2018
Faitotonu Kiate Au—pea mo e ʻOtuá
Sune 2018


Faitotonu Kiate Au—pea mo e ʻOtuá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe taʻofi au ʻe heʻeku loto-hīkisiá mei hono tali e fakatonutonu ʻa e pīsopé ko ha foʻi moʻoni—ka te u lava moʻoni nai ʻo fakafekiki mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻĪmisi
sister missionaries meeting with bishop

ʻI he vaeuaʻangamālie ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku faingataʻaʻia mo hoku hoá ke ma ngāue fakataha mo ʻema taki faifekau fakauōtí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fetōkehekeheʻaki, pea ne ma loto ke talanoa ki he pīsopé ke vakai pe ko e hā ʻoku totonu ke ma faí. Naʻá ku fakaʻamu loto pē ke talanoa pē e pīsopé mo ia ʻo fakaleleiʻi ʻemau ngaahi palopalemá.

Ka neongo iá, naʻe fakahā mai ʻe he pīsopé naʻá ku hīkisia mo loto fakamaau lahi ki he niʻihi kehé. Ne u foki loto mamahi ki ʻapi ʻi heʻeku ongoʻi e taʻe femahinoʻakí mo e loto-foʻí—ʻoku fēfē ʻene lava ʻo lea pehē fekauʻaki mo aú? Naʻá ne tokanga nai ki heʻema ngaahi faingataʻaʻia ʻi hono vahevahe e ongoongoleleí?

ʻI heʻema lué, ne u fakahā ʻeku ngaahi ongó ki hoku hoá. Kae fakafokifā pē kuo haʻu ha kupuʻi lea ki hoku ʻatamaí: “ʻOku lau ʻe he halaiá ʻoku fefeka ʻa e moʻoní” (1 Nīfai 16:2). Naʻá ne taʻofi au ʻi hoku halá. Naʻe mahino kiate au naʻe haʻu e fakakaukaú mei he Laumālié. Naʻe taʻofi au ʻe hoku loto-hīkisiá mei hono tali e fakatonutonu ʻa e pīsopé ko ha foʻi moʻoni—ka te u lava moʻoni nai ʻo fakafekiki mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻá ku halaia, peá ne tuku ʻe he ʻOtuá ke u ʻiloʻi ia.

Taʻofi hono Fakatonuhiaʻi Kitá

ʻI he taimi ko iá, ko ha ʻahiʻahi lahi ke tukunoaʻi e ngaahi meʻa naʻá ku fai hala aí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hala hatau taha te ne fie fakahā ʻa e taimi ʻoku tau ʻauhia ai mei he hala totonú.” ʻI heʻene peheé, ko e taimi ʻoku tau vakavakaiʻi ai ʻetau moʻuí, ʻoku tau sio ʻaki e meʻasivi ʻo e fakakaukau pē ʻaʻatá, kumi ʻuhingá, mo ha ngaahi talanoa ʻoku tau fai kiate kitautolu ke fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga taʻe-tāú.”1

ʻI heʻeku palopalemá, ne u fakatonuhiaʻi pē au ʻou pehē ko ʻeku lāungá maʻá e lelei ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi homa feituʻú. Pea tuʻunga ʻi he ʻikai ke u tali ʻa e ngāue faivelenga ʻa homau taki faifekau fakauōtí—ʻo hangē ne ngali taʻe haohaoa ki heʻeku vakaí—ne fakafokifā pē ʻeku mamata ki heʻeku taʻehoungaʻiá, taʻe faʻa kātakí, pea ko hono moʻoní, taʻeʻofá. Koeʻuhi ko e ueʻi ʻa e Laumālié, ne u lava ʻo sio ki he tuʻunga totonu ʻo ʻeku ngaahi ngāué.

Ko ha Siviʻi ʻo e Moʻoniʻi Meʻa Fakalaumālié

Naʻe fakamamahi e tautea fakahangatonu mei he Laumālié, ka ʻi he founga lelei tahá. Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e fie maʻu ke u faitotonu kiate au fekauʻaki mo ʻeku ngaahi fehalākí.

Ne u ʻiloʻi tonu ʻe lava e Laumālié ke hoko ko hoku kaungā poupou maʻongoʻonga tahá. Ne u ongoʻi naʻe lea fakahangatonu mai kiate au ʻa ʻEletā Leli R. Lōleni ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi he taimi naʻá ne fakaafeʻi ai e kau mēmipa ʻo e Siasí ke “fehuʻi ʻi he loto fakatōkilalo ki he ʻEikí ʻo peheni: ‘Ko e hā e meʻa ʻokú ne taʻofi ʻeku fakalakalaká?’ …” Naʻá ne pehē, “Kapau ʻokú ke fakamātoato, ʻe hoko mahino mai ʻa e talí. Ko ha fakahā ia ne fakataumuʻa pē kiate koe.”2 Naʻá ku ‘iloʻi ne u maʻu e mālohi ke ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu e ngaahi ueʻi fekauʻaki mo hoku ngaahi vaivaí ka ke fakaleleiʻi foki mo kinautolu.

Mei he Vaivaí ki he Mālohingá

Naʻe akoʻi au ‘e he meʻa ne u aʻusiá “kapau ʻoku kei fūfūnaki hotau ngaahi vaivaí mo ʻetau ngaahi tōnounoú ʻi he fakapoʻulí, pea tā he ʻikai lava ʻe he mālohi huhuʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui kinautolu mo ʻai ke nau mālohi.”3

Ka neongo iá, kapau te u loto-toʻa feʻunga ke tuʻu laveangofua mo fakahā hoku ngaahi vaivaí ʻi he loto fakatōkilalo, ʻe lava ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u liliu kinautolu ki he ngaahi mālohingá ʻi Heʻene ʻaloʻofá (vakai, ʻEta 12:27, 1 Pita 5:5).

Ko hono moʻoní, ʻi heʻetau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí ʻi he faitotonú—pe vakai lelei ki hotau tuʻunga totonú—ko e ʻuluaki sitepu ia ʻi he hala ki ha liliu ʻoku leleí. ʻI he hokohoko atu ʻeku faitotonú mo fekumi ki ha fakahinohino mei he Laumālié, ʻe tokoni mai ʻeku Tamai Hēvaní ke u ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke liliu ʻi heʻeku moʻuí. Pea ʻi heʻeku falala kia Sīsū Kalaisi, ʻEne Fakaleleí, mo Hono mālohi fakamaʻá, te u sio ki he fakalakalaka ʻiate aú.

Neongo naʻe fakamamahi ke fakahā ʻeku ngaahi fehalākí ʻi he momeniti ko ia ʻo e fakatonutonú, ka ʻoku ou ʻilo ʻi he taimi ʻoku ou fili ai ke u loto fakatōkilalo mo faitotonu ki he ʻOtuá, ʻoku ou fiefia ange mo tali lelei ange au. ʻOku ou ʻilo neongo ʻeku ngaahi fehalākí, ʻoku ʻi ai hoku mahuʻinga fakalangi ki heʻeku Tamai Hēvaní—ka ʻokú Ne kei fie maʻu au ke u fakalakalaka. ʻI he mālohi ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí mo e fakatomala fakamātoató, ʻoku ou lava ʻo hoko ʻo toe lelei ange ʻi he meʻa ne u fakaʻānauá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “ʻEiki, ko Au Ia?” Liahona, Nōvema 2014, 58.

  2. Larry R. Lawrence, “Ko e Hā ʻOku Teʻeki Ai Ke u Faí?” Liahona, Nōvema 2015, 35.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “ʻEiki, ko Au Ia?” 58.