2020
Fakatupulaki ha Fakakaukau Lelei ki he Tōʻonga Fakasekisualé
ʻAokosi 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fakatupulaki ha Fakakaukau Lelei ki he Tōʻonga Fakasekisualé

ʻOku ʻi ai e ʻuhinga kuo tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi ongo fakasekisuale ʻoku fakalangi mo tāú. ʻI he mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu taautaha ʻo e Siasí, te tau maʻu ha nonga mo ha ʻamanaki lelei ʻoku maʻongoʻonga angé.

ʻĪmisi
figures of people

ʻOku puputuʻu ʻaupito ha konga lahi ʻo e māmaní he ʻahó ni fekauʻaki mo ha mahino ʻoku leleí ki he tōʻonga fakasekisualé.1 Pea kapau te tau lea moʻoni, ʻoku ʻi ai e ngaahi founga ʻe niʻihi, ʻoku pehē ai mo kitautolu kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. Ko ia ai, tuku muʻa ke tau fakamahinoʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi.

ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi e fakakaukau ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he tōʻonga fakasekisualé. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati (1807–57) ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻo pehē: “Kuo tō ʻiate kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ha ngaahi ongo ʻo e ʻofá ʻa ia ʻoku fakanatula pē koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto; pea ko e kamataʻanga ia ʻo e moʻuí mo e fiefiá—ko e makatuʻunga ia ʻo e sosaieti kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei mo fakalangí—ko e uho ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí, pe ko e ʻofá; …

“ʻOku ʻikai mo ha tefitoʻi moʻoni ʻe haohaoa mo māʻoniʻoni ange. …

“Ko hono moʻoní, naʻe [hanga] ʻe he ʻOtuá … [ʻo] tuku ki [hotau] fatafatá ʻa e ngaahi ongo ko ia ʻoku fakafuofua ʻe tokoni ki [heʻetau] fiefiá mo [ʻetau] feohí.”2

Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni Sione Teila (1808–87) ʻo pehē: “ʻOku tau haʻu pē mo ia [ko ha holi fakanatula] ki māmani, kae hangē ko e ngaahi meʻa kehé, ʻoku fie maʻu pē ke fakatapui ia. … Ka ngāue ʻaki totonu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe iku ia ki he moʻui, fiefia mo e hākeakiʻi ʻi he māmaní pea mo e maama kahaʻú.”3

ʻI he ngaahi lea mahinongofuá: Naʻe fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi ongo fakasekisualé. Ko ha konga ia ʻo ʻetau moʻuí. Pea ʻe lava pē ke hoko ia ko ha konga lelei, fakaofo, mo fakafiefia ʻo e moʻuí—ko e koloá pē ke tau ako ke fakaʻaongaʻi mo fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi founga te Ne hoifua ki aí. ʻI heʻetau mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi ha ngaahi founga ʻoku tāú ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí, ʻe fakaofo ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻú.

ʻOku fakafou ʻi he meʻaʻofa ko ʻení ʻa ʻetau maʻu ʻa e ivi malava ke tokoni ke fakahoko e palani ʻa e Tamai Hēvaní pea hoko ʻo hangē ko ʻetau ongomātuʻa fakalangí.4 Ko e meʻapangó, kuo tākiekina ʻe Sētane ha konga lahi ʻi hotau māmaní he kuongá ni ke nau maʻu ha fakakaukau hala ki he tōʻonga fakasekisuale ʻoku taau mo faka-ʻOtuá—ʻokú ne loto ke tau ngāue hala ʻaki ia mo maʻuhala ki hono natula toputapú. ʻOkú ne ʻai kitautolu he taimi ʻe niʻihi ke tau veiveiua ʻi hono fakafaikehekeheʻi ʻo e toputapú mo e fakapulipulí, ʻo fakatupunga ai haʻatau ongoʻi mā ʻi heʻetau maʻu e ngaahi ongo fakasekisuale ʻoku tāú, ke tupu ai ha fie ʻilo ki he ngaahi meʻa hangē ko e ponokalafí, pe ke fakaʻaongaʻi hotau sinó pe sino e niʻihi kehé ʻi ha founga hala mei he fakangatangata kuó Ne fokotuʻú. Ka ko hono moʻoní, ko e tōʻonga fakasekisualé— ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he founga ne taumuʻa ki ai ʻe he ʻOtuá—ko ha meʻaʻofa fakalangi ia. Kapau ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi ongo ʻoku ʻikai lelei fekauʻaki mo hotau tōʻonga fakasekisualé, mahalo ʻe fie maʻu pē ke mahino lelei ange ia kiate kitautolu.

