2018
Uouangataha ʻi he Fai Leleí
Sune 2018


ʻI he Tuʻunga Malangá

Uouangataha ʻi he Fai Leleí

ʻĪmisi
Emma Smith

Holi ke Fai Lelei

[17 ʻo Māʻasi, 1842]

“Naʻe pehē ʻe Palesiteni3 ʻEma Sāmita te tau fai ha meʻa mātuʻaki makehe. ʻI he taimi ʻe fihia ai ha vaka ʻi he hoú mo ha fuʻu kakai Māmonga tokolahi ʻoku heka ai, te tau lau ia ko ha ui ke tokoni. ʻOku tau ʻamanaki atu ki ha ngaahi meʻa lalahi mo makehe pea mo ha ngaahi uiuiʻi mamafa. …

“[Naʻá ne fai ha] ngaahi lea fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e fineʻofá, hono ngaahi fatongia ki he niʻihi kehé, pea pehē foki hono ngaahi fatongia fakafekauʻakí, tautautefito ki hono kumi mo fakafiemālieʻi e faingataʻaʻiá, koeʻuhi ke vēkeveke e mēmipa takitaha ke fai lelei, … [pea] feangainga hangatonu mo e niʻihi kehé.”

ʻĪmisi
Painting of Emma Smith caring for the sick in Commerce, Illinois

ʻI Siulai mo ʻAokosi ʻo e 1839, naʻe kapa ai e kolo ko Komesí (ʻa ia naʻe ʻiloa kimui ko Nāvuú), ʻi ʻIlinoisí, ʻe he mahaki fakaʻauha ko e malēliá. ʻI he tā valivali ko ʻení, ʻoku tuʻu ʻa ʻEma ʻi loto ʻo tokoniʻi mo fakafiemālieʻi siʻi kau faingataʻaʻia he malēliá.

ʻEma Sāmita, ko e Fefine kuo Filí tā ʻe Theodore S. Gorka; ko e ʻesiá mei he Getty Images

Ke Uouongataha

[24 ʻo Māʻasi 1842]

“Naʻe tuʻu hake ʻa Palesiteni E. Sāmita … ʻo pehē kuo pau ke fai ha tokanga makehe ki ha ngaahi meʻa te ne fakatupulaki ʻa e feohi e kautaha ko ʻení. ʻOku totonu ke feohi kakato ʻa e mēmipa kotoa pē. ʻI heʻenau hoko ko ha kautahá, [naʻá ne] fakaʻamu te nau toʻo atu meiate kinautolu e femehekaʻaki mo e felotokoviʻaki kotoa pē, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pehē ʻoku hoko. …

“ … ʻOku ʻikai fie maʻu ke ongoʻi momou ha taha ʻi hano fai ha ngaahi fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e kautahá ni. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakapulipuli. Ko hono ngaahi taumuʻá ʻa e loto-ʻofa haohaoá … ko hono ngaahi taumuʻá, ʻa e ʻofa faka-Kalaisí: ʻoku ʻikai ha taha ʻe fakafepaki ki hono fakahā e leleí, kae tuku e koví. Naʻá ne fakaʻamu ʻe ongoʻi haʻisia ʻe he kotoa pē ke tauhi e lao ko ʻení. … Ko e fatongia [ia] ʻo e tokotaha kotoa ke fekumi ki he tuʻunga ʻo e masivá pea ke ne fakafofongaʻi honau tuʻunga moʻoní.”

Kamata ʻi ʻApi

[14 ʻo ʻEpeleli, 1842]

“Naʻe fakaʻamu ʻe Palesiteni E. Sāmita ke fai lelei. Naʻá ne fakaʻamu ke tokoniʻi ia ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e kautahá ni. Naʻá ne pehē naʻe fie maʻu ke kamata ʻi ʻapi, ʻa hono fakaʻauha e kovi kotoa pē mei hotau lotó. … Naʻá ne poupouʻi ʻa e fie maʻu ke ʻaʻeva ʻi ha founga ʻe finangalo ki ai e ʻOtuá.”

Fakatomala pea Liʻaki

[19 ʻo Mē, 1842]

“Naʻe hoko atu e naʻinaʻi ʻa Misisi Palesiteni ki he kakai kotoa pē kuo fehalākí ke nau fakatomala pea liʻaki ʻenau ngaahi angahalá. Naʻá ne pehē naʻe fakafepaki e ngaahi mālohi ʻo Sētané ki he Siasí ni.”

Moʻui Totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá

[23 ʻo Sune, 1842]

“Naʻe pehē ʻe Misisi Palesiteni naʻá ne fiefia ke sio ki he feohi lahi ange ʻa e kautahá. Naʻá ne ʻamanaki pē ʻoku totonu ke tau moʻui totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻiate kitautolu, pea ʻi he ʻao ʻo e māmaní. … Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ha meʻa ke fai ka ke manavahē ki he ʻOtuá mo tauhi e ngaahi fekaú, pea ʻi heʻetau fai iá te tau tuʻumālie.”

Fefakamālohiaʻaki

[16 ʻo Māʻasi, 1844]

“Naʻe lea ʻa Misisi Palesiteni … ʻi he fakatahá ki he mahuʻinga ʻo e uouangatahá mo e fefakamālohiaʻakí koeʻuhi ke tau lava ʻo fai ha lelei lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kau masivá. … Kuo pau ke tau lī atu e pulupulu ʻo e manavaʻofá ke maluʻi ʻa kinautolu te nau fakatomala pea ʻikai toe fai peheé. … Naʻá ne faleʻi e kakai kotoa pē ke tauhi ki he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 190, josephsmithpapers.org.

  2. Naʻe toʻo kongokonga mei he Tohi Miniti ʻa e Kau Fineʻofa ʻi Nāvuú, 17 Māʻasi 17, 1842–16 Māʻasi, 1844, 8–[126]; fakaleleiʻi e fakamataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá.

  3. Naʻe faʻa ngāue ʻaki ʻe he kau taki fefine ʻi he senituli hongofulu mā hivá ha ngaahi hingoa kehekehe. ʻI he Miniti ʻa Nāvuú, ke fakafaikehekeheʻi ia mei hono husepānití, naʻe ui ʻa e ʻEma ko e Fefine Palesitení, Palesiteni ʻEma Sāmita, Misisi Palesiteni mo Palesiteni Sāmita.