2020
Hoko ʻo Hangē ko Nīfaí
Sānuali 2020


Hoko ʻo Hangē ko Nīfaí

ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Nīfai ki heʻene tamaí, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7), naʻá ne ʻomi ai ha sīpinga fakalaumālie ʻo e tuí mo e talangofua faivelengá. Naʻe fakavaʻe ʻa e tukupā ʻa Nīfai ke talangofuá ʻi ha ʻulungaanga mahuʻinga ʻe ua ʻe lava ke tau fakatupulaki kotoa: ko ʻene fakamoʻoni fakataautaha ki he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá, pea mo ʻene loto-vilitaki fakalaumālié.

Ko Hono Fakatupulaki ha Fakamoʻoní

Naʻe talangofua ʻa Nīfai he naʻá ne fekumi mo maʻu ʻene fakamoʻoni fakataautaha ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ki heʻene tamaí (vakai, 1 Nīfai 2:16–20). Naʻá ne ʻiloʻi ʻe faingataʻa ʻa e ngāue ki hono maʻu mai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. Kae makehe mei hono ngaahi tokouá, naʻá ne ʻiloʻi ʻe feʻao ʻa e ʻEikí mo ia pea te Ne teuteu ha founga ke nau lava ʻo fakahoko ai ia.

Naʻe hanga ʻe he tui ko ʻeni ʻa Nīfai ki he ʻOtuá mo ʻEne palōfitá ʻo tāpuekina mo poupouʻi ia ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí pea tokoniʻi ia ke ne aʻusia ha ngaahi meʻa fakaofo. Hangē ko Nīfaí, te tau lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau feinga ke talangofua ki he faleʻi ʻoku tau maʻu mei he kau palōfita moʻuí, ko e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e folofolá. Hangē ko ʻení, kuo kole mai ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho ní, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ke tau tokoni ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea teuteu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí.1

ʻI heʻetau ako mo talangofua ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe tupulaki ʻetau tuí pea te tau ongoʻi ʻi hotau lotó ha vilitaki ke hokohoko atu ʻetau talangofuá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku faingataʻá.

ʻĪmisi
young man hiking

Ko Hono Fakatupulaki Ha Loto-Vilitaki Fakalaumālié

ʻOku akoʻi mai foki ʻe he sīpinga ʻa Nīfaí e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e loto-vilitakí—ngāueʻi e ngaahi pole faingataʻá kae ʻikai fekumi ki ha founga faingofua ke hao aí. ʻOku ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku kole mai ai ke tau fai ha ngaahi meʻa faingataʻa mo fakamālohi. ʻI he ngaahi tūkunga ko iá, kapau te tau falala ki heʻetau tui kia Kalaisí pea fili ʻa e “totonu ʻoku faingataʻá, kae ʻikai ko e meʻa hala ʻoku faingofuá,”2 ʻe tāpuekina kitautolu.

Ko e taimi te ke fehangahangai ai mo ha fili pe ngāue faingataʻa, ʻe tokoni ke ke maʻu ha loto ke “ʻalu ʻo [fakahoko]” ke ke vilitaki atu ai. ʻI hoʻo tali faivelenga e fakahinohino ʻokú ke maʻú, ʻokú ne fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻe malava ke Ne falala atu kiate koe pea fakatupulaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻI hoʻo ngāue faivelenga ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní, loto-vilitaki fakalaumālié, pea mo ha loto ke “ʻalu ʻo [fakahokó]”, ʻe tāpuekina, fakamālohia mo poupouʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi he taʻú ni pea ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Thomas S. Monson, “Ngaahi Filí,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2016.