Te u tanumaki fēfē ha fakakaukau ʻoku leleí ki he tōʻonga fakasekisualé?

Kapau leva ʻoku hala ʻetau fakakaukau ki he tōʻonga fakasekisualé, ʻe founga fēfē haʻatau vakai ki hotau natula fakasekisuale kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga ʻoku lelei mo ako ke mahino mo mapuleʻi lelei ʻetau ngaahi ongó, lolotonga ʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí? ʻE lava fēfē ke tau fiemālie ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo tali e ngaahi ongo fakasekisuale faka-ʻOtua ne faʻu mo kitautolú? Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe ala tokoni:

1. Maʻu ha mahino ko e tokotaha kotoa pē ko ha taha fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi.

Mahalo te ke fakakaukau ki he tōʻonga fakasekisualé ko ha meʻa fakatuʻasino ʻataʻatā pē ia, ka ʻoku ʻi ai foki ʻene kaunga lahi ki hotau ʻatamaí mo e fakakaukaú. ʻOku liliu heʻetau fakakaukaú ʻa ʻetau angafaí, pea ʻoku liliu ʻe he founga ʻetau ngāue ʻaki hotau sinó ʻa hotau tuʻunga fakalaumālie foki. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo pehē, “ʻOku fakatahaʻi hotau laumālié mo hotau sinó ʻi ha faʻahinga founga ʻoku hoko ai hotau sinó ko ha meʻangāue ʻo hotau ʻatamaí mo e fakavaʻe ʻo hotau ʻulungāngá.”5

Ko e taimi te ke fakahaaʻi ai ia ʻi loto ʻi he ngaahi ngataʻanga ʻo e fono ʻo e angamaʻá, ʻoku ʻikai leva ke hoko ʻa ʻetau tōʻonga fakasekisualé ko ha tūkiaʻanga ki he tuʻunga fakalaumālié. Kapau leva ʻokú ke maʻu ha fakakaukau hala ʻoku kovi e tōʻonga fakasekisualé, ʻe angamaheni ke hokohoko atu ia ʻi hoʻo nofo-malí. Ka naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko e faaitaha fakasekisuale [ʻi he nofo-malí] ko ha … faaitaha [ia] ʻoku ʻikai ngata pē ʻi ha tangata mo ha fefine ka ko ha faaitaha ia ʻa e tangata mo e fefine ko iá pea mo e ʻOtuá. … He ʻikai ha toe taimi te ke hangē ai ko e ʻOtuá ʻi he moʻuí ni ka ko e taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻa e faʻahinga mālohi ko iá.”6 ʻE liliu fēfē ʻe he mahino ki he meʻa ko iá ʻa hoʻo fakakaukau he taimí ni ki he tōʻonga fakasekisualé pe feohi fafale fakasekisualé—neongo ʻoku teʻeki ke ke mali?

