2020
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
Sānuali 2020


Ko Hono Poupouʻi ʻo e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko ha founga ʻeni ʻe fā ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fokotuʻu mo aʻusia ha ngaahi taumuʻa ʻoku ʻuhingamālié pea tupulaki ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
hands helping women

Ta fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻI heʻetau hoko ko ha mātuʻa mo e kau takí, ʻoku tau loto ke tokoniʻi ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau hoko ko e kau ākonga tuʻuloa ʻa Sīsū Kalaisi ke nau fakaʻaiʻai pē kinautolu ke nau ngāue maʻá e ʻEikí mo fakahoko honau ngaahi misiona fakatāutahá.

ʻOku hoko ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú ko ha ongo maʻuʻanga tokoni faingofua kae mālohi ke tokoni ki he fānaú mo e toʻu tupú ke nau tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai, ʻi he founga tatau ne fakahoko ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Luke 2:52). ʻE malava ke hoko ʻeni ʻi heʻenau ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ʻi he ngaahi ngāue tokoni mo e ngaahi ʻekitivitī mahuʻinga mo fakafiefiá, pea fokotuʻu mo aʻusia ʻenau ngaahi taumuʻa fakatāutahá. Ka neongo ia, hangē ko e mātuʻa ʻi he talanoa ʻi laló, mahalo kuo tau ʻosi ongoʻi mafasia pē ʻoku teʻeki tānaki mai ha ngaahi taumuʻa ʻa ha taha kehe ki heʻetau lisí. Pe ʻoku tau hohaʻa he ʻikai tupulaki ʻetau fānaú kae ʻoua kuo teke kinautolu.

Fepōtalanoaʻaki ki he Fokotuʻu ha Taumuʻá, Sīpinga 1:

Naʻe tangutu ʻa ʻAlana mo ʻene faʻē ko Lesielí, ʻo vakai ki ha lisi kuó na faʻu ʻo ha ngaahi taumuʻa ʻe malava ke ngāueʻi ʻe ʻAlana. Naʻe lue hake e tamai ʻa ʻAlana ko Sefí ʻi he tafaʻakí. “Ko e fē ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku totonu ke u faí, Tamai?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlaná.

Naʻe sio ʻa Sefi ki hono uasí, mafuli hono matá ʻi heʻene taʻefiemālié, peá ne hila ki he lisí. “Hangē ʻoku ngali faingofua ʻeé. Fēfē ʻa e ‘Ako maʻuloto ha foʻi himi’? ʻE vave pē haʻo fakahoko ia. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku ngali faingofua?”

Naʻe lea hake ʻa Lesieli, ʻi heʻene manatuʻi e momou ʻa ʻAlana ke hū he timi lova ʻa e akó. “Ko hono moʻoní, mahalo ʻoku fie maʻu ke ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa ʻoku faingataʻá!” Naʻá ne fokotuʻu ange, “Fēfē ha meʻa kau ki he fakamālohisinó?”

Naʻe ala ʻa ʻAlana ki heʻene telefoní mo ne lea leʻosiʻi ange ʻo pehē, “Siʻi. ʻOku ou tui kuo feʻunga ia.”

ʻE Lava Fēfē ke Tokoni ʻa e Mātuʻá mo e Kau Takí?

ʻE malava ke fakahoko ʻe he mātuʻá mo e kau takí ha meʻa lahi ke tokoni ke fakaʻaiʻai e loto ʻo e fānaú mo e toʻu tupú ke nau ohi ha ngaahi ʻulungaanga lelei, fai ha ngaahi fili lelei, pea fiefia ʻi heʻenau fakalakalaká mo e ngaahi lavameʻá fakatouʻosi.

Fakakaukau ki ha taimi naʻe fakaʻaiʻai ai koe ke ke ngāueʻi ha taumuʻa. Ko e hā e meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai koé? Ko hono moʻoní, naʻá ke sio ki ha faingamālie pe taukei naʻá ke fuʻu fie maʻu pe ko ha palopalema naʻá ke fie maʻu ke fakaleleiʻi. Naʻe ueʻi koe ʻe he sīpinga mo e poupou ʻa e niʻihi kehé ke ke feinga.

Ko e meʻa tatau pē, ʻe poupoua ange ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ʻiate kinautolu pē ʻi he taimi ʻoku nau (1) fili ai ʻi he faʻa lotu ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻú (kae ʻikai ko e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he niʻihi kehé maʻanautolú), (2) fokotuʻu ha palani ke ʻausia ai ia, (3) ʻikai tākiekina ʻe he ngaahi palé pe tauteá, pea mo e (4) ongoʻi ʻoku poupouʻi kinautolu ʻe he mātuʻá mo e kau takí.

