2020
ʻOku Lelei ʻa Hono ʻIloʻí ka ʻOku ʻIkai Feʻunga
Sānuali 2020


ʻOku Lelei ʻa Hono ʻIloʻí ka ʻOku ʻIkai Feʻunga

Ko ha ngaahi fakamatala ʻeni ki he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ne nau fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni mei he kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Joseph holding the golden plates

ʻŪ tā fakatātā ʻa Dan Burr

ʻE lava ke hoko ʻete fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ha tokotaha naʻe hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ko e lelei taha ia ʻoku hoko hake ʻi he mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá pe ki ha ʻāngeló. Naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻo e Siasí he kuonga muʻá ne nau maʻu ʻa e faingamālie ko iá.

ʻOku hoko atu heni ha fakamatala ʻa ha kau mēmipa ʻe niʻihi ne nau talanoa mo e kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka te tau maʻu ai ha mahino ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko hono maʻu ko ia ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻoku “lelei ia, ka ʻoku ʻikai feʻunga!”1

ʻĪmisi
Rebecca Williams

Lepeka Uiliami: “ʻOku Tui [ʻa e Kakaí] ki Heʻenau Leá”

Naʻe fanongo ʻa Lepeka Sēini Uiliami ki ha kau fakamoʻoni tokolahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻOhaiō ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu 1830. Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoní ki heʻene tamaí mo hono ngaahi tuongaʻané: “Kuó u fanongo ki he talanoa tatau mei he niʻihi ʻo e fāmili [Sāmitá] pea mo e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú. Naʻá ku fanongo ki heʻenau tala ʻi he fakataha mo e kakaí naʻa nau sio ki he hifo mai ha ʻĀngelo Māʻoniʻoni mei he langí ʻo ne ʻomi ʻa e ʻu lauʻi peletí pea tuku ia ʻi honau lotolotongá.”

Ko e taimi naʻe taʻetali ai ʻe he fāmili ʻo Lepeká ʻa ʻene fakamoʻoní, naʻe ʻikai ke ne momou ai. Naʻe hokohoko atu pē ʻene ʻofaʻi kinautolú, lotua kinautolu, pea mahuʻingaʻia ʻi he akonaki lelei ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne hoko atu foki ke fakamoʻoni [ki heʻene tamaí] naʻe tala ʻe he kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoní: “Ko e kau tangata ʻulungaanga lelei kinautolu pea ʻoku tui [ʻa e kakaí] ki heʻenau leá. … Kuo nau mamata ki ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá pea fetalanoaʻaki mo ia.”2

ʻI he konga kimui ʻo e 1830, ko ha vahaʻataimi ʻo e fakafepaki lahi ki he Siasí, naʻe kei tui faivelenga pē ʻa Lepeka, ʻo ne fili ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.3

ʻĪmisi
William McLellin

Uiliami Makalelini: “Fie Maʻu … ke Fakahaaʻi ʻa e Moʻoní”

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi he 1831, naʻe fanongo ʻa e faiako kei talavou ko Uiliami Makalēliní ʻoku fononga mai ha kau tangata ki Mīsuli ke malanga kau ki ha tohi foʻou naʻe fakamatalaʻi ko “ha Fakahā mei he ʻOtuá.” Naʻá ne fakatovave atu ke fanongo kiate kinautolu. Naʻá ne fanongo ki he fakamoʻoni ʻa Tēvita Uitemā kuó ne “mamata ki ha ʻĀngelo Māʻoniʻoni naʻá ne fakahaaʻi ʻa e moʻoni ʻo e lekooti ko ʻení kiate ia.” Naʻá ne vivili ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni nai ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Naʻá ne muimui ʻiate kinautolu ʻi ha maile ʻe 400 (644 km) ki Tauʻatāina, Mīsuli, ʻa ia naʻá ne fetaulaki mo ʻinitaviu ai mo ha kau fakamoʻoni kehe, kau ai ʻa Māteni Hālisi mo Hailame Sāmita.4

