2018
Ko e Tokoni ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha Ongo Tafa ʻUto ʻe Ua
Sune 2018


Ko e Tokoni ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha Ongo Tafa ʻUto ʻe Ua

Bryn Booker, ʻAitahō, USA

ʻĪmisi
getting an MRI

Tā fakatātaaʻi ʻe Bonnie Hofkin

Lolotonga ha fakamālohisino ki he mamahi e tuʻá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e ongoʻi ʻe he tafaʻaki toʻohema ʻo hoku sinó ʻoku vaivai mo mamatea. ʻI heʻeku fakamatala ki he tokotaha faifakamālohisinó fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení, naʻá ne hohaʻa pea poupouʻi au ke u sio ki ha toketā.

Naʻe talamai ʻe ha MRI kuo tupu hoku ʻutó ʻi lalo hoku ngeʻesi ʻulú pea kuo fihia e vai mei he hui tuʻá ʻi hoku kiá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ʻa e langa ʻulu lahi mo fakamamahi. Ko e meʻa pē ke faí ko e tafa. Ka neongo ʻa e tafá, ne u kei ongoʻi maʻu pē ʻa e langá.

Hili ha māhina ʻe ono, ne u foki ki heʻeku toketaá ki ha toe ngaahi sivi ʻo toki ʻilo ai naʻe tupu ʻo lahi ange ʻa e vai mei hoku hui tuʻá ʻa ia ne fihiá. Naʻá ku fuʻu ilifia ke toe fakahoko ha tafa fakamamahi. Ne u fekumi mo hoku husepānití ki ha ngaahi fakakaukau fakafaitoʻo pea toki hoko atu mo ha toketā naʻá ne ongoʻi e loto falala ʻe tokoni ʻa hono toʻo e konga ʻo hoku ʻutó.

Ko e fakaakeake mei hoku tafa ʻuto hono uá ʻa e meʻa fakamamahi taha ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fekumi fakamātoato ki he Laumālié ke fakafiemālieʻi au. Naʻá ku fanongo ki he ngaahi leá mo e ngaahi himí, lotu maʻu ai pē, pea maʻu ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki lahi.

ʻI heʻeku fakaakeake ne fakamamahí, ʻoku ou ʻiloʻi ne fanongo mai e Tamai Hēvaní ki heʻeku ngaahi lotú mo e ngaahi lotu e niʻihi kehé ne nau fai maʻakú. Naʻá Ne ʻomi kiate au ʻa e kakai ʻi he taimi naʻá ku fie maʻu ai kinautolú. Ne tokoniʻi au ʻe ha neesi ʻi hoku uōtí ke u ako ‘a e founga ke mapuleʻi ai hoku ngaahi faitoʻó. ʻI heʻena fakatokangaʻi e ngaahi fakaʻilonga ʻo e maha e vai mei he sinó, ne ʻave au ki falemahaki ʻe hoku mehikitangá mo e faʻētangatá. Pea naʻe ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi Palaimeli naʻá ne fie maʻu ke tokoniʻi homau fāmilí, ʻo ne tuku ʻene ngaahi meʻa vaʻingá ʻi homau matapaá maʻa hoku fohá. ʻI he aʻusia ko ʻení mo ha ngaahi aʻusia lahi kehe, ne u ongoʻi hono fua hake au ʻe he Fakamoʻuí mo e tupu ʻo mālohi ange ʻeku fakamoʻoní ʻi he ʻaho takitaha. Ko ha aʻusia fakaofo mo toputapu ʻeni ʻa ia naʻe tupu mei ha meʻa fakamamahi moʻoni.

Neongo ne lava lelei hoku tafa hono uá, kuo hokohoko atu ʻeku ongoʻi taʻefiemālié, pea kuó u ako ke feangai mo ha moʻui ʻoku mamahi mo e falala ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ai. Ka ʻoku ou maʻu ha ʻamanaki lelei ki Heʻene talaʻofa te Ne hokohoko atu hono fakamālohia aú ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo hangē ko ʻEne pehē: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).