1. Tokoni ki he toʻu tupú ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fuʻu fie maʻú

Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fie maʻu ha meʻa: ke kau ʻi he timí, maʻu ha mohe feʻunga, ʻoua ʻe fuʻu tuenoa, ofi ange ki he ʻOtuá. ʻOku faʻa fehuʻi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau talafekaú ki he kakaí, “Ko e hā ʻokú ke fie maʻú?” (vakai, Maʻake 11:24; 1 Nīfai 11:1–2; ʻAlamā 18:15; 3 Nīfai 27:1–2; ʻEta 2:23–25). Ka ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu lahi tahá, kae ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau fie maʻu he taimi ní, ʻoku fie maʻu ai ha aʻusia mo ha fakakaukauloto fakataautaha.

ʻI hoʻo fakakaukau ki ha fānau pe toʻu tupu ʻokú ke fie tokoniʻí, fehuʻi kiate koe:

  • Te u lava fēfē ke fakafeʻiloaki kiate kinautolu ha ngaahi aʻusia, ʻulungaanga, mo ha fakakaukau foʻou ʻi hapuipuituʻa ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki lelei mo fakalatá?

  • Te u tuku nai ke nau aʻusia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi fili koví koeʻuhí ke nau fie fai ai ha ngaahi fili ʻoku lelei angé?

  • Ko e fē taimi te u lava ke fehuʻi ange ai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau tui ki ai mo fakamahuʻingaʻí? (Vakai ki he lisi ko ʻení, “Ngaahi Fehuʻi Tokoni ki he ʻIló.”)

  • Te u lava fēfē ke fakamahinoʻi ange honau mālohingá? (ʻAhiʻahiʻi ʻa e: “ʻOku ou fakatokangaʻi ʻokú ke fuʻu lelei ʻaupito ʻi he ____________. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ia ke tokoni ki he ʻEikí?”)

2. Tokoni ki he toʻu tupú ke nau fokotuʻu ha palani

ʻI heʻenau maʻu pē ha taumuʻá, ʻoku faʻa poto ʻa e toʻu tupú ʻi hono fakakaukauʻi ha palaní. Mahalo ʻe fie maʻu ʻe he fānau iiki angé ha ngaahi fakakaukau lahi ange. Toki tānaki atu pē hoʻo ngaahi fokotuʻú ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí. Ka ke loto-fiefia, ʻoua naʻá ke taukapoʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú kapau te nau saiʻia ange ʻi he ngaahi fakakaukau pē ʻanautolú!

Ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fokotuʻu ha palani, te ke lava ʻo fehuʻi ange:

  • Ko e hā hoʻo taumuʻá? (ʻOku faingataʻa ʻa e ngaahi taumuʻa hangē ko e “ʻUlungaanga lelei angé” ke fakaʻuhingaʻi tuku kehe ka nau ka fakakau ai ha ngaahi ngāue pau hangē ko e “Lea lelei ki ha taha ʻi he ʻaho kotoa pē” pe “Kole fakamolemole ʻi he taimi ʻoku ou ʻita aí.”)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e taumuʻa ko ʻení kiate koé? (ʻE tokoni fēfē nai ia kiate kinautolu ke nau moʻui ʻaki honau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá pe hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?)

  • Ko ha taimi lelei nai ʻeni ke ngāue ai ki he taumuʻa ko ʻení? (Ko e hā hono ʻuhingá?)

  • Ko e hā ha meʻa siʻisiʻi mo faingofua te ke lava ʻo kamata ʻaki? (Fakamanatu ange ʻoku tupu mei he ngāué ʻa e loto-vekeveké. Tokoniʻi ke nau kamata, pe toe kamata, ʻi ha meʻa siʻisiʻi mo faingofua.)

  • Te ke fokotuʻutuʻu fēfē e ngaahi meʻá ke tokoni ki hoʻo palaní? (Fakakaukau ke faʻu ha ngaahi fakamanatu, tohi ha ngaahi lea fakalotolahi, faʻu ha saati pe taimi-tēpile ke muimuiʻi ʻaki ʻenau fakalakalaká, toʻo e ngaahi ʻahiʻahí, maʻu e ngaahi meʻangāue totonú, pe kole ha tokoni.)