Naʻe laulau houa hono ʻinitaviu ʻe Uiliami ʻa Hailamé. Naʻe lekooti ʻe Uiliami ʻo pehē, “Naʻá ku fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e ngaahi fakaikiiki pau ki hono ʻomi ʻo e lekōtí.” ʻI he pongipongi hono hokó, hili ʻene lotua ke fakahinohino ia ki he moʻoní, naʻá ne ʻiloʻi ne “fie maʻu ke ne faitotonu ʻo fakahaaʻi ʻa e moʻoni mo e totonu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”5

ʻI he ngaahi taʻu kimui aí, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa Uiliamí pea naʻe fakamālohia ia ʻe heʻene ngaahi filí pea mo e fakatanga naʻe fuesia ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻI he taimi naʻe ʻohofi ai e Kāingalotu ʻi he Vahefonua Siakisoni, Misisipí, naʻe tā mo uipi ai ʻe ha kau tangata ʻa e kaungāmeʻa ʻo Uiliami ko Hailame Pēsí, ko ha taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ʻo nau talaange te nau toki tukuange pē ia kapau te ne fakaʻikaiʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. “Ke u fakaʻikaiʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻoku moʻoní?” Ko e lea ange ia ʻa Hailamé, pea ne nau hoko atu hono tā iá.

Naʻe fakamālohia ʻa Uiliami ʻe he fakamoʻoni ʻa Hailamé—pea naʻá ne ilifia ʻi hono toe tā iá. Ko e taimi ne fanongo ai ʻa Uiliami naʻe foaki ʻe he kau tangata ʻi he feituʻu ko iá ha totongi ke puke pōpula ia mo ʻŌliva Kautelé, naʻá na mavahe mei he koló ʻo toi mo Tēvita Uitemā ʻi he vaotaá. Naʻe ʻinitaviu ai ʻe Uiliami ha toko ua ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú. Naʻá ne pehē ange, “Kuo teʻeki pē ke u mamata ki ha meʻa-hā-mai ʻi heʻeku moʻuí, ka kuó mo pehē kuó mo mātā ia, pea ko ia ʻokú mo ʻiloʻilo pau ai. Kuó mo ʻilo ʻeni ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻetau moʻuí, kapau ʻe maʻu kitautolu ʻe he kau fakatangá. Talamai kiate au ʻi he manavahē ki he ʻOtuá, ʻoku moʻoni koā e Tohi ʻa Molomona ko iá?”

Naʻe pehē ange ʻe ʻŌliva, “ʻE Misa Uiliami, ne fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá haʻane ʻāngelo māʻoniʻoni ke ne fakahā mai e moʻoni ʻo hono liliú kiate kimautolu, pea ko ia ai, ʻoku mau ʻiloʻi [ʻoku moʻoni ia]. Pea neongo ʻe tāmateʻi kimautolu ʻe he kau fakatangá, ka kuo pau ke mau mate ʻoku mau fakahaaʻi ʻa hono moʻoní.”

Naʻe tānaki atu ʻe Tēvita ʻo pehē, “Kuo talaatu ʻe ʻŌliva ʻa e moʻoni toputapú, koeʻuhí he ʻikai kākaaʻi kimautolu. ʻOku ou fakahaaʻi atu kiate koe ʻi he loto totonu ʻa hono moʻoní!”6

Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita, Māteni, Hailame, ʻŌliva, pea mo Uiliami naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ne nau ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e ongoongolelei ne hiki ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá. Ka kimui ange ʻi heʻenau moʻuí, ne fakautuutu ʻenau taʻefiemālie ʻia Siosefá ʻo aʻu ki ha taimi ne ʻikai ke nau toe moʻui ʻaki ai e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he vakai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmita ki heʻenau ngaahi filí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná—“ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú”—ka te tau ofi ange foki “ki he ʻOtuá ʻi [haʻatau] tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”7

ʻĪmisi
Sally Parker

Seli Paaka: “Mālohi ʻi he Tuí”