2. Ako fekauʻaki mo ho sinó

Ako fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e sino ʻo e tangatá, kapau kuo teʻeki ke ke fai ia. Ko e lahi ange hoʻo mahino ki he anga e ngāue fakanatula ʻo e faʻunga hoʻo sinó, ko e lahi ange ia hoʻo mahino ko e ngaahi ongo fakasekisuale ʻoku tāú ko ha konga angamaheni ia ʻo e moʻuí. ʻOku tokoni ʻa e ako fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e sino ʻo e tangatá, ui e ʻū kongokonga ʻo e sinó ʻaki honau hingoá, pea mo hono maʻu e mahino ki honau fatongia fakasekisuale mo fakaesinó, ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakataputapu ke lea ʻaki e ʻū kongokonga ko ʻení. ʻI he taimi tatau, ʻoku totonu foki ke tau “taʻofi ʻaupito ʻa e talanoa tukuhifo ʻo e niʻihi kehé, kapekapé, talanoa koví mo e tūkuhua fakalieliá mei [heʻetau] ngaahi fetalanoaʻakí.”7 ʻI he taimi ʻe mahino ai e kongokonga ʻo e sinó mo honau taumuʻá, ʻe siʻi ange ai hono tākiekina kitautolu ke tau vakai ki ai ʻi ha puipuituʻa ʻoku fakasekisualé.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Ko e ʻōkani takitaha ho sinó ko ha meʻaʻofa fakaofo ia mei he ʻOtuá”8—pea mahino ʻoku kau ai mo e ngaahi ʻōkani fakasekisualé. Naʻe faʻu kinautolu ki ha taumuʻa fakapotopoto, pea ko hotau fatongia ia ke ako ke fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi founga ʻe finangalo ki ai ʻa e ʻEikí.

3. ʻOua naʻá ke ilifia pe fakamāʻia

ʻE tokoni e ako lahi ange kau ki ho sinó ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻoku hoko ai e ngaahi ongo fakasekisualé ko ha meʻa fakanatula ʻo hotau sinó. Pea neongo ʻoku tau feinga kotoa pē ke ikunaʻi ʻa e “tangata fakakakanó” ʻi he moʻuí ni (vakai, Mōsaia 3:19), ka ko hono maʻu ʻo e ngaahi ongo fakasekisuale ʻoku tāú ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fakamāʻia ai. ʻOku toki faiangahala pē ia ʻi he taimi ʻokú ke fakahoko taʻetaau ai ia pe fakatōliʻa e ngaahi fakakaukau taʻetāú pe holi koví. ʻOku ʻikai ke tau ongoʻi mā pe halaia ʻi heʻetau ongoʻi fiekaiá! ʻOku tau toki ongoʻi mā pē ʻi he taimi ʻoku tōtuʻa ai ʻetau kai ʻetau meʻakai manakó ko ha tali ki heʻetau fiekaiá pe kamata ke tau nōfoʻi ʻi he fiekaiá. Tuku ke ke ʻiloʻi ko e ngaahi ongo mo e fakakaukau fakasekisuale ʻoku tāú ko ha konga ia ʻo hotau natula kuo foaki ʻe he ʻOtuá pea ʻoku hoko ia ko ha taumuʻa ʻaonga ʻi he feituʻu mo e taimi totonu.

Kapau ʻokú ke aʻusia ʻa e femanakoʻaki e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, mahalo te ke ongoʻi ilifia pe mā ʻi hoʻo ngaahi ongó, ka ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke ongoʻi peheni. ʻE lava ke tau maʻu ha moʻui fiemālie ʻi he ngaahi fakangatangata kuó Ne fokotuʻu ki heʻetau leleí. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha fononga makehe ʻi he moʻui fakamatelié, pea kapau te tau ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku ʻikai ha tūkunga ʻe taʻemalava ke liliu ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻetau lelei taʻengatá (vakai, Loma 8:28; Sione 14:15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24). Te tau lava ʻi Heʻene tokoní, ʻo ako mo tupulaki pea hoko ʻo hangē ko Iá.

4. Fokotuʻu ha ngaahi fehokotaki ʻoku ʻuhingamālié

Ko e ngaahi ongo fakaesinó ko ha konga pē ia ʻo e tōʻonga fakasekisualé. Ko e taha ʻo e ngaahi fiemaʻu moʻoni ki he ngaahi ongo fakasekisualé ko e fehokotakí. ʻI heʻetau hoko ko e tangatá, ʻoku tau maʻu ha holi mālohi ke feohi vāofi. Ko e fehokotaki mo e niʻihi kehé ʻi he vā fakakaungāmeʻa vāofí, feohí, ala ʻoku tāú mo e ʻofá ʻe lava ke tokoni ia ke ke vakai ki he niʻihi kehé ʻi honau tuʻunga totonú pea fakahaaʻi ai ʻa e tōʻonga fakasekisuale tāú kae kei tauhi pē ʻa e fono ʻo e angamaʻá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Mālini K. Sieniseni, ko ha Fitungofulu Māʻolunga mālōlō fakalāngilangi: “Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ko e anga fakakaumeʻá ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo [ʻetau tui fakalotú].’ ʻOku totonu ke ueʻi mo fakalotoa ʻe he foʻi fakakaukau ko iá ʻa kitautolu hono kotoa he ʻoku ou ongoʻi ko e anga fakakaumeʻá ko ha fiemaʻu mahuʻinga ia ʻo hotau māmaní. ʻOku ou tui ʻoku tau fakaʻānaua kotoa ki he feohi fakakaumeʻá, ko ha holi loloto ki he fiemālie mo e malu ʻoku lava ke ʻomi ʻe he vā fetuʻutaki vāofi mo tuʻuloá.”9