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te ke ala fehangahangai mo ia? Te ke lava fēfē ke ikunaʻi kinautolú? (Tokoni ke nau manatuʻi ʻenau palaní, fifili pe ko e hā e meʻa ne fehalākí, ako lahi ange e ngaahi konga faingataʻá, ʻahiʻahiʻi ha founga foʻou, pe fakaleleiʻi ʻa e taumuʻá.)

Ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau faingataʻaʻiá, te ke lava ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia mei hoʻo moʻuí pe fāmilí fekauʻaki mo e fehangahangai ʻa e kakaí mo e ngaahi faingataʻá pea nau kei loto-vilitaki peé. Feinga foki ke ke fehuʻi ange:

  • Ko e hā e meʻa kuó ke ʻosi ʻahiʻahiʻí? Ko e hā mo ha toe meʻa kehe te ke ʻahiʻahiʻi?

  • Ko hai ʻe lava ʻo tokoní? Te u lava fēfē ke tokoni?

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lotua ʻení?

3. Tokanga ki he ngaahi palé pe tauteá

ʻE lava ke tokoni e fanga kiʻi pale īkí ki he kakaí ke nau ʻahiʻahi fakahoko ha meʻa foʻou, ʻai ha ngāue faingataʻa ke fakafiefia ange, pe fakafiefiaʻi ha lavameʻa. Ka neongo ia, ʻi he taimi ʻoku fuʻu tōtuʻa ai hono fakahokó, ʻe lava ke holoki ʻe he ngaahi palé ʻa e loto-vekeveké. Ko e kakai ko ia ʻoku nau lolotonga fiefia pē ʻi ha foʻi ngāué ʻe holo leva ʻenau fakahoko iá, kae ʻikai toe fakalakalaka, ʻo kapau ʻoku totongiʻi kinautolu ke nau fai ia, te nau aofangatuku ʻo pehē ʻoku ʻikai feʻunga hono fakahoko iá koeʻuhí pē ko e palé. Pea neongo ʻoku fie maʻu ke aʻusia ʻe he fānaú ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi fili taʻefakapotopotó, ʻoku nau ako ke manavahē mo fakaʻehiʻehi mei he kakai ʻoku nau tauteaʻi kinautolú kae ʻikai ke nau ako ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga leleí.

Ko e moʻoni, ʻoku fakatuʻamelie e kakaí ke totongi kinautolu ʻi he ngāueʻangá, ʻa ia ʻoku malava ke tokoni ʻa e ngaahi vāhenga pōnasí pe fakaʻilongá ke nau maʻu ai ha fakamatala ʻoku ʻaongá. Ka ʻi he tafaʻaki ʻo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí mo hono lavaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakatāutahá, ko e ngaahi pale fakaelotó ʻoku fakalotolahi taha ʻi he kahaʻú. ʻOku kau ʻi he ngaahi pale fakaelotó ʻa e:

  • Ongoʻi ʻa e Laumālié.

  • Ongoʻi ha fehokotaki mālohi mo e mātuʻá, kau takí, mo e ngaahi kaungāmeʻá.

  • Moʻui ʻaki honau ngaahi tuʻunga ʻulungāngá.

  • Ako, ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻa foʻou, mo fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá.

  • Fiefiá.

  • Hoko ko ha tākiekina ki he leleí.

Tokoni ki he toʻu tupú ke nau ʻiloʻi mo fakamahuʻingaʻi e ngaahi pale fakaeloto ko ʻení. Peá ke ʻoange ha kiʻi pale mahuʻinga ke fakafiefiaʻi ʻaki ha ngāue lelei!

4. Tokoni ke ongoʻi ʻe he toʻu tupú hoʻo ʻofá

ʻOku kau e ngaahi vā feʻofaʻakí ʻi he ngaahi founga mahuʻinga taha ke tākiekina ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāngá, taumuʻá mo e loto-vekeveke ʻa e niʻihi kehé. Ko e hā ha founga kuo fakahaaʻi atu ai ʻe he kakaí ʻoku nau ʻofa moʻoni mo mahuʻingaʻia ʻiate koé? ʻOkú ke fili fēfē nai ʻa e tokotaha ʻoku falalaʻanga ke ke tala moʻoni ki ai hoʻo ngaahi fehalākí pe faingataʻaʻiá? Kapau naʻá ke ongoʻi ne ʻikai ke ʻofaʻi koe ʻi ʻapi, ko e hā e meʻa ʻokú ke pehē naʻá ke fie maʻu ka naʻe ʻikai te ke maʻú?

ʻE ala tokoni hoʻo ngaahi talí ke ke ʻilo ai e founga ke fetuʻutaki mo e toʻu tupú ʻoku ʻofaʻi kinautolu pea ʻoku nau malu ʻiate koe.