Ko Seli Pāká ko ha kaungāʻapi ia ʻo Lusi Meki Sāmita ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe tohi ʻe Seli ʻo pehē, “Naʻá ne fakamatala kakato mai ʻa e talanoá.” Ko e taimi naʻá ne ʻeke ai kia Lusi pe kuó ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí, “Naʻe pehē ange ʻe [Lusi] ʻikai, naʻe ʻikai totonu ke ne sio ki ai, ka naʻá ne hiki ia mo ala ki ai pea naʻá ku tui ki he meʻa kotoa pē naʻá ne lea ʻakí he naʻá ku nofo ofi kiate ia ʻi ha māhina ʻe valu pea ko ha taha ia ʻo e kau fefine lelei tahá.”

ʻI he 1838, naʻe kau foki mo Seli ʻi he fanongo ki he vahevahe ʻe Hailame ʻene fakamoʻoní: “Naʻá ne pehē kuó ne mamata tonu ki he ʻū lauʻi peletí pea kuó ne ala ki ai ʻaki hono nimá.”8

ʻI he konga kimui ʻo e 1830, lolotonga ia e mavahe ʻa ha kakai tokolahi mei he Siasí, ne loto-mamahi ʻa Seli Paaka ʻi heʻenau mavahé pea naʻá ne fakapapau te ne moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tohi ʻe Seli ʻo pehē, “Te u pikitai ki he tui ko ia ʻoku hangē ha tengaʻi mūsitá. ʻOku ou ongoʻi hono mālohí ʻi hoku lotó he taimí ni. ʻOku ou kei maʻu pē ʻa e tui mālohi tatau mo e taimi ne papitaiso ai kimautolú pea ʻoku ou kei maʻu pē ʻa e ongo tatau he taimí ni. Te u pikitai ki he ongoongoleleí ʻo aʻu ki heʻeku mate.”9

ʻĪmisi
Rhoda Greene

Lota Kulini: “Naʻá Ne Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá”

Naʻe lea ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 1845, ʻi he hili ia e mālōlō ʻa e tokotaha kotoa pē ne fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fāmilí ko e tupu mei ha mahaki pe ko hano fakapoongi. Naʻá ne fai ha talanoa mei he fuofua ngāue fakafaifekau ʻa hono foha ko Samuelá.

Naʻe ʻaʻahi ʻa Samuela, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ki he ʻapi ʻo Lota Kuliní, ʻa ia naʻe lolotonga faifekau hono husepānití ʻi ha siasi kehe. Naʻe ʻeke ange ʻe Samuela kia Lota pe te ne saiʻia ke maʻu ha tohi. Naʻá ne fakamatala ange ʻo pehē, “Ko ha Tohi ʻa Molomona naʻe liliu ʻe hoku Tokoua ko Siosefá mei he ʻū lauʻi peleti ne fufuuʻi ʻi he kelekelé.”

Naʻe tali ʻe Lota ha tatau ʻo e tohí ke ne lau pea fakaʻaliʻali ki hono husepānití. ʻI he foki mai ʻa Samuela ʻi ha taimi kimui angé, naʻe talaange ʻe Lota ne ʻikai saiʻia hono husepānití [ʻi he tohí], pea he ʻikai ke ne lava ʻo fakatau mai ʻa e tohí. Ne loto-mamahi ʻa Samuela pea naʻá ne toʻo ʻa e tohí peá ne kamata ke ʻalu. Ne toki fakamatala ʻe Lota kia Lusi kimui ange naʻe kiʻi tuʻu ʻa Samuela ʻo ne sio [kia Lota]. Naʻe pehē ʻe Lusi ʻi heʻene lea he konifelenisí, “Ne teʻeki ke mamata [ʻa Lota] ki ha tangata fōtunga pehē. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne maʻu [ʻe Samuela] ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe pehē ange ʻe Samuela kia Lota, “ʻOku taʻofi au ʻe he Laumālié ke ʻoua naʻá ku ʻave ʻa e tohi ko ʻení,” ne tuʻulutui ʻa Lota ʻo ne kole kia Samuela ke na lotu fakataha. Ne tauhi [ʻe Lota] ʻa e tohí peá ne lau ia pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ki ai. Ne iku ʻo pehē pē mo hono husepānití. Ne na fili ke moʻui ʻaki ʻene ngaahi akonakí ʻi he toenga ʻo ʻena moʻuí.