5. Fakakaukau ki he fakalangi ho sinó (he ʻoku moʻoni ia!)

Ko hotau sinó ko ha tāpuaki fakaofo ia mei he ʻOtuá. Ka ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau tō ʻi he ʻahiʻahi ke fakaangaʻi hotau sinó. Kapau te tau manatuʻi ʻa ʻetau mahuʻingaʻia ʻi he sinó kimuʻa pea tau maʻu iá (pea mo e lahi ʻo ʻene mahuʻinga kiate kitautolu hili ʻetau maté [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:17, 50]), te tau ongoʻi leva ha houngaʻia lahi ange pea siʻisiʻi ange ʻa e manukí ki he ngaahi meʻaʻofa fakaofo ko ʻení.

Ne akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Ko ho sinó ko ha fakatupu fakaofo ia ʻa e ʻOtuá. Ko Hono temipale ia kae pehē foki kiate koe, pea kuo pau ke tauhi ia ʻi he ʻapasia. … ʻOku fakamoʻoni ʻe he ako ki ho sinó ʻa hono faʻu fakalangí.”10 Pea ko hono ʻiloʻi ko ia ʻa e fakalangi hotau sinó ʻe tākiekina ai ʻetau angafaí ki he leleí. Naʻe toe fakamatalaʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻI heʻetau ʻiloʻi moʻoni hotau natula faka-ʻOtuá, … ʻe fakapatonu ʻetau sió ki ha ngaahi meʻa, fanongo hotau telingá ki ha ngaahi ongo, mo hotau ʻatamaí ʻi ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau fakalangilangiʻi hotau fakatupu fakatuʻasinó ko ha temipale ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau lotu fakaʻahó, te tau fakamālō loto houngaʻia kiate Ia ko hotau Tupuʻangá mo fakamālō kiate Ia ʻi he fakaofo ʻo hotau temipale fakatuʻasinó. Te tau tokangaʻi ia mo mataʻikoloa ʻaki ia ko haʻatau meʻaʻofa fakataautaha mei he ʻOtuá.”11

6. Fakaʻaongaʻi e mītia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e vā fetuʻutaki leleí

ʻOku kau ʻi he vā fetuʻutaki leleí ʻa e fehokotakí, fakafanongó, tokoní, fakapapauʻí, tukupaá, mo e tupulaki fakatahá. Ko e vā fetuʻutaki leleí ʻoku vahevahe tatau ia pea ʻoku fekumi ʻa e ongomeʻá ki heʻena fiemālié mo ʻena leleí fakatouʻosi. ʻE tokoni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e vā fetuʻutaki leleí pea mo e ngāue ʻoku fie maʻu ke langa ʻaki ha vaá ke ke fakatupulaki ai ha fakakaukau lelei ange ki he tōʻonga fakasekisualé.

Ko ha konga ʻo e ʻuhinga ʻoku fakaʻauha ai ʻe he ponokalafí ha fakakaukau lelei ki he tōʻonga fakasekisualé he ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi fehokotaki ʻuhingamālié mo feinga ke fakamavahevaheʻi ha vā fetuʻutaki ki ha konga pē ʻe taha. Fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga mītia ʻoku tohi, ʻata, pe ongo ʻokú ne fakatupu ke tōtuʻa hoʻo holi fakasekisualé. ʻOku tokoni ʻa e mūsika leleí, mītia langaki moʻuí, fakaʻaongaʻi lelei ʻo e ʻinitanetí mo e ngaahi meʻa ʻokú ne sivi e ngaahi uepisaiti leleí.&#160

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e ponokalafí, ʻoku totonu ke ke kumi faleʻi ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló, pea ʻe lava foki ke ke ʻaʻahi ki he kau taki kehe ʻo e Siasí, fāmilí, pe ngaahi kaungāmeʻá ke maʻu ha tokoni. Pea ʻi he ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻe lava ke tokoni ha mataotao ki he moʻui lelei fakaʻatamaí.

