui fakaʻahó. ʻE lava ke faingataʻa ʻeni he ʻoku femoʻuekina ho taimí ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní. Mahalo ʻokú ke fakatou kau ki he akó mo e ngaahi ʻekitivitī hangē ko e mūsiká, tauʻolungá, sipotí, pe ngaahi kalapu kehekehe. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou ngāue paʻanga foki. ʻOku fio fakataha mo e taimi-tēpile femoʻuekina ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké hangē ko e ngaahi vaʻingá, hulohulá, ngaahi ʻekitivitī fakauōtí, mo e pātí. ʻOku ʻikai ko ia pē, ka ko e feituʻu kotoa pē ʻokú ke ʻalu holo ai ʻoku ʻohofi koe ʻe he ʻahiʻahi mei he toʻú, mītia fakasōsialé, faivá, keimi vitioó, mo e mūsiká. Tamani! He toki ngāue lahi moʻoni ia!

Ko e meʻa mahuʻinga taha ke manatuʻi ʻi hono fakapalanisi kotoa e ngaahi meʻa ko ʻení ke kei manatuʻi pē ʻa e taumuʻa taʻengatá. Hangē ko ʻení: ʻE uesia fēfē ʻe hoʻo ʻekitivitī he pō Falaite ko ʻení ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taʻu ʻe 2, 5, pe 10 mei hení? Mahalo te ke fakakaukau he ʻikai uesia ʻe he pō Falaité ʻa e taʻu ʻe 2 ka hoko maí, ka ʻe malava pē ia, ʻo makatuʻunga ʻi he feituʻu te ke ʻi aí mo e meʻa te ke faí. Kapau ʻokú ke fie aʻusia hoʻo ivi malava he kahaʻú pea hoko ko e tokotaha ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke aʻusiá, ʻoku fie maʻu ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi taumuʻa taʻengatá pea ngāueʻi ia he ʻahó ni.

ʻĪmisi
bird standing on rocks

Ko Hoʻo Fakavaʻé ʻi ha Māmani Fehangahangai

Ne mamata ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá ki hotau kuongá peá ne fakatokanga ʻe hoko ia ko ha kuonga he ʻikai muimuiʻi ai e ngaahi fono ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne kikite ʻo pehē: “ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi; ʻoku ui ʻa e poʻulí ko e maama, mo e māmá ko e poʻuli; ʻoku ui ʻa e koná ko e melie, mo e melié ko e kona!

“ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku nau poto ʻi honau mata ʻonautolú, mo kinautolu ʻoku pehē ʻoku nau fai fakapotopotó!” (ʻĪsaia 5:20–21).

ʻI hoʻo tupu hake ʻi he māmani fehangahangai ko ʻení, ʻoku lahi e ngaahi faingataʻa ʻoku hanganaki mai mei he ngaahi teke kehekehe ʻo e moʻui fakaonopōní. ʻE founga fēfē haʻo foua hoʻo taʻu hongofulu tupú ʻo mateuteu fakalaumālie ki hoʻo kahaʻú?

ʻOku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ʻokú ke lolotonga fakatoka he ʻahó ni ʻa e fakavaʻe ki hoʻo kahaʻú, ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi. Kapau ʻoku vaivai hoʻo fakavaʻé ʻi he faiangahalá pea ʻikai ke fakaleleiʻi ia, ʻe langa leva ʻa e faʻunga ʻo hoʻo moʻuí ʻi ha fakavaʻe ʻoku vaivai. ʻE siʻi ange ʻa e tuʻunga malu ki hoʻo kahaʻú pea ʻe fakamafasia lahi ange ia.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga taha ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke akoʻi kitautolu kau ki he tuʻunga taʻengata ʻoku tau malavá. Ko ha taumuʻa ʻe taha ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia e tuʻunga malava ko iá. ʻOku akonekina kitautolu, “ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke [mou] langa ai [homou] makatuʻungá.” Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, “ko [ha] makatuʻunga mālohi [Ia], ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

ʻĪmisi
missionaries waving

ʻOku Fakahoko ʻe he Fanga Kiʻi Ngāue Īkí ha Meʻa Mahuʻinga

Kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha pisinisi, faiako, taha tā valivali, pe taha sipoti kuó ne maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e lavameʻá ʻoku teʻeki ke ne fakafehokotaki lelei ʻa ʻene taumuʻa ki he kahaʻú mo ʻene moʻui fakaʻahó. Ko ha taumuʻa pe vīsone ʻoku ʻikai fakafehokotaki ki he moʻui fakaʻahó ʻi he ngāue fakaʻahó, ʻe ngalingali ko ha fakaʻānaua ia he ʻikai aʻusia.