Te tau lava ʻo tokoni ke fakaʻaiʻai mo tākiekina ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi heʻetau feingá mo e tokoni ʻa e langí.

Fepōtalanoaʻaki ki he Fokotuʻu ha Taumuʻá, Sīpinga 2:

Naʻe tangutu ʻa ʻAlana, taʻu 15, mo ʻene faʻē ko Lesielí ʻo vakaiʻi ha lisi ʻo ha ngaahi taumuʻa ke ngāueʻi ʻe ʻAlana ʻi he taimi naʻe lue hake ai e tamai ʻa ʻAlana ko Sefí he tafaʻakí. “Ko e fē ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku totonu ke u faí, Tamai?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlaná.

Naʻe sio ʻa Sefi ki hono uasí, mafuli hono matá ʻi heʻene taʻefiemālié, peá ne hila ki he lisí. “Hangē ʻoku ngali faingofua ʻeé. Fēfē ʻa e ‘Ako maʻuloto ha foʻi himi’? ʻE vave pē haʻo fakahoko ia. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku ngali faingofua?”

Naʻe kiʻi longo ai ʻa Sefi. Naʻe ʻi ai ha meʻa ne ʻikai ongo tonu, ko ia naʻá ne kiʻi tuku taimi leva ke ne fakakaukau pe ko e hā nai ia.

Naʻá ne fakakaukau, ʻoku ou tōmui. ʻOku ou fakaʻamu pē ke fai mo ʻosi ʻeni. ʻOku ʻikai ke u fuʻu sai he faʻahinga meʻa fakatauhi fānau ko ʻení. Hmmm. Naʻá ne sio ki hono ʻofefiné peá ne fakatokangaʻi ʻokú ne ongoʻi foki mo ha ngaahi ongo kehe. ʻAmanaki lelei. Fiefia. Naʻe ʻikai fekauʻaki pē ʻeni mo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá ke ʻosí. Naʻe fekauʻaki ʻeni mo e tupulaki [ʻa hono ʻofefiné]. Pea ko ha faingamālie ʻeni ke fetuʻutaki ai mo ia. Naʻá ne malimali leva.

Naʻá ne pehē ange, “Sai, ta kiʻi fakakaukau angé ki he meʻá ni. Fēfē kapau te ta takitaha hiki ʻa e meʻa kuo ueʻi kitaua ke ta ngāueʻi kimui ní?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻAlana, “ʻIo, Sai.” Naʻe maʻu ʻe Lesieli ha ʻū penivahevahe mo ha pepa, pea nau fakamoleki ha kiʻi taimi ke fakakaukau mo tohi ai.

Naʻe pehē ange ʻe Lesieli, “Sai. Pea hā leva?”

Naʻe manatuʻi ʻe ʻAlana, “Mahalo ʻoku totonu ke tau lotua ia pea tau toki fili leva ha taumuʻa mo fokotuʻu ha palani. ʻE Tamai, ʻokú ke pehē ʻoku tokanga e Tamai Hēvaní ki he taumuʻa te u filí?”

Naʻe fakakaukau ʻa Sefi ki ai. “ʻOku lahi hoʻo ngaahi fakakaukau leleí, ko ia ai mahalo ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke fili ha meʻa ʻe taha ʻo kamata ai. Ka ko e meʻa pē taha ʻoku ou fakapapauʻí. ʻOku tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe.”

Naʻe toe pehē ange ʻe Lesieli, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ke fie fakaʻaongaʻi ho ngaahi meʻafoakí ke fakahoko ha liliu, ko ia ai kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he ngaahi meʻá ni ʻoku mahuʻinga ange, ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ʻe tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke ongoʻi ia.”

Naʻe malimali ʻa ʻAlana, peá ne manatuʻi hake, “Naʻe kole ʻe Palesiteni Nalesoni ki he toʻu tupú ke mau sivi fakaʻauliliki ʻemau moʻuí. ʻE lava ke u ʻalu ʻo ʻomai e meʻa ne u tohí?”

“ʻIo!” ko Sefi ange ia mo ʻene malimalí. Naʻá ne toe sio ki hono uasí. “ʻOi, te u ʻalu. Kumi e meʻa naʻá ke hikí pea te tau toki talanoa ki ai he kai efiafí ē? ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi fehuʻi ʻe ala tokoni.”

“Fakaʻofoʻofa!” ko ʻAlana ange ia mo ʻene malimalí. “Tamai? Fineʻeiki? Mālō ʻaupito.”