2018
Ko e Fanongonongo Naʻá Ne Liliu ʻa e Meʻa Kotoa Peé
Sune 2018


Ko e Fanongonongo Naʻá Ne Liliu ʻa e Meʻa Kotoa Peé

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e taimi naʻe fakahā ai ʻe he Palōfitá ʻa e liliu ʻa e taʻu ngāue fakafaifekau maʻá e kau sisitaá. Naʻá ku kei taʻu 16 ʻi heʻeku ʻaʻahi ki ha uooti ʻe taha mo hoku fāmilí. ʻI he taimi ne mau fanongo ai ki he fanongonongó naʻá ku hū ki tuʻa mo ʻeku fineʻeikí mei he houalotu sākalamēnití koeʻuhi ke ma lava ʻo fekumi ʻi he ʻinitanetí ki he fanongonongo fakaʻofisialé. Naʻe fakaʻohovale kiate au he ne u ongoʻi kimuʻa naʻe fuʻu taumamaʻo ʻa e taʻu 21 pea te u ʻi he ʻunivēsití au mo teiti fakamātoato pea ko ia naʻe hoko ʻa e misioná ko e meʻa fakamuimui taha ia ʻi hoku ʻatamaí. Ka ʻi he taimi naʻá ku fanongo ai ko e taʻu 19 ʻa e taʻu foʻou maʻá e kau sisitaá, ne u ʻiloʻi te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe liliu ʻe he fanongonongo ko ʻení ʻa e meʻa kotoa pē kiate au. Fakafokifā pē kuo fakaava ha hala foʻou.

Naʻá ku teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he taʻu ʻe tolu hono hokó. ʻI hono fakaʻosi e seminelí, ngāue taimi kakato ke fakahaofi ha paʻanga, ako ʻi he ʻUnivēsití ke fakatupulaki ha tōʻonga moʻui lelei mo ngāue ke u hao taʻemele mei he māmaní. Naʻe ngāue fakafaifekau kotoa ʻeku tamaí mo hoku ngaahi tuongaʻane lalahi ʻe toko tolú pea ko ia ai ne u ongoʻi mafasia pea naʻá ku fakapapauʻi te u ʻalu ʻo ngāue maʻá e ʻEikí kae ʻikai koeʻuhi ko e fie maʻu ʻa hoku fāmilí. ʻI he pō ʻe taha ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fakalaulauloto ki heʻeku fili ke u ʻalu ʻo ngāué ne u maʻu ai ha fakahā makehe—2 Nīfai 16:8.

“Pea naʻá ku fanongo foki ki he leʻo ʻo e ʻEikí, naʻe folofola: Ko hai te u fekau atú, pea ko hai ʻe hoko ko ʻetau talafekaú? Pea naʻá ku toki pehē ange: Ko au ʻeni; fekau au.” Ne lea hangatonu mai ʻa e potufolofolá ni kiate au ʻo hangē naʻe folofola fakahangatonu mai ʻa e ʻEikí kiate au: ko hai ʻe hoko ko ʻetau talafekaú? Pea naʻá ku lava leva, he taimí ni, ʻo tali kakato: Ko au ʻeni: fekauʻi au. Pea naʻá Ne fekauʻi au ki he Misiona Fiji Suva ʻi ha māhinaʻe 18 ke ngāue mo e kakai fakaʻofoʻofa ʻi aí mo maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa tuʻuloa mo e kau sisitā te nau tokoniʻi au lolotonga e taimi ko ʻení.

Ne u tupu hake ʻi he siasí pea maʻu e totonu ke maʻu ha fakamoʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni e siasí pea ko e ngaahi lea ʻeni naʻá ku hiki, ʻi ha ngaahi founga kehekehe, he ʻaho kotoa pē ʻi heʻeku tohinoá. ʻI he ʻaho takitaha ʻe kehekehe pē ʻa e kupuʻi lea “ʻoku moʻoni ʻa e siasí” ʻo fakatatau mo e fakafōtunga hoku ʻahó mo e ngaahi aʻusia ne u maʻu he ʻaho ko iá. ʻI hono fakamālohia ha moʻoni mahuʻinga, kuó u puke maʻu ia ʻi heʻeku moʻuí. Ko ha kupuʻi lea faingofua ia: ʻOku moʻoni e siasí, ka naʻá ne ʻomi e mālohi mo e fakalotolahi kiate au lolotonga e ngaahi māhina faingataʻa kae fakaʻofoʻofa ʻe 18 ʻo ʻeku moʻuí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fuofua mamata ki heʻeku ʻuluaki papi uluí, ko Sala ʻi heʻene hifo ki he ngaahi vai ʻo e papitaisó. Naʻe hangē ne u maʻu ai ha kihiʻi konga siʻi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú. Ne u hiki ʻi heʻeku tohinoá he pō ko iá:

Tokonaki ʻAho 2 ʻo ʻEpeleli, 2016: “ʻOku ou ongoʻi ongosia fakaeloto, fakalaumālie, mo fakatuʻasino he ʻahó ni. Naʻe ʻunu ke toe ofi ange ha taha ʻo e ngaahi ʻofefine makehe ʻo e Tamai Hēvaní kiate Ia, pea ʻoku kei moʻoni pē ʻa e Siasí.”

