2018
Ko e Hala ‘o e Fuakavá
Sune 2018


Ko e Hala ‘o e Fuakavá

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u faivelenga ʻi he polokalama sikautí pea naʻá ku houngaʻia ke maʻu hoku pale ko e Queen Scout Award. Ko e ngāue lahi fakaʻosi ne u fai kae maʻu ʻa e palé, ko hono taki ha kulupu ʻi he “hala kelekele” ʻi loto Tasimānia ʻi ha ʻaho ʻe ono. Ne fakaʻeiʻeiki e ʻotu moʻungá mo tuifio ai e ngaahi konga fonua faingataʻa mo tokakoví, ʻi heʻete vakai mei he halá pea ʻaonga lahi e ngāué.

Lolotonga ʻemau fononga he hoʻatā ʻe taha, ne kamata ke ʻuha lahi pea naʻe fotu mei he langí ʻa e tuʻunga ʻo e ʻea ne tuʻunuku maí. Koeʻuhi ko au ne u taki e kulupú, naʻá ku vakaiʻi ʻa e feituʻu ofi mo malu taha ke mau lue ki aí, ʻo mau talanoa mo felotoi mo e timí ʻi he meʻa ke faí. Ne mau mavahe mei he hala lahí ʻo feinga hake ki he feituʻu māʻolungá ke kemi ai he poʻulí.

Lolotonga e poó naʻe ʻuha lahi ʻaupito pea ʻi he pongipongi hake peé, kuo tāfea takatakai. Naʻe pulia homau hala ke foki ai ki he hala lahí pea ne mau kiʻi faingataʻaʻia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku kumi ha feituʻu longonoa, ʻo tūʻulutui mo lotu ai ke maʻu ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní. Ne mahino mo tokoni ʻaupito e talí. Naʻe fie maʻu ke u teuteu ha hala ki he hala lahí ʻi he ʻotu moʻungá ʻo fou ʻi he ngaahi vao ʻakau lalahi mo iiki. Kapau te u nofo ʻi he halá pea ʻikai afe mei he fakahinohino ne u maʻú, ʻe faifai pē pea mau foki ki he malu ʻo e hala lahí.

Ne mau hoko atu ʻi he tui. Ne fakaongosia mo faingataʻa e fononga ʻi he loto vaó. Hili ha ngāue lahi (mo ha ngaahi lotu fakalongolongo) naʻa mau hū ki he feituʻu ʻatā ne mau lava ai ʻo sio ki he halá ʻi he mamaʻó. He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e ongoʻi loto houngaʻia mo e nonga ne u maʻú.

Ko e faingataʻa fakaʻosí ko ʻemau kolosi he vaitafe ne tāfeá ʻa ia ne mau kolosi mai ai ʻi he hoʻatā ʻo e ʻaho kimuʻá. Naʻe ʻi ai ha kupuʻi ʻakau mo ha uaea manifi ne lava ke mau piki ai. Naʻe faingofua ʻemau kolosi ai he ʻaho kimuʻá koeʻuhí he naʻe teʻeki tāfea ʻa e vaitafé. Kae kehe, naʻe faingataʻa ange ʻemau foki ʻi he vaitafe tāfeá ne naʻe ʻau mālohi e vaí ʻi he funga kupuʻi ʻakaú.

Ne mau kolosi tahataha pē he vaitafé, ʻo piki pē ʻi he uaeá ke ne tokoniʻi kimautolu, fakataha mo e fakalotolahi mei he mēmipa takitaha ʻo e timí. Naʻe faifai pea mau aʻu kotoa, pea mau foki ki he hala lahí ʻa ia naʻá ne fakaaʻu lelei kimautolu ke mau hoko atu. Ne fakahaofi kimautolu mei he fakatuʻutāmakí ʻe he “vaʻa ukamea” naʻa mau piki maʻu ki aí.

Kuó u fakakaukau lahi ʻi he ngaahi taʻu lahi mei ai ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne u ako mei he aʻusia ko ʻení. ʻOku fuʻu lahi ke hiki, ka ko ha niʻihi pē ʻeni:

  • He ʻikai takihalaʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní koeʻuhí he ʻokú Ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú

  • ʻI heʻetau falala kiate Iá, ʻe lava ke tau maʻu ha loto falala te Ne tataki kitautolu

  • Mahalo ʻe faingataʻa e hala foki ki he malú, ka ʻi heʻetau falala kiate Iá ʻe lava ke tau aʻu ki ai ʻaki ʻEne tokoní

  • ʻI heʻetau pīkitai ki he vaʻa ukameá te Ne tataki kitautolu ʻi he hala foki kiate Iá

ʻI heʻene ʻuluaki pōpoaki ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ko e Pālofita ʻi Sānualí, naʻe fai ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kole mo e talaʻofa ko ʻení. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie lea atu ki he mēmipa kotoa pē ʻo e siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe ko e hā ho ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú pea ʻokú Ne finangalo ke tau toe foki ange ki ʻapi kiate Ia. Ko ha taumuʻa fakaʻeiʻeiki ʻeni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke tokoniʻi e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ke tau foki ki ʻapi.1

ʻOku tau ako lahi ange ʻo kau ki he hala ʻo e fuakavá mei he fakamatala ki he misi ʻa Līhaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he 1 Nīfai, Vahe 8. ʻOku tau ako heni ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻo e misí2, ka ʻoku makehe kiate au ʻa e vaʻa ukameá pea mo e ʻakau fuá. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he vaʻa ukamea naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhaí ʻa e ngaahi fuakava naʻe lea ki ai ʻa Palesiteni Nalesoní.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A Petinā, “ʻE lava ke maʻu ʻe ha taha e hala ʻoku fakatau ki he fuaʻi ʻakaú ʻaki ʻene hū ʻi he matapaá—naʻa mo e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he vilitaki atu kimuʻá mo e maʻu ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakaú ʻa hono maʻu e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kehe ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo kakato ʻi heʻetau moʻuí.3

Ko e fuá ko e fakataipe ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ka ke maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo ʻEne Fakaleleí, ʻoku fie maʻu ke tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e fuakavá kae lava ke tau aʻu ki he fuʻu ʻakaú. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he toki aʻu ko ia ʻa Līhai ki he fuʻu ʻakaú mo kai he fuá peá ne toki maʻu ai ha kihiʻi fakalika ki he natula taʻengatá mo e ngaahi tāpuaki maʻa hono fāmilí. ʻI he fakakaukau ko ʻení, naʻe hoko ia ko ʻene fakaʻamu taupotu tahá ke nau takitaha maʻu ʻa e fuá, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ke nau ʻaʻeva ʻi he hala ‘o e fuakavá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fakalakalaka ʻoku pau pea poupouʻi ʻi he hala ʻo e fuakavá ki he fuʻu ʻakaú, ko e hala ia kuo teuteu maʻatautolu takitahá. ʻE fonu ia ʻi he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá, ka neongo iá, hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Petinā ʻi he Konifelenisi Lahi ʻi ʻOkatopa 2016, “ko e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne finangalo ke tau maʻú, ko hono ʻahiʻahiʻi e fua ʻo e ʻakaú pea ului moʻoni ki he ʻEikí.4

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. www.lds.org/church/news/new-first-presidency-speaks-to-members-worldwide?lang=eng

  2. 1 Nīfai 8:10–20.

  3. David A Bednar, One by One, p. 91–94.

  4. David A Bednar, “Ka Ne Mou ʻIlo Au,” Liahona, Nōvema 2016, 102.