Hangē ko ʻení: Tau pehē pē ʻoku ʻamanaki ke fai haʻo sivi fakavaeua taʻu ʻi he lēsoni fiká. Ko e taha hoʻo ngaahi taumuʻá ke maʻu ha maaka lelei ʻi he kalasi ko iá, te ke feinga fēfē leva ke aʻusia e taumuʻa ko iá? Te ke tali nai ke aʻu ki he momeniti fakaʻosí ka ke toki ako fakaʻangataha pē he pō kimuʻa pea fai e siví? ʻOku lahi e faingataʻá ʻi he founga ko ʻení. ʻOkú ke hū ki he loki akó mo ha ongoʻi manavasiʻi, ʻo fakaʻamu ʻe ʻeke pē ʻe he faiakó ʻa e ngaahi fehuʻi ʻokú ke ʻilo hono talí, kae ʻikai ke ke maʻu ha mahino moʻoni ki he naunaú pea mauteuteu mo loto-falala kakato ki he lēsoní. (ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ko au pē kuó u aʻusia ʻa e ongoʻi taʻefiemālié ni!)

Pe te ke tuku ha kiʻi taimi he ʻaho kotoa pē ke ako fakalelei ai ʻa e kānokato ʻo e lēsoní? ʻE ʻoatu ʻe he founga ko ʻení ʻa e taimi feʻunga ke mahino lelei ange ai e lēsoní, pea te ke maʻu ai ha taimi lahi ke kole tokoni ki he faiakó ʻo ka ke ka puputuʻu. ʻE iku ʻeni ki ha mahino loloto ange ʻa e lēsoní mo fakalahi mo e loto-falala ʻi he ʻalu ki he siví.

Ke aʻusia ha faʻahinga taumuʻa pē— tautautefito ki he ngaahi taumuʻa fakasilesitialé—ko e talí ke mateaki fakaʻaho maʻu pē. Te ke lava nai ʻo maluʻi koe mei he ngaahi teke mo e kovi ʻi he māmaní ʻi hoʻo maʻulotu houa ʻe ua pē he Sāpaté? He ʻikai. ʻOku mātuʻaki faingataʻa ke toki teuteu pē he mōmeniti fakaʻosí ki ha ngāue fakafaifekau, pea ko e faingataʻa tatau pē ka toki teuteu pehē ki ha mali temipale. ʻOua naʻá ke fili ʻa e faingataʻa ko iá. Fili fakapotopoto. Hangē pē ko hoʻo akó, ko e founga pau taha pē ke ke lavameʻa aí ko ha ngāue tokanga he ʻaho kotoa pē. Teuteuʻi fakaʻaho koe. Ako ʻa e folofolá. Fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotú. ʻAlu ki he seminelí. Tauhi koe ke ke maʻa mo mateuteu. ʻI hoʻo fai iá, te ke maʻu ai ha nonga, ʻe tauʻatāina ho konisēnisí, ʻe mālohi hoʻo loto-falalá, pea te ke ʻiloʻi ʻi ho lotó ʻe lelei mo fakaofo hoʻo kahaʻú.

ʻĪmisi
smiling friends

Hoko Atu ʻi he Tokoni ʻa e ʻEikí

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke lavameʻa, pea te Ne feʻao mo koe. Te Ne tokoniʻi mo poupouʻi mo tauhi koe ʻi hoʻo faingataʻaʻiá ʻo kapau te ke tauhi pau ki Heʻene palaní. Kapau te ke nofo ofi kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa, te Ne nofo ofi kiate koe, pea te ke utu ha ngaahi tāpuaki taʻeʻiloa ʻi he tapa kotoa pē hoʻo moʻuí, tautautefito ki he konga mahuʻinga tahá—ʻa e fakalaumālié.

ʻE iku ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻEikí ke ne tokoniʻi koe ke ke mateaki mo fai pau ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakasilesitialé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí pea ko ʻEne fakaʻamu mo e ʻamanaki kiate kitautolu kotoá ko ha kahaʻu fakasilesitiale.