7. Lau ʻa e tokotaha kotoa pē ko ha fānau ʻa e ʻOtuá

ʻOku kau ʻi he konga ʻo e tupulaki fakasekisualé ʻa hono ako ʻa e founga ke fakaʻapaʻapaʻi mo femahinoʻaki ai mo e niʻihi kehé. ʻOku kau ai ʻa e ako ke falalaʻanga, taʻesiokita, faitotonu mo tokaʻi e ngaahi ongo ʻa e niʻihi kehé—ke vakai kiate kinautolu ko ha fānau fakalangi ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi ʻulungaanga kotoa ko ʻení ko ha meʻa ia te tau lava—pea ʻoku totonu—ke ngāueʻi ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, pea ko ha meʻa ia ʻe hoko ʻo mahuʻinga fau ʻi he taimi ʻe hokosia ai ʻa e feohi fafale fakasekisuale mo hoʻo hoa taʻengata he kahaʻú.

Fehuʻi loto pē: ʻOku fēfē ho anga ki he kakaí? ʻOkú ke angalelei? ʻOkú ke fakaʻapaʻapaʻi nai e ngaahi fiemaʻu fakaeloto mo e fakangatangata fakatuʻasino ʻa e niʻihi kehé? ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ke ke tupulaki ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e moʻuí, ʻo kau ai ʻa e tōʻonga fakasekisuale ʻoku lelei mo tāú.

8. Manatuʻi hoʻo tuʻunga totonú

Ne foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi ongo kehekehe ke ke pule ki ai. ʻOku fakangofua ʻe hono tauhi e fono ʻo e angamaʻá ke ke fakaʻapaʻapa mo ʻofa ki he ʻOtuá, kiate koe mo e niʻihi kehé.

Manatuʻi ko ha taha taʻengata koe ʻokú ke foua ha moʻui fakamatelie. ʻOku makehe hoʻo aʻusia fakafoʻituitui ki he tōʻonga fakasekisuale ʻi he moʻui fakamatelié pea ʻoku ʻi ai haʻane fatongia makehe ki hoʻo tupulaki ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e tupulakí, ka ʻoku fakatau ia ki he fiefia mo e nonga ʻi he hoko ʻo hangē ko hoʻo Tamai Hēvaní. Pea ʻi hoʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻe lava ke Ne tataki koe mo tokoniʻi koe ke ke tanumaki ʻa e ivi mo e ʻilo mei hoʻo aʻusia fakafoʻituitui ʻi he tōʻonga fakasekisualé ʻa ia te ne tokoni atu ke ke aʻusia ho ikuʻanga mo e tuʻunga fakalangi te ke malavá.

ʻOua te ke fakakaukau ko hoʻo tōʻonga fakasekisualé ko ho tuʻunga totonú ia. Ko hoʻo ʻulungaanga mahuʻinga tahá ʻa hoʻo tuʻunga ko ha fānau ʻofeina ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangí. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “Ko e moʻoniʻi meʻa taupotu taha maʻatautolu kotoá ko e fānau kitautolu ʻo ha Ongomātuʻa Fakalangi, ne fānauʻi mai ki māmani ʻi ha taumuʻa, pea fānauʻi mai mo ha ikuʻanga fakalangi. Ko e taimi pē ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi fakakaukau kehé, ʻo tatau ai pē pe ko e hā kinautolu, ʻo fakatūkia ʻa e moʻoniʻi meʻa taupotu taha ko iá, ʻoku fakatupu ʻauha leva ia pea ʻokú ne tataki kitautolu ʻi ha hala kehe” (ʻi he “Interview With Elder Dallin H. Oaks and Elder Lance B. Wickman: ‘Same-Gender Attraction,’” newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

