2020
Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he ʻEikí
ʻAokosi 2020


Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he ʻEikí

Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe aʻu ʻo taʻu taha hono ui hoku husepānití ki he ngāue fakakautaú, ka kuo tokoni ʻa e aʻusia ko ʻení ke tupulaki fakalaumālie ai ʻa homau fāmilí.

ʻĪmisi
woman reaching out to man boarding airplane

Tā fakatātaaʻi ʻe Colby A. Sanford

Ne lava ha māhina ʻe tolu nai ʻa ʻeku nofo mo hoku fāmilí ʻi Tekisisi, USA, ʻi he taimi ne telefoni mai ai ʻeku faʻeé ʻi ha ʻaho ʻe taha mei hono ʻapi ʻi ʻIngilaní.

Naʻá ku talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au Mami, ka ʻoku ou ongoʻi hangē ka ʻi ai ha meʻa ʻe hoko he ʻaho ní, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u saiʻia ai.”

ʻI he taimi ne foki mai ai ki ʻapi ʻa hoku husepāniti ko Mataiasí he efiafi ko iá, naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻi ai e meʻa ʻoku ou fie tala atu.” Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá naʻe pau ke ne mavahe ʻo ʻalu, ka naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ʻe feʻunga mo ha taʻu kakato ʻe taha ʻa ʻene ngāue fakakautaú. Ne ʻi ai ha uike ʻe ua ke mau mateuteu ai ki heʻene mavahé. Naʻe lahi ʻeku tangí lolotonga e taimi ko iá.

Ko ha taʻu faingataʻa ia. Naʻá ku manavahē mo loto-hohaʻa ʻi he ʻikai ke ʻi ai hoku husepānití pe ʻikai ke ofi mai hoku fāmili ʻi ʻIngilaní, ka naʻe hoko foki ia ko ha aʻusia maʻongoʻonga kiate au ʻi heʻeku hoko ko ha faʻē foʻou mo ha pēpē valevalé pea mo e founga ʻe lava ke hokohoko atu ai ʻemau tupulaki fakalaumālie ko ha fāmilí.

Ne ma ʻosi fokotuʻu ʻa e tōʻonga moʻui fakaʻaho ʻo e lotu fakafāmilí mo e ako folofolá. Pea ko e taimi pē ne u maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke talanoa mo Mataiasí, ne angamaheni ke ma lotu mo lau folofola fakataha ʻi he Skype.

ʻI heʻeku lau e folofolá ʻiate au pē pea fakataha mo hoku husepānití, ne u toutou fakakaukau pē ki ha foʻi veesi: “Ko ia, ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6). Ne u toki fakatokangaʻi leva kuó u malava maʻu pē ke fakafalala ki he Tamai Hēvaní.

Ne hanga ʻe hoku uiuiʻi ko e faihiva ʻi he kuaea ʻa e uōtí ʻo fakatefito ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi fakalea ʻo e himí mo e ngaahi folofolá mo e ngaahi talaʻofa ne ʻomi aí. Ne hoko hono hivaʻi mo ʻeku fakafanongo ki he ngaahi himí ke u maʻu ai ha nonga.

ʻI he taimi ne puke ai ʻema pēpē ko Noá ʻi he niumōniá, ne foaki ange ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha tāpuaki ʻo e moʻui leleí pea tāpuekina au ʻaki ha ivi mo ha fiemālie. Ne ʻi ai foki mo haʻaku ongo fefine ngāue fakaetauhi lelei ne na tokoniʻi au. Ne u fakataha foki mo e ngaahi uaifi kehe ne mavahe honau ngaahi husepānití ʻi he ngāue fakakautaú. Naʻa nau tokoniʻi au ʻo lahi ange ʻi heʻeku tokoniʻi kinautolú. Naʻe tokoni mo hoku kaungāʻapí ke kosi ʻemau musié.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua naʻá ne tāpuekina homau fāmilí. Ne hangē naʻe tāpuekina maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní kimautolu ʻo fakafou ʻi he tokoni mai ha taha he taimi ne mau fuʻu fie maʻu taha ai ʻa e tokoní.