2020
Patapaea mo e Tohi Fakatātaá
Sānuali 2020


Patapaea mo e Tohi Fakatātaá

ʻĪmisi
Batbayar and the Book with Pictures

Ko ha ʻaho havilivili ʻeni ʻi Mongokōlia. Ne lue ʻa Patapaea, taʻu hiva, mei he tauʻanga pasí ki ʻapi ʻi he tuku ʻa e akó. Naʻá ne fusi ke maʻu hono koté ʻi he havilí. Ko e meʻa mālié, ne ʻikai loko mamaʻo ʻa e ʻapi ʻo ʻene kuí, ʻa ia naʻá ne nofo aí.

“Mālō e lelei!” Ko e lea atu ia ʻa Patapaea ʻi heʻene hū ki falé.

Ne pehē ange heʻene Kui Fefiné, “Hū mai. Ne u ngaohi ha khuushuur ke ke fakamāmālohi.”

“Mālō!” Ne ala atu ʻa Patapaea ki he taha ʻo e ngaahi foʻi pai mafana mo fisifisí.

“ʻOleva! ʻOua te ke kaí kae ʻoua leva kuo aʻu mai e ongo faifekaú,” ko e lea ange ia ʻa e Kui Tangatá. “Kuó na mei aʻu mai.”

Ne saiʻia ʻaupito ʻa Patapaea ʻi he taimi ne haʻu ai ʻa e ongo faifekau mei he siasi ʻa ʻene Kui Fefiné mo e Kui Tangatá ʻo ʻaʻahí. Naʻá ne ako maʻu pē ha meʻa lahi meiate kinaua. Ka naʻe taha pē hono melé.

“Te na toe kole mai nai ke u lau e Tohi ʻa Molomoná?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Patapaeá. “ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi he laukongá.”

Naʻe pehē ange ʻe he Kui Fefiné, “Ko e ʻuhinga ia ʻokú na haʻu ai mo ha tohi kehe he ʻaho ní.”

“Ko e tohi hā ia?” Ko e lea ange ia ʻa Patapaeá.

Ne pehē ange ʻe he Kui Tangatá, “Te ke toki sio pē ki ai.”

Ne faifai pea aʻu mai ʻa e ongo faifekaú. Ne nau kai fakataha ʻa e pai ifo ʻa e Kui Fefiné. Ne pehē ange leva ʻe Patapaea, “ʻOku talamai heʻeku Kui Fefiné ne mo omi mo ha tohi maʻaku.”

Ne pehē ange ʻe Sisitā Haiti, “ʻOku ou tui pē te ke saiʻia he tohi ko ʻení. ʻOku lahi e ʻū fakatātā aí.”

Ne sio ʻa Patapaea ki he takafí. Ne tohi ai Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne ʻasi ʻi he fakatātā ʻi he takafí ha kakai ʻoku nau foʻu ha vaka.

Ne pehē ange ʻe Patapaea, “ʻOku ou manatuʻi ʻa e talanoa ko eé. Ne ʻikai ʻilo ʻe he tangatá ia ʻa e anga hono foʻu ʻo e vaká. Pea naʻá ne lotu leva. Pea naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá.”

Ne pehe ange ʻe Sisitā ʻEnikituia, “ʻOku tonu ia. Te ke feinga nai ke lau ʻa e tohi ko ʻení? Ko ʻene ʻosí pē peá ke lotu leva ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni e meʻa ʻoku akoʻi aí.”

Ne palōmesi ange ʻe Patapaea, “Te u fai ia.”

ʻI he pō ko iá naʻá ne lau ʻa e tohi fakatātaá. Naʻá ne lau e talanoa fekauʻaki mo e vaká. Hili pē iá naʻá ne lotu leva. Naʻá ne mohe pē mo e fakakaukau ki he tangata naʻá ne foʻu e vaká pea mo e founga ne tokoniʻi ai ia ʻe he ʻOtuá.

Talu mei he taimi ko iá, ne lau ʻe Patapaea ha foʻi talanoa he pō kotoa pē. Hili pē iá naʻá ne lotu leva. Pea ko e pō kotoa pē, naʻá ne mohe pē mo e fakakaukau ki he meʻa naʻá ne laú.

ʻI he taimi ne toe haʻu ai ʻa e ongo sisitaá, ne nau akoʻi kia Patapaea ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻe ako ʻa Patapaea fekauʻaki mo e kau palōfitá. Naʻá ne ako fekauʻaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻalu maʻu pē ki he lotú mo ʻene Kui Fefiné mo e Kui Tangatá. Pea naʻá ne kei laukonga pē mo faʻa lotu.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ʻa Patapaea ke ne talaange ki heʻene ongo kuí. Naʻá ne pehē ange, “Ko e taimi ʻoku ou lau ai e ngaahi talanoa ʻi he tohi fakatātaá, ʻoku ou ongoʻi fiefia. Ko e taimi ʻoku ou lotu aí, ʻoku ou ongoʻi ʻoku moʻoni ia. Mahalo ʻoku totonu ke u papitaiso.”

ʻI he ʻaho ní, ʻoku hoko ʻa Patapaea ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Kuo fakaʻau ke toe sai ange ʻene laukongá. Pea ʻokú ne kei lau pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná he pō kotoa!