Ne fakamoʻoni ʻa Lusi ʻo pehē, “Pea naʻe pehē ʻa e kamata ʻa e ngāué, pea naʻe tupu leva ia ʻo hangē ha tengaʻi mūsitá.”10

Ko Lota Kuliní ko ʻeku kuí ia. ʻOku fakamaamaʻi au heʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoní kuo lekōtí kae pehē foki ki he niʻihi ne nau fanongo kiate kinautolú. ʻOku fakamālohia au heʻenau ngaahi fili ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná.

Te tau lava ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he kuongá ni, ʻi he taimi ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e tohí. ʻI ha taimi nounou kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻosiki hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne u tuʻulutui leva ʻo lotu nounou ka ʻi he loto-moʻoni, loto-fakamātoato, pea mo e tui kia Sīsū Kalaisi (vakai, Molonai 10:3–4). Ne u ongoʻi ha ueʻi mālohi naʻe fakahaaʻi mai, “ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi pē ʻoku moʻoni ia.” Ne ongo fakataha mai ia mo ha loto-nonga ne teʻeki ke u fakaʻamu ke fakafepakiʻi. Talu mei he taimi ko iá mo ʻeku ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. Ne akoʻi foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI he taimi ʻoku ou fanongo ai ki ha taha ʻo aʻu pē kiate au ʻokú ne pehē, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná,’ ʻoku ou fie pehē ange ʻe au, ‘ʻOku lelei ia, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia!’ ʻOku fie maʻu ke tau ongoʻi moʻoni ʻi he konga ‘loloto taha’ ʻo hotau lotó, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau fuʻu ongoʻi moʻoni ia pea ʻikai ke tau teitei loto ke ʻosi atu ha ʻaho taʻe te tau moʻui ʻaki ia.”11 ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní. Kuo hoko ʻeku faifeinga ke moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke u toe ofi ange ai ki he ʻOtuá ʻi ha toe meʻa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” Liahona, Nōv. 2017, 63.

  2. Rebecca Swain Williams to Isaac Swain, Youngstown, New York, June 12, 1834, fakatonutonu e sipelá. Vakai ki he tatau mo e ʻū tā ʻo e tohí ʻi he Janiece Johnson, “Give Up All and Follow Your Lord,” BYU Studies, vol. 41, no. 1 (2002), 97–102.

  3. Vakai foki ki he, Janiece Lyn Johnson, “Rebecca Swain Williams: Steadfast and Immovable,” Ensign, Apr. 2011, 38–41.

  4. Vakai, The Journals of William E. McLellin: 1831–1836, ed. Jan Shipps and John W. Welch, (1994), 29–33.

  5. The Journals of William E. McLellin, 33, fakatonutonu ʻa e mataʻitohi lahí.

  6. ʻI he William E. McLellin’s Lost Manuscript, ed. Mitchell K. Schaefer (2012), 165–67.

  7. Siosefa Sāmita, ʻi he Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Ki ha fakaikiiki ʻo e akonaki ko ʻení, vakai ki he Scott C. Esplin, “Getting ‘Nearer to God’: A History of Joseph Smith’s Statement,” ʻi he Living the Book of Mormon: Abiding by Its Precepts, ed. Gaye Strathearn and Charles Swift (2007), 40–54.

  8. ʻI he Janiece L. Johnson, “‘The Scriptures Is a Fulfilling’: Sally Parker’s Weave,” BYU Studies, vol. 44, no. 2 (2005), 116, 115.

  9. ʻI he Johnson, “‘The Scriptures Is a Fulfilling,’” 117.

  10. Lucy Mack Smith, “This Gospel of Glad Tidings to All People,” ʻi he Jennifer Reeder and Kate Holbrook, eds., At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women (2017), 24.

  11. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” 63.