ʻOku ʻi ai ha taumuʻa ki heʻetau ngaahi aʻusia kehekehé pea mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tāpuekina ʻaki kitautolu ʻi he moʻui matelié ni. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke tali, fakaʻapaʻapaʻi mo ʻofaʻi koe koeʻuhí ko hoʻo tuʻunga fakalangí. Pea te Ne tataki leva koe ʻi hoʻo fononga fakafoʻituituí mo tāpuekina koe ʻi ha ngaahi founga ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi he meʻa te ke teitei mafakakaukauá.

ʻOua naʻa ngalo ko ha fononga ʻeni ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

Ko hono maʻu ha mahino mo hono tanumaki ha tōʻonga fakasekisuale ʻoku lelei mo tāú, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke toki kamata ngāue pē ki ai ʻi he hili ʻa e malí pe ko ha meʻa te ke taukei ai ʻi ha pō pē ʻe taha. Ko ha fononga ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí—ko ha meʻa te ne tāpuekina koe ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi hoʻo moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá. Pea kapau ʻoku kau ʻi hoʻo fonongá ha ngaahi taimi fakafiefia mo fakamamahi, ʻiloʻi ko e mālohi faifakamoʻui mo fakafiemālie ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻatā ia ki he taha kotoa ʻoku falala kiate Iá (vakai, Mōsaia 4:1–3, 10–13).

ʻI he ikuʻangá, ko e hā pē hotau tūkungá pe aʻusiá, ʻi he taimi te tau muimui ai ki he sīpinga hotau Fakamoʻuí, ʻe fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuó Ne talaʻofa maí, pea te tau ʻiloʻi leva ʻoku ʻi ai haʻatau takitaha fatongia ʻi Heʻene palaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23). ʻI Heʻene tokoní, te tau lavameʻa ʻi heʻetau ngaahi feinga kotoa ke maʻu ha fakakaukau ʻoku leleí ki he tōʻonga fakasekisualé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe mamata ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻe “tākiekina [e kakai he ʻaho ní] ʻe he ngaahi holi kehekehe” (2 Tīmote 3:6).

  2. Writings of Parley Parker Pratt (1952), 52–53.

  3. John Taylor, The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 61.

  4. Vakai, Dallin H. Oaks, “Apostasy and Restoration,” Ensign, May 1995, 84; vakai foki, “Ko e Haohaoa Fakasekisualé” ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohi, 2011), 35; Dale G. Renlund mo Ruth Lybbert Renlund, “Ko e Ngaahi Taumuʻa Fakalangi ʻo e Feohi Fafale Fakasekisualé,” Liahona, ʻAokosi 2020, 12–17.

  5. Boyd K. Packer, “The Instrument of Your Mind and the Foundation of Your Character,” Brigham Young University 2002–2003 Speeches (2003), 2; vakai foki, M. Russell Ballard, “Ko Hono Tuku ki Hotau Laumālié ke Ne Puleʻi Hotau Sinó,” Liahona, Nōvema 2019, 106–9.

  6. Jeffrey R. Holland, “Of Souls, Symbols, and Sacraments” (Brigham Young University devotional, Jan. 12, 1988), 8, speeches.byu.edu; emphasis in original.

  7. Angamaʻá (kiʻi tohi lēsoni fakafaifekau, 2007), 11.

  8. Russell M. Nelson, “Ko Ho Sinó: Ko Ha Meʻaʻofa Fakaofo ia ke Mataʻikoloa ʻAki,” Liahona, ʻAokosi 2019, 52.

  9. Marlin K. Jensen, “Friendship: A Gospel Principle,” Ensign, May 1999, 64.

  10. Russell M. Nelson, “Ko Ho Sinó: Ko Ha Meʻaʻofa Fakaofo ia ke Mataʻikoloa ʻAki,” Liahona, 52.

  11. Russell M. Nelson, “Ko Ho Sinó: Ko Ha Meʻaʻofa Fakaofo ia ke Mataʻikoloa ʻAki,” Liahona, 54.