2020
Ko Ha Tānakiʻanga ʻo e Fakamoʻoní
Sānuali 2020


Ko Ha Tānakiʻanga ʻo e Fakamoʻoní

ʻĪmisi
plant growing

Tā Fakatātā ʻa Phil, i2iArt.com

Ne māvae ʻeku ongomātuʻá lolotonga ʻeku taʻu ʻuluaki ʻi he akoʻanga māʻolungá. Ne laui taʻu ʻeku sio ki heʻeku tamaí ne ʻikai ke ne toe maʻu ʻa e sākalamēnití. Ne u ʻiloʻi pē naʻá ne faifeinga ke tauhi e ngaahi fekaú, ka naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e lahi pe faingataʻa ʻo e ngaahi feinga ko iá. Ne toki fakamatala mai heʻeku ongomātuʻá kiate au kau ki hono tuʻusi ʻeku tangataʻeikí mei he siasí, pea ko ʻeku toki ʻiloʻi ia mo hoku tokouá ʻa e fakaikiikí.

“ʻOku ou fehiʻa ʻiate koe!” Ko ʻeku toutou kaila ia mo e tangi ʻutuʻutufiá. Naʻá ku ʻita lahi. Ko e hā kuó ke fai ai ʻeni ki hotau fāmilí? Ko ʻeku fakakaukaú ia. Ne anga fēfē ʻene kei lava ʻo lohiakiʻi fuoloa kimautolú?

Naʻe ʻikai fuoloa ʻeku ongoʻi moʻutāfuʻua mo ʻitá. Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻe liliu ʻeku ʻitá ki haʻaku ongoʻi ʻoku ʻikai ke u toe tokanga au ki ha faʻahinga meʻa. ʻI he kamataʻangá, naʻe hoko ʻeku taʻe toe tokanga ki ha faʻahinga meʻá ko ha fakafiemālie mei he ʻita mo e mamahi ne u ongoʻí, ka naʻe faifai pea liliu ʻene hoko ko ha fakafiemālié ki ha fie maʻu vivili. Naʻá ku ongoʻi kuo taʻeʻaonga ʻeku moʻuí. Naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke u ongoʻi fetuʻutaki mo e langí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Naʻe fie maʻu ke u ongoʻi ʻa e ʻofa, tataki, nonga, mo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.

Ne ʻikai fuoloa kuo hokosia ʻa e taimi konifelenisi lahí. Lolotonga ha fakataha ʻe taha, naʻá ku fakafanongo mo tatali ke u ongoʻi ʻa e fakafiemālie ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai ke u maʻu ia. Naʻá ku fakakaukau ʻi he loto falelotu fakapoʻulí, ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau pē ʻokú Ne ʻi heni. Kuo pau pē ke Ne ʻi heni. ʻI heʻeku fakakaukau ki hení, naʻe kamata ke u manatuʻi ʻa e fanga kiʻi fakamoʻoni naʻá ku maʻu ʻoku moʻoni ʻa e folofolá, ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, kuo faitāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hoku fāmilí, pea ne hoko ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ke u maʻu ai ha nonga. Naʻe hangē ne ʻi ai haʻaku tānakiʻanga ʻo e fakamoʻoní.

Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau ki heʻeku ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie he kuohilí, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi neongo naʻá ku fuʻu fie maʻu ke u ongoʻi ʻa e Laumālié, ka naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga ia pe te u ongoʻi ʻa Hono ivi tākiekiná he foʻi momeniti pē ko iá. Naʻá ku ʻosi maʻu pē ha tānakiʻanga ʻo e ngaahi fakamoʻoni vanavanaiki mo taʻetūkua ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe poupouʻi au ʻe he ʻilo ko iá, pea naʻá ku maʻu ai ha loto-holi ke kei hokohoko atu pē ʻeku tauhi e ngaahi fekaú naʻa mo e taimi ʻe ngali tuai ai hono ʻaongá. Ne faifai peá u ongoʻi lahi ange ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe hoko ʻeku nofo ofi kiate Kinauá, neongo ne ʻikai ke u ongoʻi maʻu pē ʻokú Na ofi mai, ke u maʻu ai ha nonga taʻeueʻia mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku kei hoko maʻu pē ʻeni ko ha meʻa ke ne tākiekina au ʻi he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e veiveiuá pe loto-mamahí. ʻOku ou ʻiloʻi te u lava ʻo falala ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, pea te Na hanga ʻo fakamoʻui, hiki hake, mo fakamālohia au pea mo e tokotaha kotoa pē.