Ne tokoniʻi au ʻe he kiʻi kupuʻi leá ni ke u manatuʻi ʻa ʻeku taumuʻá:

Falaite ʻAho 19 ʻo ʻAokosí, 2016: “ʻOku ou ʻilo ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé ko ha meʻa ia ʻoku ou fie hokohoko atu hono faí ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku moʻoni ʻaupito e siasí he ʻahó ni.”

Naʻá ku toe tohi e kupuʻi lea tatau ʻi he taimi ne u ongoʻi ai e ʻofa mo tokanga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.

Mōnite ʻAho 12 ʻo Sepitemá, 2016: “ʻOku ou ʻofa lahi ʻi hoku fāmilí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai fie maʻu ai ha fāmili ke nau toe ʻave ʻa e ngaahi lēsoní ʻoku ou ongoʻi loto mamahi koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu ke nau maʻu ha fāmili taʻengata ʻo hangē ko aú. ʻE lelei pē ʻa e meʻa kotoa koeʻuhi ʻe kei moʻoni pē ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Siasí ʻapongipongi.”

Ko ia, ʻoku tonu ʻaupito ʻa e kupuʻi leá ʻi heʻeku tohinoá ʻo kau ki he tupulakí mo e fakalakalaka fakafoʻituituí:

Tuʻapulelulu ʻAho 15 ʻo Tīsema 2016: “Ko ha tāpuaki ia ke ako mo tupulaki ʻi he ʻaho takitaha. Naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí, ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo vakai kimui pea mamata ki he liliu ʻeku moʻuí pea fakatauange pē mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé foki. ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku toe pē haʻaku māhinaʻe 6. ʻOku kei toe lahi e ngaahi meʻa ʻoku ou fie maʻu ke fakahokó ka ʻoku ʻou ʻiloʻi ʻoku ʻikai mo ha toe feituʻu ʻe lelei ange ke ako mo tupulaki ai ka ʻi he siasi moʻoní.”

ʻI he ngaahi taimi veiveiua mo taʻefeʻungá, ne ʻomi maʻu pē ʻe he kupuʻi leá ni ʻa e fakafiemālie lahi tahá:

Pulelulu ʻAho 19 ʻo ʻEpelelí, 2017: “‘Oku ou fifili pe ʻoku fuʻu māʻolunga e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku ou fokotuʻu kiate aú? ʻOku ou fifili pe ko e lelei taha ʻeni te u lava ʻi heʻeku ngāué? Kimuí ni mai ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke u malava ʻo fakafehokotaki mo e niʻihi kehé. ʻOku ou fie maʻu ke fai hoku lelei tahá pea ke Ne laukau ʻaki au. Naʻa mo e taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke u feʻungá—ʻe kei moʻoni maʻu pē ʻa e siasí”.

Aʻu pē ki he ngaahi uike fakaʻosi ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻomi ʻe he kupuʻi lea ko ʻeni kuó u ʻofa aí ʻa e nonga mo e fakafiemālie naʻá ku fie maʻú:

Tuʻapulelulu ʻAho 1 ʻo Sune, 2017: “ʻOku ʻikai ke u tui kuo aʻu ki he fakaʻosinga ʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou fiefia lahi koeʻuhi ko e moʻui foʻou ko ia te u kamatá ʻi he taimi te u foki ai ki ʻapí. Kuó u ako lahi mei he aʻusia ko ʻení, ʻoku ou ʻofa ki he ʻEikí, pea tatau ai pē pe ʻoku ou ʻi heni ‘o ngāue fakafaifekau, pe ʻi ʻapi—ʻe kei moʻoni maʻu pē ʻa e siasí.”

ʻOku hoko ʻa e fakamatala ko ʻení ko e taha ia ʻo e ngaahi konga mahuʻinga ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻa ia ʻoku ou saiʻia ke fakahā he ʻaho takitaha pea mo fakamanatu kiate au ʻoku moʻoni e siasí, ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ko ʻEne ongoongolelei ʻeni kuo fakafoki maí. Naʻe hoko ʻa Palesiteni Monisoni ko e palōfita moʻui pea ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku Moʻoni ʻa e Siasí: ko e meʻa ia ne u talakí mo hoku fakafiemālié pea naʻá ne tokoniʻi au ke u hokohoko atu. ʻOku kei hoko pē ia ko e meʻa ke u talakí pea mo hoku fakafiemālié pea te ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó.

Ko Kalōtia Misielí mei ʻAokalani, Nuʻu Sila pea naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Fiji Suva mei Tīsema ʻo e 2015 ki Sune ʻo e 2017. ʻOkú ne lolotonga ʻi he uooti YSA ʻi Takapuná.